Tokom kriznih razgovora između ruskih diplomata i predstavnika NATO-a još nije postignut dogovor o ključnim zahtevima Moskve, otkrio je generalni sekretar vojnog bloka, dodajući da su i druge oblasti otvorene za kompromis
Govoreći nakon samita u Briselu, Jens Stoltenberg je rekao novinarima da su dve strane imale „iskrenu i otvorenu diskusiju o širokom spektru pitanja, naravno sa fokusom na tenzije u, i oko Ukrajine".
On je rekao da je još važnije kada su tenzije velike, da se predstavnici sretnu. Prema njegovim rečima, blok je spreman da sa Moskvom razgovara o nizu pitanja kontrole naoružanja i zakaže „seriju sastanaka o različitim temama, uključujući ograničenja na raketno oružje u Evropi. Ruska strana je jasno stavila do znanja da nije spremna da zakaže sastanak danas, ali pozdravljam da postoji spremnost za dijalog", rekao je on.
On je takođe rekao da je NATO zainteresovan da obnovi svoju misiju u Moskvi, kao i da radi na ponovnom otvaranju ruskog diplomatskog prisustva u svom sedištu u belgijskoj prestonici.
- Što se tiče interakcije, saveznici su zainteresovani za pronalaženje mogućnosti za razvoj civilnih i vojnih kanala komunikacije, kao i za mogućnost ponovnog uspostavljanja rada naših misija u Moskvi i Briselu - rekao je Stoltenberg.
Međutim, u isto vreme, Stoltenberg je jasno stavio do znanja da vojna organizacija nije spremna da napravi kompromis u pogledu onoga što smatra njenim osnovnim principima kako bi ispunila zahteve Rusije.
Moskva je zatražila pismena uveravanja da Ukrajina neće biti primljena u članstvo vojnog bloka. Prema rečima šefa NATO-a, „samo Ukrajina i 30 saveznika mogu da odluče kada će Ukrajina postati članica. Rusija nema pravo veta".
U okviru serije pitanja i odgovora novinarima, Stoltenberg je upitan da li veruje da će slanje oružja i vatrene moći u Kijev pomoći u deeskalaciji tenzija u regionu.
- Ukrajina ima pravo na samoodbranu - rekao je bivši norveški premijer.
- Rusija ima najveću kopnenu moć u Evropi, ona je jedna od dve velike nuklearne sile, mnogo je investirala u nove moderne kapacitete tokom godina. I ne samo to, Rusija je i ranije koristila vojnu silu protiv Ukrajine. Dakle, cela ideja da Ukrajina preti Rusiji je apsolutno stavljena naopačke.
Saopštenje Stoltenberga dolazi nakon razgovora ruskih i američkih zvaničnika o evropskim bezbednosnim predlozima Moskve.
Prošlog meseca Moskva je poslala dva nacrta sporazuma, jedan upućen Vašingtonu, a drugi NATO-u, tražeći da se prekine dalje širenje bloka na istočnu Evropu.
U jednoj klauzuli se zahteva da se odbace dugoročni napori Kijeva da se pridruži vojnom bloku, kao i da se trupama NATO-a zabrani bilo kakva zajednička vojna aktivnost na teritoriji Ukrajine i u drugim istočnoevropskim, transkavkaskim i centralnoazijskim državama.
Odnosi između NATO-a i Rusije poslednjih meseci su sve zategnutiji. U novembru je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao da se dosadašnji dijalog između dve strane pokazao kao uzaludan i da je vojni blok više zainteresovan za „razvijanje propagande i pritiska na Rusiju" kada su u pitanju odnosi sa susednom Ukrajinom.
Mesec dana ranije, Moskva je objavila da obustavlja sve direktne bilateralne veze sa vojnim blokom i da zatvora njegove kancelarije u ruskoj prestonici. Taj potez je usledio kao odgovor na proterivanje osam ruskih diplomata iz sedišta u Briselu od strane NATO-a, za koje navodi da učestvovali u navodnoj neotkrivenoj „špijunaži". Rusija je odbacuia sve optužbe.
Pre će NATO prestati da postoji nego što će Ukrajina pristupiti alijansi, izjavio je bivši savetnik predsednika Ukrajine Valerij Ivasjuk za televiziju "Naš"
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Sjedinjene Američke Države predložile su novi put za ulazak Ukrajine u NATO, što je cilj kojem Kijev teži već godinama, smatrajući članstvo u Alijansi ključnom garancijom bezbednosti i zaštite od Rusije, gotovo pet godina od početka rata.
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Američki pregovarači pokrenuli su, nakon poslednje runde mirovnih pregovora sa Rusijom u Abu Dabiju, pitanje mogućeg povlačenja Ukrajine sa teritorije Donbasa, u zamenu za članstvo u NATO-u, izjavio je danas ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Rusija je tokom pregovora u Abu Dabiju iznela predlog nove bezbednosne arhitekture Evrope koji, prema informacijama nemačkog Bilda, predviđa izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u baltičkim državama, teritorijalne ustupke Ukrajine i potpuno preuređenje odnosa Moskve i Zapada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pre će NATO prestati da postoji nego što će Ukrajina pristupiti alijansi, izjavio je bivši savetnik predsednika Ukrajine Valerij Ivasjuk za televiziju "Naš"
Aleksandar Čupić, kandidat "Studentske liste" za predsednika Skupštine, prema informacijama koje su objavljene tokom rasprave u parlamentu, umešan je u ozbiljan skandal i pokušaj prikrivanja milionski vredne imovine!
Asocijacija novinara Srbije (ANS), na čijem je čelu predsednica Ivana Vučićević, uputila je danas zvaničan i hitan apel evropskim i međunarodnim institucijama povodom javnih istupa Jova Bakića, narodnog poslanika i predsednika poslaničke grupe "Studentske liste – Studenti pobeđuju" u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Asocijacija novinara Srbije zahteva hitnu i nedvosmislenu reakciju svih nadležnih institucija Republike Srbije, Evropske komisije, Evropskog parlamenta, Saveta Evrope, OEBS-a i međunarodnih organizacija za zaštitu novinara povodom javnih istupa narodnog poslanika i predsednika poslaničke grupe Studentske liste, Jova Bakića, koji je iz Narodne skupštine poručio da televiziji Informer nema mesta u Srbiji, a zatim najavio da će vlasnici tabloida ''svi odreda'' završiti pred istražnim organima.
Otac Tadej Vitovnički, kome su lekari u detinjstvu prognozirali samo pet godina života, doživeo je 89 godina i ostavio mudrost o tome šta zaista određuje dužinu nečijeg veka, a to je pokajanje i način na koji mislimo.
Pred Božićni post cene ribe kreću se od 200 dinara po kilogramu za karaše do 4.490 dinara za pečene patagonijske lignje, uz velike razlike u zavisnosti od prodajnog mesta.
Grmljavina usred novembra nije svakodnevna pojava, zbog čega je oduvek privlačila pažnju ljudi. Kada se nebo zatrese u kasnu jesen, mnogi se sete starih narodnih tumačenja i predskazanja.
Dejan Dragijević i Srđan Janković, koji su optuženi za ubistvo Danke Ilić 26. marta 2024. godine u Banjskom Polju, na početku suđenja u Višem sudu u Negotinu izneli su svoju odbranu i negirali krivicu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv P.S. (30) zbog postojanja opravdane sumnje da je od 13. aprila do 17. jula 2026. godine u stanu na teritoriji GO Voždovac, kao i na Makišu u ostavi pored splava na Savi neovlašćeno proizvodio i držao radi prodaje opojnu drogu kanabis.
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Američki glumac Leri Poindekster preminuo je u 66. godini od posledica teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u blizini njegovog doma u Kaliforniji.
Premijera igre na koju se čekalo 13 godina dovela je pojedine škole u Engleskoj pred nesvakidašnji izazov. Dok jedne pokušavaju da đake privuku poklonima, druge roditelje podsećaju na kazne.
Muškatle, aloja i fikus bile su gotovo nezaobilazne biljke u domovima širom nekadašnje Jugoslavije. Naše bake su ih obožavale, pažljivo negovale i godinama čuvale, a njihovi pelceri često su se prenosili od komšinice do komšinice.
Ovaj starinski nabujak od krompira nekada se često nalazio na porodičnoj trpezi, a za njegovu pripremu potrebni su vam jednostavni i pristupačni sastojci.
Zeleni čaj se izdvaja kao idealan jutarnji napitak jer obiluje antioksidansima koji štite ćelije i može doprineti smanjenju rizika od raka, navode onkolozi.
Pevačica Emina Jahović progovorila je o odnosu sa bivšim suprugom pevačem Mustafom Sandalom i otkrila kako su njena sestra i majka bile protiv njenog razvoda.
Nekadašnja mis Jugoslavije i pevačica Anči Dabetić, koja je važila za jednu od najatraktivnijih žena devedesetih, ponovo je u centru pažnje, a ovoga puta zbog "Španske serije"!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.