Stručnjaci veruju da je ruska invazija na Ukrajinu u punom obimu najmanje verovatna opcija od mogućih ishoda trenutne eskalacije u regionu i naginju ka daljoj aneksiji ili "ograničenoj operaciji“
Dok zapadne zemlje opozivaju diplomate iz Кijeva zbog straha od ruskog napada, analitičari uglavnom predviđaju četiri moguća scenarija koja bi mogla da se odigraju u narednim nedeljama.
Pripajanje Donbasa
Pripajanje Donjecke i Luganske Narodne Republike — nepriznatih država koje su proglasili proruski separatisti u regionu Donbasa u istočnoj Ukrajini 2014. godine — bila je konstanta ruske političke agende. Među glasnim pristalicama ideje su glavna urednica RT-a Margarita Simonjan i lideri lojalnih "sistemskih“ opozicionih partija u Državnoj Dumi.
U decembru je predsednik Vladimir Putin optužio Ukrajinu da je izvršila "genocid“ nad lokalnim stanovništvom koje govori ruski. Takvi komentari bi mogli da budu izgovor za formalno raspoređivanje ruskih trupa u Donbasu, možda zauzimanje delova Donjecke i Luganske oblasti koje kontroliše Кijev.
Ukrajinski diplomata koji je želeo da ostane anoniman rekao je za "Moskou tajms" da bi uvođenje trupa u Donbas mogao da bude prvi korak za Rusiju, koja će onda proceniti reakciju Zapada pre nego što krene dalje.
Iako se veruje da su ruske snage prisutne u Donbasu od najranijih dana pobune u proleće 2014. godine, Rusija je uvek poricala svoju umešanost u region. Moskva smatra da je rat u Donbasu unutrašnji ukrajinski sukob i da nema raspoređenih trupa na toj teritoriji. Za Narodnu Republiku Donbas, koja je uvek izražavala svoju želju da se pridruži Rusiji, zvanično priznanje bi moglo da bude uvod u aneksiju u stilu Кrima od strane Rusije.
Foto: Printskrin video
"Ograničena operacija"
Drugi mogući scenario je takozvana "ograničena operacija“. Ova opcija bi značila da se Rusija uzdržava od okupacije teritorije i da se umesto toga fokusira na kratak, oštar poraz ukrajinske vojske.
Ova opcija je privukla pažnju nakon što je američki predsednik Džo Bajden sugerisao da će Vašington reagovati manje oštro na ograničeni upad nego na opšti rat. Model za takvu operaciju mogao bi da bude rat Rusije sa Gruzijom u avgustu 2008. godine, kada je gruzijski napad na otcepljenu provinciju Južnu Osetiju izazvao veliki ruski napad koji je brzo porazio gruzijsku vojsku i nakratko okupirao veći deo zemlje.
U ukrajinskom slučaju, takva operacija bi imala za cilj da demonstrira sposobnost Rusije da porazi kijevske oružane snage, dok bi istovremeno razotkrila nesposobnost Zapada da pomogne u Ukrajini u dovoljnoj meri. Ali, iako bi takva operacija poštedela Rusiju skupe i dugotrajne okupacije, možda neće ostvariti njene glavne ciljeve. Pošto je Moskva jasno stavila do znanja da želi novo rešenje koje će držati Ukrajinu van NATO-a, gruzijski scenario — gde vojni poraz nije suštinski promenio prozapadnu orijentaciju zemlje — deluje manje privlačno.
Foto: Tanjug/AP
Potpuna invazija
Eksperti veruju da je invazija na Ukrajinu u punom obimu najmanje verovatna od mogućih scenarija. Iako je Rusija rasporedila oko 175.000 vojnika duž zapadne granice, sveobuhvatna ofanziva — koja bi verovatno uključivala juriš na velike gradove, uključujući Harkov, Кijev i Odesu — verovatno bi imala ogromnu cenu za rusku vojsku i dovela bi do najoštrijih mogućih sankcija Zapada.
Međutim, ogromne poteškoće koje bi puna invazija podrazumevala, ne znače da se ona može potpuno otpisati.
S obzirom na to da je Putin lično duboko investiran u ukrajinsko pitanje, a na njegovo donošenje odluka utiče samo nekolicina najbližih savetnika, ruski predsednik možda potcenjuje otpor koji bi ruski napad naišao u Ukrajini.
Nekonvencionalni rat
Jedan od načina da Moskva izvrši pritisak na Ukrajinu bez negativnih strana koje donosi otvorena borba, bile bi nekonvencionalne metode, uključujući sajber i psihološki rat.
Nedavni članak grupe ukrajinskih vojnih stručnjaka u listu "Ukrainska pravda" tvrdi da broj ruskih trupa na granici nije dostigao potreban nivo za sveobuhvatnu ofanzivu i da je u bliskoj budućnosti više verovatan sajber rat. Stručnjaci su opisali scenario u kome Rusija eskalira dezinformacije i sajber napade da bi oslabila Ukrajinu pre eventualnog napada. Za veliki sajber napad na objekte ukrajinske vlade početkom meseca okrivljeni su beloruski hakeri, koji su verovatno delovali uz rusku podršku.
Međutim, nejasno je u kojoj meri bi takva "hibridna“ taktika ratovanja mogla da postigne cilj Moskve da vrati Ukrajinu u svoje krilo.
S obzirom na to da ruski cilj fundamentalnih političkih promena Кijevu verovatno zahteva ili dogovor sa Vašingtonom ili neki nivo vojnog osvajanja Ukrajine, hibridni rat bi Moskvi mogao da donese samo ograničen uspeh.
Pregovori između SAD i Rusije mogli bi da se ispostave kao poslednja pogodba, u kojoj bi Zapad mogao da prizna suverenitet Moskve nad Krimom, a Ukrajina rizikuje da ponovi sudbinu Austrije. Ovo mišljenje deli i američki analitičar Stiven Sabo, prenosi The National Interest
Moskva je u razmaku od nekoliko minuta poslala dve veoma oštre poruke Kijevu: rusko Ministarstvo odbrane najavilo je pojačavanje udara širom Ukrajine, dok je Kremlj poručio da Rusija neće odustati ni od „jedne stotine procenta“ teritorije DNR koju smatra svojom.
Bivši ukrajinski ministar odbrane Mihajlo Fedorov pokrenuo je projekat „Vojska robota“, sa ciljem da mašine postepeno preuzmu najopasnije zadatke na prvoj liniji fronta i na kraju zamene ljudsku pešadiju u pojedinim jurišnim operacijama.
Više od 100.000 Ukrajinaca koji su pobegli od rata i nastanili se u Sjedinjenim Američkim Državama moglo bi da izgubi privremenu zaštitu od deportacije ukoliko administracija predsednika Donalda Trampa odluči da ukine njihov dosadašnji status.
Američki ministar odbrane Pit Hegset najavio je da će pogubljenje bivšeg vojnog psihijatra Nidala Malika Hasana, osuđenog na smrt zbog ubistva 13 ljudi u vojnoj bazi Fort Hud u Teksasu, biti prenošeno uživo.
Ruske snage izvele su tokom noći između 8. i 9. oktobra kombinovane napade raketama i dronovima „Geran“ na više oblasti Ukrajine, dok se Kijev treću noć suočava sa ozbiljnim problemima u snabdevanju električnom energijom.
Ruski predsednik Vladimir Putin proslavio je 74. rođendan u društvu bivšeg nemačkog kancelara Gerharda Šredera, koji je uprkos oštrim kritikama u Nemačkoj zbog svojih veza sa Moskvom ostao blizak ruskom lideru.
Poljska je tokom noći između četvrtka i petka podigla vojnu avijaciju zbog napada ruskih dronova „Geran“ na zapadne delove Ukrajine, u blizini granice sa NATO, dok su se istovremeno pojavili izveštaji o vazdušnoj uzbuni i obustavi rada graničnih prelaza između dve zemlje.
Moskva i Moskovska oblast u Rusiji našle su se tokom noći pod jednim od najmasovnijih napada ukrajinskih bespilotnih letelica u poslednje vreme. Među pogođenim objektima našla se naftna baza "Volodarskaja", najveća u Moskovskoj oblasti.
Predsednik Francuske Emanuel Makron otvoreno je priznao da je jedan od ključnih temelja evropske industrijske konkurentnosti bio veoma jeftin gas iz Rusije, dok je drugi veliki oslonac - ogromno kinesko tržište za evropski izvoz - takođe nestao.
Ruski strateški sistem „Posejdon“ predstavlja potpuno drugačiju vrstu nuklearnog oružja: umesto da bojevu glavu do cilja prenosi kroz atmosferu poput interkontinentalne rakete, ovaj aparat putuje hiljadama kilometara ispod površine okeana, pogonjen sopstvenim nuklearnim reaktorom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pregovori između SAD i Rusije mogli bi da se ispostave kao poslednja pogodba, u kojoj bi Zapad mogao da prizna suverenitet Moskve nad Krimom, a Ukrajina rizikuje da ponovi sudbinu Austrije. Ovo mišljenje deli i američki analitičar Stiven Sabo, prenosi The National Interest
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić pozvao je građane Srbije da dođu na skup Srpske napredne stranke koji će danas biti održan u Kragujevcu.
Poljska je tokom noći između četvrtka i petka podigla vojnu avijaciju zbog napada ruskih dronova „Geran“ na zapadne delove Ukrajine, u blizini granice sa NATO, dok su se istovremeno pojavili izveštaji o vazdušnoj uzbuni i obustavi rada graničnih prelaza između dve zemlje.
Ivan Živkov, sociolog koji je blizak tzv. "studentskoj listi", rekao je da će na izborima da pobedi kandidat SNS Aleksandar Vučić, a blokaderima je poručio da se ne zanose.
Đorđe Vlaić, urednik u blokaderskom Fonetu koji podržava blokadersku listu i njihovog prvog na listi Iliju Srdanovića, pokušava da relativizuje strašno nasilje u Novom Sadu kada je pesnicom u glavu udarena aktivistkinja SNS Ljiljana Cvjetoković.
Članica Predsedništva Srpske napredne stranke Adrijana Mesarović u Novom Sadu je sa liderom stranke Milošem Vučevićem i Žarkom Mićinim ugostila predsednika političke partije "Slobodna Crna Gora" Vladislava Dajkovića.
Putnički vozovi na relaciji Niš-Leskovac-Niš od danas ponovo saobraćaju, nakon što je završena rekonstrukcija i modernizacija pruge između Niša i Brestovca.
Pripadnici švajcarske policije uhapsili su u blizini Ciriha državljanina Srbije (35) nakon što je zatečen u primopredaji 4 kilograma kokaina, a naknadnim pretresom njegovog stana otkriveno je još 8 kilograma kokaina u paketima sa oznakama "Rolex" i "Tesla", kao i velika količina ketamina, ekstazija i metamfetamina.
Podgoričanin Vidoje Stanišić, optužen za učešće u pokušaju ubistva "škaljarca" Igora Krstovića, tokom suđenja na Višem sudu u Podgorici izvadio je veštačko oko pred zaprepašćenim sudijama kako bi dokazao infekciju, optužujući policiju za teror i pritisak na svog lekara.
Pripadnici Regionalnog centra granične policije Centar u Crnoj Gori sprečili su krijumčarenje veće količine marihuane na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša te uhapsili državljanina Bosne i Hercegovine (31).
Ćerka Marinka Madžgalja, Sara Madžgalj, koju je glumac dobio u braku sa Dubravkom Mijatović, nedavno je imala svoj pozorišni debi u jednoj baletskoj predstavi.
Poznati glumac C. V. Morgan, koji je publici najpoznatiji po ulozi Henka Lumisa, oca Bilija Lumisa u kultnom horor filmu „Vrisak“ iz 1996. godine, preminuo je u 72. godini.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Jedan koker španijel rešio je da se uključi u kućne poslove, ali je njegova pomoć vlasnici donela više posla nego koristi. Snimak psa koji "pregleda" veš pre pranja brzo je postao hit na društvenim mrežama.
Hrizantema je jedan od cvetova čije se značenje značajno razlikuje od zemlje do zemlje - dok je negde simbol sreće i blagostanja, u drugim kulturama povezuje se sa tugom i sećanjem na preminule.
Alberto Ernandes Kastiljo iz SAD priveden je 4. oktobra na aerodromu u Majamiju, nakon što su carinici primetili ogromno ispupčenje na njegovim pantalonama.
Denser Đole Đogani otkrio je kako je zamerio Lepoj Breni kada ju je pozvao da se pojavi u njenom dokumentarnom filmu, a ona mu na poziv nije ni odgovorila.
Pevačica narodne muzike Zorica Brunclik otvoreno je govorila o zdravstvenim problemima kroz koje je prošla, periodu provedenom u bolnicama, kao i planovima za povratak na scenu nakon finalne lekarske kontrole.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.