Ukrajina će uskoro dobiti novo oružje sa Zapada. Sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu Aleksej Danilov rekao je da će SAD preneti Oružanim snagama Ukrajine seriju raketa dugog dometa za višecevne raketne sisteme HIMARS
Kijev ozbiljno veruje da je ova municija sposobna da preokrene tok na frontu. Da li je to zaista tako.
Dve vrste projektila
HIMARS je naslednik M270 MLRS, usvojenog davne 1983. godine. Razlike: međuosovinsko rastojanje umesto guseničara, manje šina (šest umesto dvanaest) i bolja kontrola vatre. Sistem brže dopunjava municiju i menja poziciju nakon salve, a takođe je integrisan u savremeno izviđačko-udarno kolo NATO zemalja. Jednostavno rečeno, udara daleko i precizno, koristeći informacije zapadnih izviđačkih i sredstava za označavanje ciljeva.
Do sada su Oružane snage Ukrajine od Pentagona dobile osam mobilnih lansera na šasiji sa točkovima. Obećava se još četiri. Oni već učestvuju u neprijateljstvima i udaraju u bližu pozadinu savezničkih snaga. Ciljevi – skladišta municije, osmatračnice, štabovi. Brzina kojom su vozila u stanju da uzvrate udarac i odvezu se čini ih veoma teškim za uništavanje. Međutim, rusko Ministarstvo odbrane objavilo je uništavanje najmanje dva kompleksa.
Foto: wikipedia.org
Kijev do sada raspolaže sa dve vrste municije – M26 i GMLRS M30. Prvi je nevođeni projektil od 227 milimetara sa kasetnom bojevom glavom i dometom paljbe do 45 kilometara. U stvari, blizak analog 9M59 za ruski „Uragan”.
M30 – GPS-ispravljeni projektili sa inercijskim sistemom upravljanja i dometom do 80 kilometara. Tukli su, prema donjeckoj vojsci, veoma precizno.
Argument dugog dometa
Ruski MLRS „Tornado-S“ ima korigovane projektile sa istom šemom navođenja: inercijski sistem plus satelitska korekcija. Ali domet je mnogo veći – 120 kilometara. Kao i kalibar – 300 milimetara. Moćniji i upečatljiviji deo.
Kijev je dugo molio Zapad za municiju koja bi mogla da blokira rusku artiljeriju u dometu. I, po svemu sudeći, konačno će ga dobiti. Danilov nije naveo konkretan tip projektila, već se može govoriti samo o operativno-taktičkim raketama ATACMS. U Oružanim snagama Ukrajine žele da gađaju ciljeve u dubinama ruske teritorije.
ATACMS je operativno-taktički kompleks kompanije Lockheed Martin sa balističkom raketom kratkog dometa. U službi od 1991. godine, više puta je korišćen na Bliskom istoku. Međutim, nije poznato kako će se ove granate ponašati u Ukrajini. Municija ovog tipa još nije naišla na razvijen sistem PVO. Po težini presretanja, kažu analitičari, ne razlikuju se mnogo od ukrajinskih „Points-U”, koji uspešno obaraju.
Simbolička pomoć
Domet ATACMS u modifikaciji MGM-140B Block 1A je 300 kilometara. U stvari, ovo je Iskander OTRK sa manjim dometom – ruski kompleks ima domet od 500 kilometara. Zapadni analog je takođe veoma tačan – zahvaljujući moćnoj satelitskoj konstelaciji NATO zemalja. Bojeva glava je kaseta (275 borbenih elemenata) ili visoko-eksplozivna fragmentirana (226 kilograma).
Prema rečima zvaničnog predstavnika vojske DPR Eduarda Basurina, nekoliko raketa ATACMS se već nalazi negde u Ukrajini. Vojska priznaje:
Tri nuklearne elektrane mogle bi da budu pogođene. A raketa lansirana iz blizine Zaporožja stići će do Krimskog mosta. Međutim, mnogi stručnjaci sumnjaju da će Kijev ići na to. Biće odgovora na takav napad. I, kako je Kremlj više puta naglašavao, „mnogo tvrđe“. Osim toga, malo je verovatno da će to biti dozvoljeno na Zapadu.
Kako je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao u intervjuu za Izvestija, sistemima HIMARS u Ukrajini upravljaju američki vojni instruktori i topnici. A ako, uz njihovo direktno učešće, rakete pogode Kursk ili Voronjež, to se može protumačiti kao direktna agresija SAD na Rusiju. A saveznici Kijeva pokušavaju da izbegnu takav scenario. Stoga je broj isporučenih MLRS još uvek prilično simboličan.
- Ako čitate ukrajinske medije, onda samo šest kompleksa ima mete bukvalno svuda – samo neverovatna mobilnost za tako ogromnu liniju fronta - primećuje vojni stručnjak Aleksej Leonkov, i svuda su maksimalno efikasni.
U Kijevu prave „čudotvorno oružje“ iz HIMARS-a, ali procenite sami, kako je šest instalacija moglo da izazove toliki problem?
Ukrajinski ministar odbrane Aleksij Reznikov rekao je da je za zaustavljanje napredovanja ruskih trupa potrebno 50 Himarsa, a za kontraofanzivu više od 100. Međutim, malo je verovatno da će Pentagon zadovoljiti takve apetite - u arsenalu SAD danas nema više od 400 MLRS ovog tipa.
- Artiljerija ostaje „bog rata“ u 21. veku. Tako da je besplatna distribucija MLRS-a sa municijom preveliki gubitak čak i za Sjedinjene Države. Da li će desetak Himarsa na tako dugom frontu promeniti opštu situaciju? Šta će se dogoditi ako tako precizno oružje počne da pogađa Krim, povodom čega je Medvedev juče izjavio da će u tom slučaju u Ukrajini početi pakao?
Oružje iz zone sukoba u Ukrajini sve više završava na međunarodnom crnom tržištu, gde dospeva u ruke kriminalnih, terorističkih i ekstremističkih organizacija, upozorio je ruski ministar unutrašnjih poslova Vladimir Kolokoljcev.
Američke vojne kompanije koriste rat u Ukrajini za testiranje novih sistema naoružanja u stvarnim borbenim uslovima protiv ruske vojske, izjavio je bivši direktor CIA i penzionisani američki general Dejvid Petreus, koji je ukrajinski front nazvao najboljom vojnom laboratorijom na svetu.
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Pevačica Mina Kostić otkrila je da je pre odlaska u Kliniku za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" imala nesnosne glavobolje, probleme sa spavanjem i da se u jednom trenutku samo srušila, nakon čega je potražila pomoć najbližih.
Pevačica Mia Borisavljević pored uspešne pevačke karijere gradi i privatni biznis, uživa u luksuzu sa porodicom, a o njenom životu svojevremeno se pričalo i zbog sukoba sa komšinicom.
Komentari