Izbori sredine mandata često služe i kao sud o radu predsednika, a partija koja drži Belu kuću obično gubi poslanička mesta, i zato je to velika briga za Bajdena, čija je popularnost među glasačima ispod 50 odsto
Aktuelni predsednik SAD Džo Bajden i bivši predsednik Donald Tramp, održali su predizborne skupove uoči poslednjeg dana pred međuizbore, na kojima će Amerikanci birati nove predstavnike za Kongres, ali i guvernere i predstavnike lokalne vlasti.
Ankete ukazuju da su republikanci u prednosti kada je reč o Predstavničkom domu, donjem domu Kongresa, dok će izbor članova Senata biti neizvesniji, piše Bi-Bi-Si.
Odluku o tome ko će kontrolisati Senat u naredne četiri godine verovatno će doneti birači u Pensilvaniji, Džordžiji i Nevadi.
Ovi međuizbori, koji se tako nazivaju jer "padaju" na polovini predsedničkog mandata, biće i svojevrni referendum o aktuelnoj administraciji predsednika Džozefa Bajdena, koja se suočava sa brojnim izazovima u vreme velike polarizacije američkog društva.
Demokratska stranka koju predvodi Bajden mogla bi se suočiti sa porazom, čak i u delovima zemlje u kojima demokrate obično dobro prolaze.
Bajden je u nedelju govorio na skupu u Njujorku u znak podrške guvernerki Keti Hočul, koja je protivkandidatkinja republikancu Liju Zeldinu kojeg podržava Tramp.
Hočul su podržale i neke “zvezde” demokratske partije, poput bivšeg predsednika Bila Klintona, potpredsednice Kamale Haris i bivše državne sekretarke Hilari Klinton. U svom govoru, Bajden je izbore nazvao "prelomnom tačkom" koja će odrediti narednih 20 godina u SAD. On je glasačima na koledžu Sara Lorens rekao da biraju između dve "fundamentalno različite vizije Amerike".
Bivši predsednik SAD Donald Tramp je održao govor na mitingu u Majamiju, gde je optužio demokrate da vode zemlju ka komunizmu.
"Demokrate žele da pretvore Ameriku u komunističku Kubu ili socijalističku Venecuelu", rekao je Tramp na skupu. Tramp je tokom govora nagovestio da bi ponovo mogao da se kandiduje za predsednika 2024. godine, prenosi britanski javni servis.
WATCH: Donald Trump encourages Floridians to vote for Ron DeSantis and Marco Rubio
Ovo su izbori za Kongres, koji se sastoji iz dva dela - Predstavničkog doma i Senata. Održavaju se svake dve godine, a kad padnu na polovinu predsednikovog četvorogodišnjeg mandata, nazivaju se izborima sredine mandata.
Predstavnički dom odlučuje o kojim zakonima će se glasati, dok Senat može da ih blokira ili odobri, potvrdi predsednikova naimenovanja i, mnogo ređe, povede bilo kakve istrage o njemu. Svaka savezna država ima po dva senatora, koji služe šestogodišnje mandate. Predstavnici služe dve godine i zastupaju manje distrikte.
Na izborima u novembru kandidati se bore za sva mesta u Predstavničkom domu i za trećinu mesta u Senatu. U nekoliko velikih država biraju se i guverneri i lokalni zvaničnici. Od 435 mesta u Predstavničkom domu, većinu bezbedno drže obe stranke, a trenutno se bore za samo 30 mesta. U Senatu, za sada izgleda kao da bi četiri od 35 mesta za koje se bore kandidati mogla da odu na jednu ili drugu stranu.
Foto: Reuters
Ko bi mogao da pobedi?
Demokratska stranka je poslednje dve godine držala većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu, i to je pomagalo Bajdenu da usvaja zakone koje je želeo. Ali demokrate imaju tesnu nadmoć nad republikancima, što ove izbore čini neizvesnim. Ankete ukazuju na to da bi republikanci mogli da uzmu Predstavnički dom, ali bi demokrate mogle da zadrže Senat.
Koje su glavne teme ovih izbora?
Na početku 2022. godine, izgledalo je da će najveće teme biti imigracija, kriminal i životni troškovi, koji su obično sigurni glasovi za konzervativne republikance, ali to se promenilo u junu kad je američki Vrhovni sud ukinuo pravo ženama na abortusa. To je dalo podstrek demokratama, koji podržavaju prava žena na izbor i to je postalo centralno i u mnogim njihovim kampanjama. Ali kako neposredni uticaj ove odluke bledi, republikanci pokušavaju da vrate naglasak na inflaciju, imigraciju i nasilne zločine.
Kakav efekat će imati rezultati?
Izbori sredine mandata često služe i kao sud o radu predsednika, a partija koja drži Belu kuću obično gubi poslanička mesta. To je velika briga za Bajdena, čija je popularnost među glasačima ispod 50 odsto od avgusta. Ako demokrate zadrže pozicije, Bajden će nastaviti proklamovanu politiku borbe protiv klimatskih promena, proširivanja vladinih programa zdravstvene zaštite, zaštite prava na abortus i pojačanu kontrolu oružja.
Ako republikanci budu preuzeli kontrolu nad bilo kojim domom, moći će da spreče njegovu politiku. Oni će takođe moći da kontrolišu istražne odbore, pa tako mogu i da obustave istragu o napadima 6. januara 2021. godine na američki Kapitol sledbenika bivšeg predsednika Donalda Trampa, mada je planirano da odbor završi rad do kraja godine. Mogli bi da pokrenu novu istragu o temama od većeg značaja za konzervativce - kao što su kineska poslovanja sina Džozefa Bajdena ili naglo povlačenje američkih trupa iz Avganistana.
Bajdenu će biti teže da postavlja nove ljude, među kojima su i sudije američkog Vrhovnog suda. Dominacija republikanaca takođe bi omela njegovu spoljnu politiku - posebno enormnu vojnu pomoć Ukrajini, koja se bori protiv ruske invazije. Zauzvrat, Bajden bi mogao da stavi veto na konzervativne zakone o abortusu, imigraciji i porezima.
Foto: Reuters
Kako ovo utiče na predsedničke izbore 2024?
Izbori sredine mandata mogli bi da daju nagoveštaj ko će biti nominovan za republikanskog predsedničkog kandidata za 2024.
Ako kandidati koje je podržao Tramp prođu loše, manje je verovatno da će on dobiti podršku Republikanske stranke za novu predsedničku kandidaturu.
U Floridi i Teksasu, republikanski guverneri Ron DeSantis i Greg Abot nadaju se da će ih njihov reizbor pogurati za kandidaturu za Belu kuću.
Ako bi demokrate uspele da zadrže vlast u Mičigenu, Viskonsinu u Pensilvaniji, to bi moglo da im podari izvesno samopouzdanje dok se pripremaju za predizbornu kampanju za reizbor Bajdena 2024. godine.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Govorom Jugoslava Gašića o tome zašto bi kandidat sa Studentske liste Aleksandar Čupić trebalo da bude izabran za predsednika Narodne skupštine Republike Srbije nisu oduševljeni ni oni koji su žestoko podržavali takozvane studente.
Vladajuća većina donela je odluku da za šefa poslaničke grupe "Studentska lista" izabere Jova Bakića, koji je prethodne dve godine pretio političkim neistomišljenicima jurenjem po ulicama, "dinstanjem" i "prženjem", i vređao Srpsku pravoslavnu crkvu, patrijarha Porfirija i pravoslavne vernike!
Poslanica poslaničke grupe ''Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje'' Marina Raguš održala je oštar i emotivan govor na drugom zasedanju Skupštine Srbije u 15. sazivu, tokom kojeg se posebno obratila predsedavajućem Stojanu Radenoviću, ali i poslala jasnu poruku novoj parlamentarnoj većini.
Vladimir Štimac, suprug zamenice šefa poslaničke grupe ''Studentska lista - Studenti pobeđuju'', uputio je otvorene pretnje hapšenjem lideru opozicije Aleksandru Vučiću, kao i svim ostalim poslanicima koji ne pripadaju njegovim "studentima".
Aleksandar Vučić, lider opozicije, je tokom drugog dana zasedanja konsitutivne sednice novog saziva Skupštine Srbije, prokomentarisao govor kojim je juče predstavljen Aleksandar Čupić, kandidat Studentske liste za predsednika parlamenta.
Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević oprostio se od majora Gorana Bulajića, jednog od najboljih pilota Vojske Srbije, ističući njegovu hrabrost, posvećenost pozivu i časnu službu otadžbini.
Iz Mađarske naftne kompanije MOL istakli su danas kako su pripreme za transakciju u vezi sa NIS-om ušle su u novu fazu i oni sada, osim pregovora, mogu pokrenuti povezane postupke za dobijanje regulatornih odobrenja.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali je istakao da su više puta tražili od predstavnika Studentske liste da se izjasne o planovima za Ekspo 2027, jer kompanije koje učestvuju u njenoj organizaciji i izgradnji očekuju odgovore i podršku.
Izvršni odbor Narodne banke Srbije je na sednici doneo rešenje o oduzimanju dozvole za obavljanje poslova finansijskog lizinga društvu ALTA Leasing doo Beograd, kao i rešenje o ispunjenosti uslova za pokretanje postupka likvidacije nad ovim društvom, objavila je danas centralna banka.
U slučaju smrti 32-godišnjeg Kristijana Josipa Periša, 21. oktobra, u Psihijatrijskoj bolnici Sveti Ivan u Zagrebu, broj osumnjičenih porastao je na osam, dok je u dokumentima detaljno opisano i postupanje sada uhapšene lekarke na specijalizaciji.
Od desetoro dece koja su u utorak, 17. novembra, primljena u Urgentni centar Univerzitetskog kliničkog centra Srbije (UKCS) nakon incidenta na pokretnim stepenicama u beogradskom tržnom centru, troje je hirurški zbrinuto, saopšteno je danas iz UKCS.
Stariji muškarac zadržan je do 48 sati zbog sumnje na nasilje u porodici pošto je, prema navodima prijave, supruzi polomio butnu kost, u selu Lopardince kod Bujanovca.
Beogradska policija uhapsila je u utorak muškarca (52) zbog sumnje da je u svom stanu u beogradskoj opštini Palilula počinio brutalno nasilje nad dvadesetdevetogodišnjom devojkom, koju je danima držao zatvorenu protiv njene volje.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Duboko unutar Arktičkog kruga, oko 3.000 kilometara severno od Moskve, nalazi se Noriljsk - industrijski grad sa oko 176.000 stanovnika. Sa prizorima koji podsećaju na postapokaliptične filmove, snegom koji zatrpava ulice i temperaturom koja je u minusu oko 240 dana godišnje, s pravom nosi titulu najdepresivnijeg grada na svetu.
Gastroenterolog Rosario J. Ligresti objašnjava šta se dešava u telu ako ste se prejeli i kako da rešite problem nadutosti. On kaže da masaža stomaka može da reši problem nadutosti već za 15 minuta.
Sanja Ćajić, supruga pevača i kompozitora Mirka Ćajića, izgubila je život u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Orlovače, a za sobom je ostavila neutešnu porodicu, prijatelje, ali i komšije koje su je veoma poštovale.
Pevač Darko Lazić ponovo je privukao pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu podelio šaljivu objavu koja je mnoge nasmejala.
Pevač Mehmed Badan stekao je popularnost u našoj zemlji kada je snimio duet sa pevačicom Viki Miljković, a reč je o pesmi "Zašto" koja je u to vreme bila veliki hit.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.