Britanski Bi-Bi-Si, na osnovu procena pet istaknutih vojnih i bezbednosnih stručnjaka, predstavlja veliku analizu trenutne situacije i pokušaj da se predvidi kako bi se sukobi u Ukrajini mogli odvijati u tekućoj godini.
U tom kontekstu, upitali su uvažene vojne analitičare da li je uopšte moguće zaključiti šta će i kako biti 2023. godine, bilo na bojnom polju ili za pregovaračkim stolom. Ili bi se borbe mogle nastaviti do 2024. godine.
„Ruska prolećna ofanziva će biti presudna“
Majkl Klark, ugledni vojni stručnjak i pomoćnik direktora Instituta za strateške studije, kaže da je svako ko želi da napadne drugu zemlju bilo gde širom velikih evroazijskih stepa na kraju osuđen da tamo prezimi.
Napoleon, Hitler i Staljin morali su da održavaju svoje armije u pokretu suočeni sa stepskom zimom, a sada – pošto je njegova invazija na terenu imala suprotan efekat – ruski predsednik Vladimir Putin kopa u svojim snagama da sačeka priliku za novu rusku ofanzivu u proleće.
I jednoj i drugoj strani je, ističe, potreban odmor, ali su Ukrajinci bolje opremljeni i motivisani da nastave borbu i može se očekivati da održe pritisak na Ruse, barem u Donbasu.
Foto: Tanjug/AP
Ruska vojska u Zaporožju
Oko Kremine i Svatova, Ukrajinci su veoma blizu velikog proboja koji bi potisnuo ruske snage 60 kilometara nazad do sledeće prirodne odbrambene linije, blizu mesta gde je njihova invazija zapravo počela u februaru.
Kijev neće biti sklon da stane kada je neposredna nagrada tako velika. Ukrajinske ofanzive bi ipak mogle da prestanu na jugozapadu, kao rezultat oporavka od dejstava u Hersonu.
Prelazak na istočnu stranu reke Dnjepar – gde su se Rusi povukli – da bi se izvršio pritisak na ranjive putne i železničke veze Rusije sa Krimom, moglo bi se pokazati kao previše zahtevan manevar. Ali, ističe Klark, nikada se ne može isključiti mogućnost da Kijev pokrene novu iznenađujuću ofanzivu.
2023. godine ključna odrednica biće sudbina ruske prolećne ofanzive. Putin je priznao da je na ratištu već oko 50.000 novomobilisanih vojnika, a ostalih 250.000 njih se obučava za sledeću godinu.
Foto: Reuters
Ruski tenkovi na ukrajinskom frontu
Nema mesta ni za šta osim za nastavak rata dok se na bojnom polju ne reši sudbina ovih novih ruskih snaga, ističe Klark.
Kratak i klimav prekid vatre je jedina druga opcija jer je Putin jasno stavio do znanja da nema nameru da stane. Ukrajina je, pak, jasno stavila do znanja da se i dalje bori za svoje postojanje, zaključuje Klark.
„Ukrajina će vratiti svoju zemlju“
Andrej Piontkovski, naučnik i analitičar iz Vašingtona, veruje, međutim, da će Ukrajina pobediti obnavljanjem potpunog teritorijalnog integriteta najkasnije do proleća sledeće godine. Prema njegovim rečima, dva faktora oblikuju ovaj zaključak.
Jedna je motivacija, odlučnost i hrabrost ukrajinske vojske i ukrajinskog naroda u celini, što je, kaže, bez presedana u modernoj ratnoj istoriji. Druga je činjenica da je, nakon godina popuštanja pred ruskim diktatorom, Zapad konačno odrastao da shvati veličinu istorijskog izazova sa kojim se suočava. To, ističe, najbolje ilustruje nedavna izjava generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga.
Foto: Printskrin Tviter/Defence of Ukraine
Ukrajinski vojnik
- Cena koju plaćamo je u novcu, dok je cena koju plaćaju Ukrajinci u krvi. Ako autoritarni režimi vide da je sila nagrađena, svi ćemo platiti mnogo veću cenu. I svet će postati opasnije mesto za sve nas - rekao je Stoltenberg.
Tačan trenutak neizbežne pobede Ukrajine, kaže on, biće određen brzinom kojom NATO može da isporuči novi paket vojnog jurišnog oružja koji menja igru – tenkove, avione, rakete dugog dometa.
Koje oružje se isporučuje Ukrajini?
Piotkovski kaže da očekuje da će Melitopolj postati ključna tačka borbi u narednim mesecima, a možda i nedeljama. Nakon zauzimanja Melitopolja, Ukrajinci će, kako se veruje, lako doći do Azovskog mora, čime će efikasno prekinuti ruske linije snabdevanja i komunikacije sa Krimom.
Ruska kapitulacija, ocenjuje on, biće zvanično dogovorena na tehničkim pregovorima posle razornog ukrajinskog napredovanja na ratištu. Pobedničke sile – Ukrajina, Velika Britanija i SAD – tada će oblikovati novu međunarodnu bezbednosnu arhitekturu, zaključuje on.
"Ne nazire se kraj"
Barbara Zanketa sa Odseka za ratne studije Kraljevskog koledža u Londonu kaže da je Putin očekivao da Ukrajina pasivno prihvati akcije svog moćnijeg ruskog suseda bez značajnijeg mešanja drugih zemalja. Ova ozbiljna greška, ističe on, dovela je do dugotrajnog sukoba kojem se na prvi pogled ne vidi kraj.
Zima će, kaže, biti teška jer će Moskva udarima na ukrajinsku infrastrukturu pokušati da slomi moral i izdržljivost velikog dela već slomljenog stanovništva. Ipak, otpornost Ukrajine se pokazala kao izvanredna, pa ocenjuje da će se Ukrajinci čvrsto držati i dalje odugovlačiti rat.
On smatra da su izgledi za pregovore sumorni. Za potencijalni mirovni sporazum moraju se promeniti osnovni zahtevi bar jedne strane, a nema dokaza da se to dogodilo, niti da će se uskoro dogoditi.
Foto: AP/Tanjug
Ukrajinci pored zaplenjenog ruskog tenka
- Kako onda tome može doći kraj - pita se ona.
Cena rata, materijalna i ljudska, mogla bi da slomi nivo posvećenosti ruske političke elite. Ključ rešenja, smatra on, biće unutar Rusije.
Prošli ratovi u kojima je pogrešna računica bila ključni element, poput Vijetnama za SAD ili Avganistana za Sovjetski Savez, okončani su, podseća on, samo tako. Domaći politički uslovi su se promenili u zemlji koja je pogrešno procenila, čineći izlazak - bilo da je 'častan' ili ne - jedina održiva opcija.
Međutim, to može da se desi samo, upozorava on, ako Zapad ostane čvrst u svojoj podršci Ukrajini, suočen sa povećanim domaćim pritiscima koji su povezani sa troškovima rata. Nažalost, zaključuje Zanketa, ovo će i dalje biti dugotrajna politička, ekonomska i vojna bitka odlučnosti, a do kraja 2023. najverovatnije će se nastaviti.
„Nema drugog ishoda osim ruskog poraza“
Ben Hodžis, bivši komandant Vojske Sjedinjenih Država u Evropi, ističe da je još rano planirati paradu pobede u Kijevu, ali da je u ovom trenutku sav borbeni zamah na strani ukrajinskih snaga i smatra da je nema sumnje da će Ukrajinci dobiti rat – i to verovatno baš 2023. godine.
Stvari će se, kaže, tokom zime odvijati sporije, ali nema sumnje da će se ukrajinske snage bolje snaći od ruskih zbog zimske opreme koja stiže i iz Velike Britanije, Kanade i Nemačke.
Do januara bi, kaže, Ukrajina mogla biti u poziciji da započne završnu fazu kampanje, a to je oslobađanje Krima.
Kako ističe, iz istorije je poznato da je rat test volje i test logistike.
Foto: Tanjug/AP
Ruski vojnici tokom vojne operacije u Ukrajini
- Kada vidim odlučnost ukrajinskog naroda i vojnika i brzo poboljšanje logističke situacije za Ukrajinu, ne vidim drugi ishod osim ruskog poraza - kaže Hodžis.
Na pitanje da li se može očekivati početak mirovnih pregovora, on odgovara da ga je rusko povlačenje iz Hersona delimično dovelo do tog zaključka. „Prvo kao psihološki podsticaj za ukrajinski narod, drugo kao duboka sramota za Kremlj i treće dajući ukrajinskim snagama ključnu operativnu prednost – svi pristupi Krimu su sada u dometu ukrajinskih sistema naoružanja“.
Hodžis smatra da će do kraja 2023. Krim biti u potpunosti vraćen pod ukrajinsku kontrolu i suverenitet, iako bi, ističe, mogao postojati neka vrsta sporazuma koji bi Rusiji omogućio da postepeno ukine deo svog pomorskog prisustva u Sevastopolju, možda čak do isteka ugovora – oko 2025 .- koji je postojao pre ruske nelegalne aneksije Krima.
S druge strane, biće u toku napori da se rekonstruiše ukrajinska infrastruktura duž obale Azovskog mora, uključujući važne luke Mariupolj i Berdjansk, i ponovno otvaranje Severnokrimskog kanala, koji preusmerava vodu iz Dnjepra. Reka do Krima, biće još jedan važan projekat koji će privući pažnju, zaključuje Hodžis.
"Očekujte više od istog"
Dejvid Gendelman, vojni ekspert iz Tel Aviva, kaže da bi umesto razgovora o tome kako će se sve završiti, bilo bolje da razgovaramo o tome šta bi svaka strana želela da postigne u sledećoj fazi.
On navodi da se samo oko polovina od 300.000 mobilisanih ruskih vojnika već nalazi u zoni borbenih dejstava. Ostatak, zajedno sa snagama dobijenim za akciju posle povlačenja iz Hersona, daje Rusima priliku da krenu u ofanzivu.
Okupacija Luganske i Donjecke oblasti, procenjuje on, će se nastaviti, ali je manje verovatan veliki ruski prodor – poput potiskivanja sa juga ka Pavlogradu da bi se opkolile ukrajinske snage u Donbasu.
Verovatniji je, kaže on, nastavak dosadašnje taktike - sporo rasparčavanje ukrajinskih snaga na uskim pravcima i sporo napredovanje, kao u oblasti Bahmuta i Avdijvke, uz moguću istu taktiku u rejonu Svatova.
Foto: Reuters/AP/Fotomontaža
Volodimir Zelenski i Vladimir Putin
Nastavak ciljanja ukrajinske energetske infrastrukture i drugi napadi na pozadinu Ukrajine dovršiće ovu strategiju rata iscrpljivanja.
Međutim, posle ruskog povlačenja iz Hersona, Kijev je dobio na raspolaganju i značajne ukrajinske snage. Za njih je strateški najvredniji pravac ka jugu, odnosno ka Melitopolju ili Berđansku, sa ciljem da preseku ruski kopneni koridor ka Krimu. To bi bila velika ukrajinska pobeda i upravo zato, ističe, Rusi utvrđuju Melitopolj.
Druga opcija za Ukrajinu je Svatove – uspeh tamo bi ugrozio ceo severni bok celog ruskog fronta.
Međutim, veliko je pitanje koliko je ukrajinskih snaga trenutno slobodno i dostupno za ofanzivu, i kakav raspored ukrajinski general Valerij Zalužni ima na svom stolu dok nabraja koliko će novih rezervnih brigada i korpusa koji se grade biti spremno u jednoj, za dva ili tri meseca, uključujući ljudstvo, oklopna vozila i teško naoružanje.
Nakon što se blato smrzne, kaže, dobiće se odgovor na ovo pitanje, a taj odgovor će donekle rasvetliti „kako će se završiti“, zaključuje Gendelman na kraju analize za Bi-Bi-Si.
Povorka automobila sa specijalnim američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom napustila je danas Kremlj, nakon više od dva sata razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, prenose RIA novosti.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Generalštab ukrajinske vojske potvrdio je napade na vojni aerodrom Ahtubinsk u Astrahanskoj oblasti i bazu za dronove u Orlovskoj oblasti u Rusiji. Oba objekta imaju važnu ulogu u podršci ruskoj vojnoj avijaciji i napadima bespilotnim letelicama na Ukrajinu.
Sjedinjene Američke Države predložile su novi put za ulazak Ukrajine u NATO, što je cilj kojem Kijev teži već godinama, smatrajući članstvo u Alijansi ključnom garancijom bezbednosti i zaštite od Rusije, gotovo pet godina od početka rata.
Nezvanična zabrana likvidacije ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, koju je navodno poštovala Rusija, ukinuta je. Prema obaveštajnim procenama, na meti bi mogli da se nađu i najviši ukrajinski vojni komandanti, nakon važnog sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je organizovanje velike humanitarne operacije u Konstantinovki, na istoku Ukrajine, uz privremenu obustavu borbenih dejstava i učešće američkih i evropskih predstavnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da će vojnici evropskih zemalja, ukoliko budu raspoređeni na teritoriji Ukrajine, postati legitimne mete ruske vojske i da bi takav potez doveo do obnavljanja rata.
Predsednik Rusije Vladimir Putin sazvao je, nakon razgovora sa američkim pregovaračima Stivenom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, sastanaka stalnih članova Saveta bezbednosti kako bi razmotrili rezultate pregovora u Abu Dabiju.
Tokom sastanka sa američkim pregovaračima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom o Evropi i Ukrajini, ruski predsednik Vladimir Putin ispričao je vic o ukrajinskom zvaničniku koga su posetili predstavnici Nacionalnog antikorupcijskog biroa Ukrajine (NABU).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predstavnici "Studentske liste", ako je suditi prema najavama ljudi koji ih zdušno podržavaju i predstavljaju se kao neko ko ima uticaj na njih, ostaviće Srbe na Kosovu i Metohiji bez dinara iz državnog budžeta!
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
U emisiji "Utisak nedelje" uključio se čovek koji je izgovorio najjezivije kletve na račun građana Srbije i njihove dece, urednik RTS-a Ivan Plavšić, koji ne samo da je vraćen na posao nakon otkaza, već sada otvoreno vodi politiku Javnog servisa po nalogu plenuma!
Gostujući u emisiji "Utisak nedelje" kod Olje Bećković na televiziji N1, dekan Fakulteta dramskih umetnonosti (FDU) i jedan od ideologa "Studentske liste", Miloš Pavlović, pokazao je kako izgleda gramatičko neznanje koje "vlada" u redovima ove političke opcije.
Marinika Tepić, potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) Dragana Đilasa oglasila se na društvenoj mreži Iks uoči konstituisanja novog saziva Skupštine Srbije, poručivši novoj vlasti da od utorka više neće imati izgovore za nepostupanje nadležnih institucija.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Patrijarh Pavle je preminuo na današnji dan pre 17 godina, a njegove mudre reči još uvek žive među ljudima. Jedna od njih je i poruka koju je ostavio majci, dok je molila za opelo sinu, koji je sebi oduzeo život.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je prognozu prema kojoj nas čeka vetrovita i kišovita sedmica, ali i iznenađujući skok temperature i do 20 stepeni Celzijusa.
Hrvatska policija je podnela krvičnu prijavu protiv 28-godišnjaka zbog sumnje da je javno podsticao na nasilje objavom neprimerenog komentara na internetu početkom septembra ove godine.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Dan nakon smrti Kristiana Josipa Periša, direktorka Klinike za psihijatriju "Sveti Ivan", Majda Grah, uputila je policiji pritužbu zbog postupanja njenih službenika, ali u njoj nije spomenula najvažniju činjenicu – da je pacijent u međuvremenu preminuo. Zagrebačka policija bi mogla da se oglasi o njenim navodima, ali ostaje niz pitanja o postupanju institucija pre Periševe smrti i posle nje.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada osetimo potrebu za slatkišem nakon večere, voće nam se često čini kao idealan i zdrav izbor. Ipak, španski kardiolog Aurelio Rohas skreće pažnju na to da vrsta i količina voća koje jedemo neposredno pred odlazak u krevet mogu uticati na kvalitet našeg sna.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Malo ko zna da je Dragana Mirković još devedesetih godina pomerala granice domaće muzičke scene i ulagala ogromne svote novca u svoje projekte, a jedan od najboljih primera za to je spot za pesmu "Za mene si ti", koji je koštao čak 90.000 tadašnjih nemačkih maraka.
Marko Gačić danas je dobio sina sa novom suprugom Saškom, a nedugo nakon vesti o prinovi prvi put se oglasila i njegova bivša žena Goga Gačić, koja je pokazala da je u odličnom raspoloženju uprkos turbulentnom periodu koji je iza njih.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.