To što je Nemačka odbila poljski zahtev za isplatom ratnih reparacija nije iznenađenje. Po tom pitanju (i ne samo po tom) odavno postoji jaz između dve zemlje koji je uzrokovan odnosom Nemačke kao „stare članice" EU prema članicama koje ne žele da svoj puni suverenitet predaju Briselu.
Na odnosima između Nemačke, kao jednog od osnivača EU i Poljske, kao države koja je članica „evropske porodice" postala relativno skoro, može se videti kako se prelamaju odnosi između starih i novih članica i na koji način se stare članice odnose prema novima.
Ne tako retko, ti su odnosi puni tenzija, a često su opterećeni i traumama iz prošlosti. Otuda i nedavno odbijeni poljski zahtev za isplatom ratnih reparacija treba posmatrati u svetlu sveukupnih odnosa između Berlina i Varšave, koji su već godinama po određenim pitanjima zategnuti.
Reakcija na odnos prema novim članicama Unije
Stručnjak za Nemačku iz Instituta za političke studije dr Dušan Dostanić odbijanje zahteve Varšave za isplatom ratnih reparacija iz Drugog svetskog rata posmatra u ključu poljskih reakcija na, kako kaže, paternalističku politiku Berlina prema novim članicama Unije, koje se osećaju neravnopravno prema starim članicama.
- Poljska je bila stalno na meti kritika u Nemačkoj, pogotovo konzervativna vlada stranke „Pravo i pravda", gde su Nemci Poljacima zamerali neke stvari u unutrašnjoj politici, na primer, pitanja prava na abortus ili istopolnih zajednica. Nemačka je pokušavala da vodi moralističku politiku - postavili su se kao neko ko drugima može da deli lekcije - objašnjava Dostanić.
Poljska je, pak, na tako postavljenu moralističku politiku reagovala zahtevom za ratnim reparacijama.
- Iz Nemačke i iz Brisela se novijim članicama Unije, pogotovo kada Mađarska, Češka ili Poljska imaju probleme sa politikom EU, dolaze kritike da su te članice profitirale od priključenja EU, da Nemačka ili Francuska njih finansiraju. Kada se na taj način postave stvari, nije neočekivano da Poljska tada zahteva da se vrate stari dugovi da bi imali čist račun - konstatuje Dostanić.
Moralistička politika kao posledica kompleksa
Ova moralistička politika proizilazi iz kompleksa koji je Drugi svetski rat proizveo kod nemačkih generacija rođenih posle njega, čak i kod današnjih. Za Nemce je taj rat velika trauma, objašnjava naš sagovornik.
- Postoji puno grupa u Nemačkoj, koje, ne samo da su se distancirale od nasleđa nacionalsocijalizma, nego su se distancirale i od svoje nacije i kompletne nemačke prošlosti. Na levici postoje grupe koje podržavaju poljske zahteve i koji kažu da Nemačka ima moralnu obavezu da Poljskoj isplati ratnu odštetu. Sa druge strane, postoje grupe koje ukazuju da je Drugi svetski rat bio davno, da su se stvari izmenile i da današnje generacije nemaju ništa sa tim nasleđem i da tu stvar treba ostaviti u prošlosti - navodi Dostanić.
Kako on kaže, Nemci imaju potrebu da pokazuju da su se promenili, da su neki drugi Nemci i da treba da pomognu drugim narodima da se promene, da odustanu od nacionalizma i utope se u apstraktno evropsko građanstvo.
Poljska neće odustati od zahteva
Prošlog meseca, vlada u Varšavi iznela je procenu da Nemačka na ime ratnih reparacija Poljskoj duguje 6,2 hiljada milijardi zlota, odnosno 1,29 hiljada milijardi evra. Kako je naveo lider vladajuće stranke „Pravo i pravda" Jaroslav Kačinski, do sume se došlo „konzervativnim" metodom, a Poljska bi mogla da traži i više.
Prema Dostanićevim rečima, Poljska je pitanju visine ratne odštete koja joj Nemačka duguje, prišla ozbiljno. Angažovani su naučnici raznih profila, koji su godinama radili na proceni ratnih razaranja koja je Poljskoj naneta tokom rata.
Podsećanja radi, Varšava je, prilikom gušenja Varšavskog ustanka avgusta 1944. po Hitlerovom naređenju spaljena do temelja, a tokom celog trajanja nemačke okupacije od septembra 1939. za Poljsku su važile užasne represivne mere koje je sprovodila nacistička uprava.
Poljska je, neposredno nakon rata, primala ratne reparacije od tadašnje Istočne (socijalističke) Nemačke, ali je 1953. u svetlu „proleterske solidarnosti" odustala od dalje naplate.
Kako kaže ne očekuje da će se pitanje nemačkih reparacija Poljskoj rešiti na jednostavan način, pogotovo sada, kada u Berlinu stoluje „semafor koalicija" pod predsedništvom Olafa Šolca, koja planira da vodi moralističku politiku, zanemarujući nacionalne interese svoje države.
Varšava je zato i poslala zahtev Ujedinjenim nacijama da posreduje u sporu. Ne treba očekivati da će UN rešiti nemačko-poljski spor kaže Dostanić.
- Ali, to jeste pritisak sa poljske strane na Nemačku i jasan signal da se od te stvari u Poljskoj neće odustati; da Poljaci zahtevaju, ne samo reparacije, nego se nadaju promeni nemačkog kursa prema Poljskoj - tvrdi on.
Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić ocenio je da je tekst portala nemačkog lista "Cajt" u kojem se navodi da EU može samo čvrstom rukom da "pripitomi" predsednika Aleksandra Vučića ogolio politiku te zemlje i Zapada u odnosu na Srbiju, kao i da ne poznaju Vučića.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić ocenio je da je tekst portala nemačkog lista "Cajt" u kojem se navodi da EU može samo čvrstom rukom da "pripitomi" predsednika Aleksandra Vučića ogolio politiku te zemlje i Zapada u odnosu na Srbiju, kao i da ne poznaju Vučića.
Dok se blokaderska lista već mesecima predstavlja kao neka nova nada, istina je isplivala na videlo - na njihovoj listi nema studenata, u takozvanim plenumima vlada totalna pustoš, a propali blokaderi sada mole građane da se prijave za kontrolore jer nemaju dovoljno ljudi ni za biračke odbore!
Totalni kolaps u redovima lažne opozicije - Dok pokušavaju da obmanu javnost i predstave se kao složna struktura, njihove tajkunske medijske kuće i lideri su zaratili.
Kandidat za premijera liste "Ujedinjena Srbije" Aleksandar Vučić ocenio je danas, na godišnjicu petooktobarskog puča, da je taj datum strateška katastrofa za Srbiju.
Dok se propali blokaderi i njihovi predstavljaju kao nekakva "nova snaga", njihovi sopstveni ideolozi i analitičari javno su ih raskrinkali i priznali da na takozvanoj "studentskoj listi" nema ni s od studenata, već da su tu "babe i dede" sa prosekom godina od 60!
Dejan Šoškić, bivši guverner NBS, čija je era obeležana uništavanjem dinara i gušenjem Srbije i njenih građana inflacijom koja u istoriji zemlje nije viđena, kandidat je blokadera za premijera.
Dok voditeljka tajkunske N1 Danica Vučenić, koja otvoreno podržava blokadersku listu, bez trunke stida brani tribunal u Hagu, Miloš Jovanović morao je javno da prizna istinu - da on i njegovi saborci nisu imali snage da se odupru pritiscima tog suda.
Na delu autoputa između petlji Trstenik i Vrba danas je izmenjen saobraćaj zbog postavljanja privremene saobraćajne signalizacije u smeru ka Vrbi kod Kraljeva, saopštili su Putevi Srbije.
Prijavljivanje kandidata za 41. "Turistički cvet" 2026, najznačajnije priznanje u oblasti turizma u Srbiji, počinje u ponedeljak, 5. oktobra, i trajaće do 18. oktobra u ponoć.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Odeljenja kriminalističke policije u Novom Pazaru, pronašli su u Dubrovačkoj ulici crnu torbu sa pištoljem CZ-99 i više epruveta.
Dve osobe, I. M. i I. S., uhapšene su danas po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu zbog sumnje da su izvršile produženo krivično delo zloupotreba položaja odgovornog lica.
U Ulici Omladinskih brigada na Novom Beogradu noćas je izbio požar u kojem je u potpunosti izgoreo jedan ugostiteljski objekat. Reč je o poznatom kafiću.
Žena (27) iz Tetova porodila se u decembru 2025. godine u Kliničkoj bolnici Tetovo, ali je tokom registracije novorođenčeta otkriveno da se u matičnim knjigama vodi kao preminula još od 2006. godine.
Nakon što je film Lordana Zafranovića "Zlatni rez '42: Djeca Kozare" premijerno prikazan u Beogradu, počele su da pristižu i prve zvanične reakcije iz Hrvatske.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" nij elako nastao i da reditelju Lordanu Zafranoviću treba pružiti punu podršku.
Novi naučnofantastični triler Ridlija Skota u kojem glavnu ulogu igra Džejkob Elordi, povučen je iz više od 3.000 bioskopskih sala zbog slabe gledanosti, nakon što je za samo mesec dana doživeo veliki komercijalni neuspeh.
Instagram priprema novu AI funkciju koja bi korisnicima trebalo da pomogne da bolje razumeju zbog čega neki njihovi video-snimci privlače veću pažnju publike od drugih. Alat je deo aplikacije Edits, ali nije namenjen automatskoj montaži sadržaja.
Ako ste primetili da vaša mačka sa dolaskom hladnijih dana sve više vremena provodi sklupčana na kauču, pored radijatora ili ispod ćebeta, najčešće nema razloga za brigu. Promena vremena i smanjena aktivnost mogu uticati na njenu dnevnu rutinu, pa neke mačke tokom zime spavaju više nego inače.
Sa dolaskom hladnijih dana koža stopala često postaje suvlja i grublja. Promena temperature, zatvorena obuća i manje vlage u vazduhu mogu dodatno isušiti kožu, pa se na petama mogu pojaviti zadebljanja, hrapavost i sitne pukotine.
Ako tražite sobnu biljku koja će ulepšati prostor, a pritom ne zahteva mnogo pažnje, epipremnum bi mogao da bude pravi izbor. Ova izdržljiva biljka lako se prilagođava različitim uslovima i može uspešno da raste čak i kada povremeno zaboravite da je zalijete.
Ljudi koji su tokom noći izloženi previše svetlosti imaju veći rizik od promena u strukturi i funkciji srca, što bi dugoročno moglo biti štetno, pokazala je studija Univerziteta Tulane u Nju Orleansu.
Pevačica Milena Ćeranić se zbog karijere preselila iz Kragujevca za Beograd, a njene komšije iz rodnog mesta progovorile su o njoj, kao i kući u kojoj je odrasla.
Pevač Adil Maksutović jedan je od najobrazovanijih izvođača na našoj estradnoj sceni, a završio je Kriminalističko-policijsku akademiju, a potom diplomirao i stekao zvanje mastera prava na Pravnom fakultetu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.