Posle napada Rusije na Ukrajinu brojne zapadne firma su najavile da će napustiti Rusiju. Ali, manje od 10 odsto njih je to zaista uradilo, kako pokazuje jedno istraživanje.
Početkom rata više od 1.000 firmi je najavilo da će dobrovoljno ograničiti svoje aktivnosti u Rusiji više od minimuma koji nalažu međunarodne sankcije. Ipak, drugo je pitanje da li to zaista čine.
Povlačenje nije isto što i povlačenje?
Naime, aktuelno istraživanje Univerziteta Sankt Galen i Visoke ekonomske škole IMD pokazuje da se od 1.404 firme iz grupe zemalja G7 i Evropske unije njih 8,5 odsto zaista povuklo iz Rusije. Pre rata u Rusiji je bilo aktivno 2405 predstavništava zapadnih firmi. Otkud tolika razlika između reči i dela?
- Najpre je važno pitanje kako se uopšte definiše povlačenje iz Rusije - kaže Holgar Gerg, predsednik Instituta za svetsku privredu iz Kila.
On objašnjava da je u naznačenom istraživanju reč o firmama koje su potpuno zatvorile svoja predstavništva. Ali pod povlačenjem može da se podrazumeva obustava isporuka ili prekid novih investicija. On kaže da je jedan od razloga i to što su u banci podataka ORBIS sadržani samo podaci o većim firmama.
Moskva želi da spreči odlazak investitora
Dodatno objašnjenje su pravne prepreke za neruske koncerne, koji žele da se povuku iz Rusije.
- Lista stranih preduzeća koja žele da napuste zemlju svakodnevno je sve duža. Međutim, ruska Vlada čini sve da spreči taj proces i sve više zaoštrava uslove - naglašava Mihael Harms, prvi čovek Istočnog odbora nemačke privrede.
On objašnjava da je investitorima trenutno potrebna "dozvola institucija, delom čak i dozvola samog predsednika".
Dodatno je decembra prošle godine donet propis po kojem je prodaja udela u firmi dozvoljena samo po ceni koja iznosi 50 odsto od tržišne cene. Ruska država pri takvim prodajama dobro zarađuje jer za sebe uzima deset odsto kupovne cene.
- Otud ne treba da čudi da je velika većina zapadnih investitora smanjila obim posla, ali da je tek mali deo stranih firmi zaista napustio tržište - kaže Harms.
Primer je Folksvagen koji je svoju proizvodnju u ruskom gradu Kalugi obustavio marta 2022, ali nije mogao da proda proizvodne pogone, pa je pravno gledano još uvek prisutan u Rusiji.
Foto: Informer DN
Samo je Reno napustio Rusiju, izgubio je ogroman novac, ali....
U privrednim krugovim vlada uverenje da u međuvremenu postoje male šanse da neka firma postigne dobru cenu prilikom likvidiranja svojih poslova u Rusiji.
Francuski proizvođač automobila Reno je svoj ruski ogranak prodao za jednu rublju i sada mora da otpiše gubitak od dve milijarde evra. Osim toga, potražnja za tim firmama je izvan Rusije mala, pa je tržišna cena stranih predstavništava opala.
Odlazak iz Rusije nije samo moralno pitanje
- Sankcije EU i Sjedinjenih Američkih Država odnose se na veoma specifične branše - objašnjava Gerg i dodaje da najveći deo preduzeća koja još uvek posluju u Rusiji nije pogođen zabranom izvoza, jer se sankcije odnose na takve proizvode kao što su poluprovodnici ili hemikalije koji mogu biti upotrebljavani u proizvodnji oružja.
- Radi se pre svega o pitanju morala, ali ne samo o tome.
Institut za svetsku privredu je juna 2022. u jednoj studiji ustanovio da u Rusiji i dalje posluju manja i srednja preduzeća koja u Rusiji prodaju najveći deo svojih proizvoda. "Te firme bi prilikom napuštanja Rusije morale da pretrpe znatne gubitke", kaže Gerg.
Moguće posledice za tamošnje zaposlene
Osim toga, ekonomista upozorava na gašenje brojnih radnih mesta u Rusiji. Trgovački koncern Globus tako obrazlaže svoj ostanak u Rusiji - odgovornost za 10.000 zaposlenih u 19 ruskih filijala.
Osim toga koncernima prete i druge posledice. Globus se boji prinudnog podržavljenja firme i pravnih posledica za tamošnji menadžment i radnike. I nemačka firma SAP je u aprilu 2022. saopštila da mora biti oprezna sa obustavljanjem poslovanja sa ruskim mušterijama, jer ljudi u njihovim ruskim filijalama mogu snositi posledice.
Gasprom je nemačkoj firmi iz energetske branše "Wintershall Dea" ispraznio bankovne račune za tri zajedničke firme u Rusiji, jer je rukovodstvo ipak najavilo potpuno povlačenje iz Rusije.
Neke firme imaju delimično dobre argumente, na primer humanitarne aspekte. Četiri nemačke kompanije iz zdravstvenog sektora kao što su Frezenijus, Simens Helthajners, Braun i Štada posluju u Rusiji i nameravaju tamo da ostanu.
Simens je saopštio da je pristup medicinskoj nezi "ljudsko pravo". Frezenijus je takođe izdao saopštenje: "Mi ne možemo da naprosto ostavimo naše tamošnje pacijente na cedilu".
Posebno puno nemačkih firmi u Rusiji
U Rusiji su prema istraživanju Univerziteta Sankt Galen još uvek aktivne 1.284 firme iz grupe najrazvijenijih industrijskih zemalja G7 kao i iz Evrospke unije. Na prvom mestu je Nemačka sa oko 250 firmi, što je 19,6 odsto od ukupnog broja. Slede Kipar (16,4 odsto) i Sjedinjene Američke Države (12,4 odsto).
On objašnjava da zemlje imaju isprepletenost sa drugim ekonomijama nezavisno od politike.
- Zato Nemačka tamo ima veći broj preduzeća nego druge zemlje, ali i veliki broj firmi koje se povlače.
Foto: reuters/Fotoilustracija/Clipart
Šolc preti Rusiji, šalje tenkove Ukrajincima, a Nemačka ima najviše firmi u Rusiji
Od 120 velikih firmi koje su napustile Rusiju, Nemačka je sa 11,7 odsto na trećem mestu posle Sjedinjenih Američkih Država i Finske.
Ima još prostora za poboljšanje
Prema podacima Istočnog odbora nemačke privrede izvoz u Rusiju je bitno smanjen, nemačke isporuke su prošle godine bile na nivou koji nije bio tako nizak od 2003. godine.
U poređenju sa godinom pre toga, izvoz je opao za 45 odsto.
Navodi se da "ima još prostora za poboljšanje".
- Što duže traje ruska invazija, to će više firmi odlučiti da se povuku iz Rusije - veruje predsednik Instituta za svetsku privredu iz Kila.
On kaže da na Zapadu firme koje ostaju u Rusiji time ne pomažu svom imidžu a time ni svom prometu.
Zapad je izgubio glavnu ulogu na svetskoj sceni, zbog „ustanka bez presedana" nezapadnih zemalja, protiv uspostavljenog poretka SAD i Evrope, piše Jorg Kronauer u „Junge Welt".
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zapad je izgubio glavnu ulogu na svetskoj sceni, zbog „ustanka bez presedana" nezapadnih zemalja, protiv uspostavljenog poretka SAD i Evrope, piše Jorg Kronauer u „Junge Welt".
Četiri trgovačka broda pogođena su dronovima za samo dva dana u Crnom moru, u blizini rumunske obale, a dva napada izvedena su unutar teritorijalnih voda Rumunije, članice NATO-a.
Predstavnici "Studentske liste", ako je suditi prema najavama ljudi koji ih zdušno podržavaju i predstavljaju se kao neko ko ima uticaj na njih, ostaviće Srbe na Kosovu i Metohiji bez dinara iz državnog budžeta!
Gostujući u emisiji "Utisak nedelje" kod Olje Bećković na televiziji N1, dekan Fakulteta dramskih umetnonosti (FDU) i jedan od ideologa "Studentske liste", Miloš Pavlović, pokazao je kako izgleda gramatičko neznanje koje "vlada" u redovima ove političke opcije.
Sve glasnije se u domaćoj javnosti postavlja pitanje kako će "Studentska lista" opravdati odluku da za novog premijera Srbije predloži tajkuna Branka Milutinovića, suosnivača kompanije "Nordeus", i to samo zato što ih je finansijski podržao.
Marinika Tepić, potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) Dragana Đilasa oglasila se na društvenoj mreži Iks uoči konstituisanja novog saziva Skupštine Srbije, poručivši novoj vlasti da od utorka više neće imati izgovore za nepostupanje nadležnih institucija.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Siniša Novaković (45) iz Klenja kome je pre dve godine transplantiran bubreg koji mu je donirao prijatelj Branko Đalamić, ponovo vodi veliku borbu za normalan život.
Ekipe Beogradskog vodovoda i kanalizacije izvodiće planirane radove na ispiranju vodovodne mreže u opštini Vračar, od danas, 16. novembra, do petka, 20. novembra 2026. godine.
Opštinsko državno tužilaštvo u Rijeci podiglo je optužnicu protiv pomorca (62) kojeg tereti da je skoro tri i po godine psihički i fizički zlostavljao suprugu i pretio joj ubistvom.
Lančani sudari najčešće su posledica grešaka vozača koji ne poštuju saobraćajna pravila, upozorava stručnjak za bezbednost saobraćaja Milan Vujanić, povodom sve češćih nesreća ovoga tipa sa tragičnim posledicama.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Decenijama smo verovali da muška seksualna želja dostiže zenit u mladosti, ali nova opsežna istraživanja otkrivaju potpuno suprotnu sliku: muški libido svoj pravi vrhunac beleži tek oko četrdesete godine.
Osmehivanje, mrštenje i žvakanje svakodnevno "vežbaju" mišiće našeg lica, ali retko ko se seti da im pruži zasluženi oporavak. Saznajte kako da uz par minuta truda i par kapi ulja ovladate veštinom kućne masaže lica.
Kuću pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića nakon paljenja automobila obezbedili su pripadnici policije, a nakon burne noći od pevačice i Filipa nema ni traga.
Pevačica Aleksandra Prijović i njen supurg Filip Živojinović su nakon paljenja automobila uznemireno izašli na ulicu jer su morali da obave razgovor sa policijskim službenicima.
Malo ko zna da je Dragana Mirković još devedesetih godina pomerala granice domaće muzičke scene i ulagala ogromne svote novca u svoje projekte, a jedan od najboljih primera za to je spot za pesmu "Za mene si ti", koji je koštao čak 90.000 tadašnjih nemačkih maraka.
Marko Gačić danas je dobio sina sa novom suprugom Saškom, a nedugo nakon vesti o prinovi prvi put se oglasila i njegova bivša žena Goga Gačić, koja je pokazala da je u odličnom raspoloženju uprkos turbulentnom periodu koji je iza njih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.