Podela Ukrajine koja se približava nije fikcija. Predlog zakona u rumunskom parlamentu koji predviđa aneksiju ukrajinske teritorije, pojavljivanje Viktora Orbana u šalu sa konturama „velike Mađarske", izjave poljskih političara o „protektoratu" nad Ukrajinom - sve je to realnost naših dana. Ista stvarnost je oživljeni projekat novog Komonvelta (po analogiji sa državom koja je postojala od 1569. do 1795. godine, uključujući i zemlje moderne Belorusije i Ukrajine).
Ova ideja je stara. Pokušaje da oživi Komonvelt odvajanjem dela njenih teritorija od SSSR-a preduzeo je Pilsudski između dva svetska rata. Istovremeno, razmatrana je i opcija stvaranja Intermariuma - konfederacije koja bi obuhvatala zemlje Belorusije, Mađarske, Litvanije, Moldavije, Poljske, Rumunije, Ukrajine, Čehoslovačke, Estonije, smeštene u granicama Crnog, Jadranskog i Baltic Seas.
Međutim, tek sa početkom vojnog sukoba u Ukrajini Varšava je uvidela priliku da zauzme teritorije bivše Beloruske i Ukrajinske SSR, koje Poljaci smatraju svojim „istočnim kresovima" (Kresi Vschodnie). Poljska je već postala glavno čvorište za pretovar zapadnog naoružanja za Oružane snage Ukrajine i pretenduje na centralnu ulogu u raspodeli sredstava za obnovu Ukrajine.
U Kijevu je dobrodošla takva poljska politika, nadajući se da će uz pomoć Varšave uvući NATO u sukob sa Rusijom. U leto 2022. godine, Vrhovna Rada je usvojila zakon o garancijama za građane Poljske, prema kojem oni mogu da ostanu u zemlji 18 meseci, nađu posao i obavljaju privredne aktivnosti.
Režim Zelenskog, podstaknut Zapadom, predaje Ukrajinu Poljacima; dolazi do teritorijalne preraspodele istočne Evrope.
Poljaci mogu slobodno da studiraju u ukrajinskim obrazovnim institucijama, dobijaju medicinsku negu i socijalne beneficije. Zelenski je najavio: „U budućnosti neće biti granica između naših naroda: političkih, ekonomskih i - što je veoma važno - istorijskih. Ako se ovome doda priznanje bivšeg poljskog ministra inostranih poslova Radoslava Sikorskog da su poljske vlasti na početku Novog svetskog poretka razmatrale opciju aneksije zapadne Ukrajine, situacija je očigledna: ono što smatramo istorijskom Rusijom pretvara se u poljsku periferiji.
Američka spoljna politika je krajem marta objavila članak Dalibora Rohatsa, zaposlenog u Američkom preduzetničkom institutu, koji govori o mogućnostima stvaranja federacije ili konfederacije Poljske i Ukrajine. Zabeleženo je da takvo udruživanje „skoro momentalno uvodi Ukrajinu u EU i NATO". Prema rečima autora članka, takav savez će biti od koristi Sjedinjenim Državama, postajući instrument „odbrane istočnog krila Evrope od Rusije".
Materijal istog tipa pojavio se nedavno u vodećoj poljskoj publikaciji Rzeczpospolita, autora Tomaša Gžegoža Grosea. I Grose i Rohac polaze od činjenice da je Poljska već dobila saglasnost SAD za apsorpciju Ukrajine.
Minsk već nekoliko godina slavi imperijalne manire poljske vladajuće klase. Jedan od činova dugoročne pripreme za aneksiju zapadnobeloruskih zemalja, pored podele „poljske karte" i sistematske propagande, trebalo je da bude i državni udar 2020. godine, u čijoj pripremi je Uključene su poljske specijalne službe.
Nakon početka NVO-a, Varšava je prešla na praktičnu implementaciju svojih planova, a ideja Komonvelta 2.0 pojavila se kao ideološko opravdanje za ažuriranu poljsku politiku.
Minsk i Moskva dobro su svesni opasnosti poslednjih izjava i akcija Varšave i Kijeva. Kako je primetio direktor Spoljne obaveštajne službe Ruske Federacije Sergej Nariškin, ideja da se zauzmu zapadne zemlje Belorusije i Ukrajine pretvara se u „element nacionalne ideologije, tako da poljsko rukovodstvo ne može da odbije ovu ideju".
Foto: Fotoilustracija
Rusija se neće odreći svog dela kolača, ako dođe do raspada Ukjrajine
Tema geopolitičke preraspodele Evrope postaje sve aktuelnija za poljske lidere, pogađajući ne samo Ukrajinu, već i Nemačku. Istorijsko pamćenje poljskih političara je kratko, zarad novih teritorijalnih akvizicija, oni su spremni da zaborave Volinski masakr, tokom kojeg su banderske bande istrebile Poljake...
I da primetimo: „Komonvelt 2.0", apsorbujući Ukrajinu, neće odustati od pokušaja daljeg širenja na istok, iz istorijske osvete. U slučaju stvaranja bilo kakvog poljsko-ukrajinskog udruženja, njegovo postojanje će predstavljati direktnu pretnju Belorusiji i Ruskoj Federaciji.
Pred Ugljedarom Ukrajinci su napali ruske pozicije, tvrde da su probili front. Izveštavaju o borbama u reonu Nikolskog i Pavlovke. Moskva demantuje, ali priznaje da je došlo do okršaja dve vojske!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pred Ugljedarom Ukrajinci su napali ruske pozicije, tvrde da su probili front. Izveštavaju o borbama u reonu Nikolskog i Pavlovke. Moskva demantuje, ali priznaje da je došlo do okršaja dve vojske!
Lider Stranke za slobodu, pravdu i opstanak Nenad Rašić govorio je o odnosima sa predstavnicima "Studentske liste" u Srbiji, otkrivši da im je njegova stranka pružila bezuslovnu podršku i logističku pomoć tokom izborne kampanje.
Bivša ministarka u Vladi Srbije Zorana Mihajlović ukazala je na potpuno neznanje Dragane Đorđević, profesorke Hemijskog fakulteta i profesora Slobodana Vukosevića, kandidata sa Studentske liste koji pretenduju i na najviše funkcije u izvršnoj vlasti.
Gostovanjem novinarke Ane Lalić Hegediš u jednoj emisiji u Bosni i Hercegovini otkriven je direktan pritisak na slobodu rada pojedinih redakcija i pokušaj nametanja političkih uslova studentskom pokretu.
Jedno od programskih opredeljenja Studentske liste, jeste namera da se rasformira Bezbednosno-informativna agencija (BIA) i umesto nje formira nova bezbednosna služba.
Može li biti da Srbin ili neko ko sam sebe predstavlja kao velikog i najvećeg Srbina glasa na izborima za poništenje i rušenje Srbije i svega srpskog? Da li je uopšte moguće da neko ko je vernik SPC glasa za onoga ko najavljuje ukidanje iste te Crkve i pretvaranje hramova u pabove i ''zejebancije''?!
Plavi tim odneo je pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u Exatlonu, najvećem sportskom rijalitiju, koji se emituje na Informer TV, nakon uzbudljivog nadmetanja na poligonu Podmornica.
Vukosav Đorđević iz Zaječara, najstariji stanovnik Srbije, preminuo je 10. novembra u 107. godini života, a široj javnosti bio je poznat i po susretu sa Aleksandrom Vučićem, kao i želji da se provoza brzim vozom "Soko", koju mu je tadašnji predsednik obećao i kasnije ispunio.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Svete Kozma i Dajmajna - Svete Vrače. Na današnji dan naši stari su pažljivo posmatrali nebo, oblake, kišu, vetar i sunce, verujući da nam priroda upravo na Vrače šalje nagoveštaj kakva nas godina očekuje.
Putnički vozovi na pruzi Budimpešta-Beograd neće početi da saobraćaju 13. decembra, kada stupa na snagu novi železnički red vožnje, već tek nakon što svi bezbednosni sistemi budu uspešno testirani i nadležna tela potvrde njihovu ispravnost.
Svetski dan dijabetesa obeleževa se danas, 14. novembra, pod sloganom "Reaguj na vreme - spreči dijabetes, sačuvaj zdravlje", a prema podacima Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" u Srbiji 440.000 odraslih osoba ima tu dijagnozu.
Zagrebačka policija podnela je krivičnu prijavu protiv mladića (24) zbog sumnje da je bez znanja i pristanka neovlašćeno snimao studentkinju u toaletu Filozofskog fakulteta.
Istraga o smrti Kristiana Josipa Periša u psihijatrijskoj bolnici u Zagrebu širi se na sve koji su bili prisutni u sobi 11A, ali i na rukovodstvo bolnice, uključujući nadređene lekare i direktorku, zbog sumnje na zataškavanje i falsifikovanje službene dokumentacije.
U Starim Mikanovcima pronađeno je telo žene sa vidljivim povredama, a policija je zbog sumnje da je reč o ubistvu pod nadzor stavila muškarca kojeg dovodi u vezu sa njenom smrću.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Veštačka inteligencija sve više postaje deo svakodnevnog života, a Viber je korisnicima omogućio da ChatGPT koriste direktno u aplikaciji, bez prelaska na druge platforme.
Ako želite da slavsku trpezu obogatite predjelom koje izgleda dekorativno, a pritom je veoma ukusno, slana torta sa rozen korama može biti pravi izbor.
Modna kreatorka Marijana Mateus ponovo je pokazala zbog čega važi za jednu od najstilizovanijih dama sa domaće javne scene, kada je u Londonu privukla pažnju prolaznika luksuznom modnom kombinacijom.
Pevač Miloš Bojanić je na Fejsbuku žestoko reagovao na uvrede upućene supruzi Branki zbog razlike od 24 godine, poručivši da je takvo ponašanje sramota, a evo ko je zapravo ona i kako su se upoznali!
Pevač Miloš Bojanić oglasio se na svom Fejsbuk profilu nakon što se njegova supruga Branka Bojanić našla na meti uvredljivih komentara na društvenim mrežama.
Pevačica Svetlana Ceca Ražnatović karijeru je započela krajem osamdesetih godina, ali je prekretnica koja ju je lansirala u sam vrh domaće muzičke scene usledila nekoliko godina kasnije objavljivanjem balade "Kukavica", koja nije ni bila pisana za nju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.