Gde god je američka čizma kročila poslednjih decenija - nastao je haos. Umesto da u Kandaharu i Basri iskorene radikalni islam i poseju seme liberalne demokratije, kao što je to umislio Džordž Buš Mlađi, američki vojnici su za sobom ostavili zastrašujuće "knjigovodstvo smrti".
Ratovi protiv terorizma, koje su posle napada Al Kaide 11. septembra 2001. godine na njujorške kule bliznakinje povele SAD u znak odmazde, odneli su oko 4,6 miliona života, kaže se u najnovijem izveštaju Votson instituta Univerziteta Braun.
Prema proceni tima od 50 naučnika, pravnih stručnjaka, lekara i i zastupnika ljudskih prava, koji je od 2010. uključen u projekat "Troškovi rata" Univerziteta iz države Roud Ajlend, više od 906.000 ljudi, uključujući 387.00 civila, poginulo je u direktnim sukobima posle 11. septembra, a 38 miliona se vodi kao raseljeno ili izbeglo.
Foto: AP/Photo
U periodu od 20 godina, do povlačenja iz Avganistana, američka vlada je potrošila više od osam biliona dolara na vođenje ratova.
Uprkos naporima da utvrde razmere stradanja u sukobima u Avganistanu, Pakistanu, Iraku, Siriji, Libiji, Somaliji i Jemenu, istraživači sa američkog Univerziteta Braun ipak se ograđuju navodeći da tačan broj smrtnih slučajeva nije moguće utvrditi.
Neke ubili, druge ostavili da umru od gladi
Oslanjajući se na podatke UN i razne ekspertske analize, stručnjaci iz Roud Ajlenda došli su do računice da je od ovog zastrašujućeg broja od oko pet miliona žrtava, između 3,6 i 3,7 miliona njih umrlo "indirektno" - zbog pogoršanih ekonomskih, ekoloških, psiholoških i zdravstvenih uslova života, izazvanih ratnim sukobima.
Samo u Iraku i Avganistanu tokom dve decenije ubijeno je više od 7.000 američkih vojnika i oko 8.000 kontraktora. Ipak, velika većina poginulih u borbama bili su pripadnici lokalnih vojski: više od 177.000 uniformisanih Avganistanaca, Pakistanaca i Iračana i sirijskih saveznika stradalo je do 2019. godine.
Foto: AP/Photo
- O razmerama ljudskih gubitaka koji su direktna posledica ovih ratova građani SAD uglavnom nisu dovoljno obavešteni ili o tome ne razmišljaju. Izveštaj pokazuje da ljudi koji žive u nekadašnjim borbenim zonama i dalje trpe strašne posledice rata - kaže za "Vašington post" Stefani Savel, kodirektorka projekta "Troškovi rata" Univerziteta Braun.
Mada je istraživanje zasnovano na nepotpunim podacima, utvrđeno je da je američki rat protiv islamskog terorizma ostavio katastrofalne posledice po ljude na Bliskom istoku, severnoj Africi i centralnoj Aziji.
Vašington krije tačan broj žrtava
Tokom pravljenja procena direktnih civilnih žrtava u ovim ratovima stručnjaci su nailazili i na političke prepreke. Procene broja smrtnih slučajeva kojima barataju Vašington i njegovi saveznici u ovim ratovima daleko su niže nego što pokazuju realni izveštaji sa terena.
Tako procena broja žrtava u borbama koje su vođene u Iraku varira od 151.000 do 300.000. A prema najnovijim računicama broj onih koji su ovde poginuli u ratnim dejstvima penje se čak na 600.000.
"Vašington post" i još neki mediji dokumentovano su ukazali na ozbiljne "rupe" u zvaničnim procenama broja poginulih u vazdušnim i artiljerijskim udarima na položaje Islamske države u Iraku i Siriji, koje je vodila zapadna koalicija predvođena SAD.
Foto: AP/Photo
Istraga o isplatama porodicama žrtava u Avganistanu otkrila je da je američka vojska imala "neravnomerno i tipično netransparentno rukovanje civilnim troškovima operacija na bojnom polju".
Budući da je istraživačima bila nedostupna dokumentacija iz ratom razorenih zemalja, poput izvoda iz matičnih knjiga rođenih i umrlih, oni su se koristili proračunima Ženevske deklaracije, inicijative koju UN podržavaju za rešavanje oružanog nasilja i razvoja. Kako objašnjava Stefani Savel, procenjuje se da na svaku osobu direktno ubijenu u ratu dolaze još četiri žrtve, koje su izgubile život zbog indirektnih posledica, kao što su ekonomski kolaps, glad ili bolest.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Muzička zvezda Jelena Karleuša još jednom je jasno i bez zadrške stala uz Aleksandra Vučića, ističući da su rezultati koje Srbija ostvaruje, od rasta plata i penzija do izgradnje puteva i jačanja međunarodnih odnosa, razlozi zbog kojih smatra da on zaslužuje priznanje.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", rekao je večeras u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink, da opozicija gubi izbore, i to ne malom razlikom, s obzirom na to da mržnja i potcenjivanje sopstvenog naroda nikada ne mogu pobediti rad i stabilnost.
Na Gradskom trgu u Valjevu uzalud su postavljeni bina, ozvučenje i propagandni štandovi jer je narod još jednom jasno pokazao šta misli o blokaderskom teroru – na skupu u njihovoj organizaciji jedva se, i to u piku, okupilo 723 učesnika.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" bio je gost u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink, gde je raskrinkao udare na Srbiju, prljavi novac upumpan iz inostranstva i strašnu kampanju laži koja se protiv njega i njegove porodice vodi!
Mateji Nikoliću nije bilo dovoljno što je kukavički fizički nasrnuo na mladu majku i aktivistkinju SNS-a usred Niša, pa je otišao korak dalje u svojoj sramoti. Ovaj siledžija se samo par dana nakon privođenja bez trunke srama pojavio na skupu blokaderske liste u Nišu.
Bivša takmičarka Exatlona Rada Đorđević ogorčena je zbog diskvalifikacije Mensura Ajdarpašića, za koju kaže da je namerno isprovocirana od strane Crvenog tima.
Bivši takmičar Exatlona 2 Mensur Ajdarpašić smatra da je glavni krivac za njegovu diskvalifikaciju kapiten Crvenih Nikola Lakić, kog smatra praznim čovekom.
Bivši učesnik Exatlona Veljko Milićević govorio je u emisiji "Srbija zove Dominikanu - Exatlon Srbija" o rivalstvu između Nikole Lakića i Mensura Ajdarpašića, ali i svom sukobu sa Mensurom.
Penzionerka iz Zagreba tvrdi da je za pet minuta vožnje taksijem u Zadru platila 70 evra, umesto ranijih 10, te je pozvala nadležne da reaguju na njen slučaj.
Modeli "suzuki es-iks-for", "dačija daster" i "škoda oktavija", sa pogonom na sva četiri točka i cenom do 5.000 evra, izdvajaju se kao povoljne opcije na tržištu polovnih automobila za vožnju u zimskim uslovima.
Više hiljada vernika iz svih krajeva Srbije, Crne Gore, Republike Srpske i drugih zemalja regiona od 3. oktobra sve do danas pohodilo je crkvu Svetog Pantelejmona u Lučini kod Kruševca i celivalo čestice mošti Svetog Nektarija Eginskog.
Nakon nestanka Petra Ilića (73) iz Svilajnca u španskoj Esteponi, njegov blizak prijatelj Slaviša Marković otkrio je detalje događaja i potrage koja i dalje traje, dok je porodica angažovala privatnu detektivsku agenciju.
Stravična saobraćajna nesreća u kojoj je život izgubio motociklista D. L. (22) dogodila se u sinoć u samom centru Beograda, u Ulici Kralja Milana kod broja 31.
Šest osoba bliskih jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi uhapšeno je nakon tuče ispred noćnog kluba u Nikšiću, u kojoj su povređena dvojica muškaraca.
Dvojica muškaraca M. Š. (41) i Lj. O. (53) uhapšena su nakon porodične svađe u jednom selu na području Žabljaka, a policija je tokom intervencije u automobilu M.Š. pronašla revolver "magnum 357" sa šest metaka.
Kriminalna grupa koja je uhapšena u velikoj akciji Evropola, a među kojima su i državljani Srbije, prema pisanju slovenačkih medija, dovodi se u vezu sa "kavačkim" klanom.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Prema saznanjima Marka Gurmana iz Blumberga, Epl krajem oktobra planira dva talasa predstavljanja novih uređaja u hibridnom formatu, uz onlajn prezentaciju i okupljanje novinara uživo, dok sama kompanija zasad nije zvanično potvrdila datume, cene, ni konačan dizajn.
Ako tražite sobnu biljku koja se izdvaja iz mase, menja izgled tokom dana i oprašta vam i poneku grešku u nezi, vreme je da kupite oksalis - lažnu detelinu koja osvaja na prvi pogled.
Jesen je godišnje doba u znaku udobnosti, zemljanih tonova i bundeve. Ne čudi zato što je jedan od najnovijih i najpopularnijih trendova na TikToku upravo "pumpkin spice latte" boja kose.
Blistavi ekrani u salonima tehnike mame nas živim bojama i savršenom oštrinom, ali kada taj isti televizor unesemo u dnevnu sobu – magija često nestaje. Evo zašto nas radnje svesno dovode u zabludu i kako da povratite vrhunski kvalitet slike.
Pevač Boban Rajović oglasio se povodom skandala koji je izbio nakon što se na društvenim mrežama pojavio skaradan snimak na kojem Jakov Jozinović izvodi ustašku pesmu Marka Perkovića Tompsona.
Pevač Igor Kostić, poznatiji kao Igor X, priznao je da je svojevremeno, zarad publiciteta, plasirao priču da je radio kao žigolo, iako, kako tvrdi, nikada nije naplaćivao seksualne usluge.
Pevačica Zorica Brunclik i muzičar Miroljub Aranđelović Kemiš otvoreno su govorili o odnosu, ljubavi i ljubomori, a tom prilikom dotakli su se i pop dive Jelene Karleuše.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.