Prošlonedeljni samit Rusije i Afrike u Sankt Peterburgu bio je značajan događaj u spoljnopolitičkom konceptu i praksi Moskve. Ne toliko zato što je u zemlju doveo veliki broj afričkih lidera i visokih zvaničnika. Na prvom samitu, pre četiri godine u Sočiju, učestvovalo je još više afričkih šefova država. Takođe, nije samo zato što se njegov plan proširio izvan ekonomije i uključio humanitarnu dimenziju: ovo je važno, ali ovo nije sve.
U suštini, sastanak, sa birokratskom pripremom i širokom javnošću koju je dobio u Rusiji, svedoči o morskoj promeni pogleda na svet i međunarodnog pozicioniranja Moskve prema rastućoj nezapadnoj većini u svetu, kao što je navedeno u nedavno usvojenom Konceptu spoljne politike, analizira Dmitrij Trenin vodeći naučni saradnik na Institutu za svetsku ekonomiju i međunarodne odnose i član Ruskog saveta za međunarodne poslove.
Evrocentrizam je, naravno, još uvek duboko usađen u razmišljanje i težnje ruske elite. Ipak, neuspeh ruskih dugih muka u zapadnoj integraciji nakon raspada Sovjetskog Saveza sada je eksplodirao u zastupnički rat protiv Sjedinjenih Država i NATO-a u Ukrajini. Ovo je proizvelo istorijsku promenu u politici Moskve, uporedivu sa vremenom Petra Velikog po svom značaju, iako u potpuno drugom pravcu. U doglednoj budućnosti, univerzum ruske spoljne politike će ostati podeljen na dva velika dela: kuću neprijatelja uključujući Evropu, Severnu Ameriku i ostatak Anglosfere i kuću prijateljadrugde. Linija podele između njih je pozicija jedne zemlje u odnosu na režim sankcija Rusiji.
Afrika je, u tom pogledu, uglavnom na desnoj strani te podele. U Sankt Peterburgu je bilo predstavljeno 49 nacija od 54 na kontinentu. Istina, samo njih 17 je učestvovalo na vrhunskom nivou. Nije više radoznao i skeptičan posmatrač, kao tokom samita u Sočiju pre četiri godine, Zapad je ovoga puta uložio odlučan napor, savetujući, nagovarajući ili preteći afričkim liderima da ne idu u Rusiju i da se direktno bave predsednikom Putinom. U stvari, zapadni pritisak je doneo neke poene (broj najviših lidera u Sankt Peterburgu bio je otprilike upola manji od onog u Sočiju), ali nije uspeo da potkopa događaj. Ono što je izgubljeno u statusu reprezentacije nadoknađeno je intenzitetom interakcije. Vreme koje je Vladimir Putin lično uložio u događaj - koji je zapravo trajao tri dana, a ne dva - bilo je impresivno i primetno.
Potreba da se suprotstave zapadnim optužbama o odgovornosti Rusije za skok cena hrane nakon povlačenja Moskve iz sporazuma o žitu u Crnom moru (isto zgodno ignorišući činjenicu da obećanja Moskvi da će prekinuti zapadnu blokadu ruskog izvoza poljoprivrednih proizvoda nikada nisu održana) naterala je Kremlj prevazići uobičajeno verbalno pobijanje. Putin je na samitu ne samo obećao da će besplatno isporučiti žito pet najsiromašnijih afričkih zemalja, već je najavio planove za proširenje komercijalnog brodarstva i izgradnju logistike pomorskim i vazdušnim putem koja povezuje Rusiju sa Afrikom, stvaranje čvorišta u Africi za rusku trgovinu, i proširiti udeo Rusije u uvozu afričke hrane. Što se tiče suočavanja sa zapadnom propagandom, Moskva predviđa veliko proširenje prisustva ruskih medija na kontinentu.
Foto: Reuters/AP/Google Earth/Fotomontaža
SAD i Bajden su se opasno preeigrali u Ukrajini, Rusija sada ide do kraja
Rusija svakako ima svoj posao. Pošto je početkom 1990-ih napustila bogato nasleđe Sovjetskog Saveza u Africi, Moskva se tamo suočava sa jakom konkurencijom. U poređenju sa kineskom trgovinom Afrikom (280 milijardi dolara) ili američkom (60 milijardi dolara), ruska je slabih 18 milijardi dolara. Međutim, Moskva može mnogo bolje. Samit u Sankt Peterburgu bio je fokusiran na niz oblasti, od bezbednosti hrane preko zdravstvene zaštite i farmacije do nuklearne energije i bezbednosne pomoći. Od posebnog značaja su obrazovanje i IT. Od ranih 1960-ih, moskovski Univerzitet Lumumba je bio vodeći za obuku afričkih profesionalaca u Rusiji. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, škola je izgubila veliki deo svog sjaja. Ali ovo se sada menja i broj stipendija za Afrikance za studiranje u Rusiji se utrostručuje,
Nedavno je Rusija postigla ogroman napredak u pogledu stavljanja interneta na raspolaganje širom svoje ogromne teritorije i pretvaranja Moskve u jednu od najnaprednijih svetskih metropola u pogledu javnog Vi-Fi pristupa. Ovo iskustvo je svakako nešto za podeliti.
Oživljeni interes Rusije za Afriku je pre strateški nego taktički. To prevazilazi važna, ali svakodnevna pitanja ekonomske, bezbednosne i tehnološke saradnje. Takođe seže i dalje od rata u Ukrajini - koji je neizbežno bio predmet diskusije u Sankt Peterburgu - omogućavajući Putinu da objasni svoje obrazloženje za postupanje na način na koji on radi i izloži svoje stavove o modalitetima mira. Što se više strateškog aspekta tiče, ruski kreatori politike sve više vide Afriku - zajedno sa Azijom i Latinskom Amerikom - kao deo rastućeg talasa koji će pomoći da se trenutni svetski poredak kojim dominira Zapad zameni raznovrsnijom konstrukcijom izgrađenom oko brojnih civilizacija.
Neki Rusi tvrde da imaju kontinent prijatelja u Africi. Ovo je u velikoj meri tačno što se popularnih osećanja tiče. Zaista, Rusija je - za razliku od zapadnih zemalja - neokaljana kolonijalnom i neokolonijalnom eksploatacijom kontinenta. U 20. veku je zapravo pružala vojnu pomoć brojnim pokretima nacionalnog oslobođenja i ekonomski podržavala mnoge afričke nove nezavisne države kroz infrastrukturne projekte. Obučavao je hiljade lekara, inženjera i nastavnika, ali politička realnost je složenija od toga. SAD i bivše kolonijalne sile Francuska, Britanija i drugi - da ne zaboravimo Nemačku - vide kontinent u suštini kao svoje tržište i bazu resursa, i nastojaće da zaštite svoju ekonomsku dominaciju i politički uticaj.
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Rusija može da ucenjuje Zapad jer ima energije i na izvoz
Suočena sa tim protivljenjem, Moskva treba da izbegne da padne u iskušenje da se takmiči sa spoljnim silama za sfere uticaja. Treba da se rukovodi svojim nacionalnim interesom, koji leži u širenju svestrane saradnje sa afričkim partnerima, kao i težnjom ka novom, pravednijem svetskom poretku kojim ne dominira Zapad. Drugi rusko-afrički samit, uprkos svim složenostima i komplikacijama na koje je naišao na putu za Sankt Peterburg, bio je uspešan. Međutim, važnija je promena paradigme u ruskom razmišljanju i delovanju ka Africi, koja nekadašnje „ egzotične" države pretvara u normalne i vredne partnere.
Poslanik i lider Liberalno-demokratske partije Rusije Leonid Slucki traži odmazdu Rusije posle napada dronovima na Moskvu. Un tvrdi da su dronovi su lansirani sa ruske teritorije.
Pre samo dve nedelje Ketrin Kolon, francuska ministarka spoljnih poslova u prestonici Nigera Nijameju obećala predsedniku Mohamedu Bazumu finansijsku pomoć, ističući značaj ove zemlje kao ključnog partnera Francuske.
Pored podmoskovskog Serpuhova, stotinak klimoetara od Moskve, može se uskoro pojaviti „američko selo". Selo-gradić čiji stanovnici će biti Amerikanci i Kanađani koji su se preselili ili će se uskoro preseliti u Rusiju.
Odnos Afrike prema ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i učešće predstavnika kontinenta na samitu Rusija - Afrika u Sankt Peterburgu za Zapad su bili neprijatno iznenađenje, piše kineski Global Times.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poslanik i lider Liberalno-demokratske partije Rusije Leonid Slucki traži odmazdu Rusije posle napada dronovima na Moskvu. Un tvrdi da su dronovi su lansirani sa ruske teritorije.
Dok se preko tajkunskih medija lažno predstavljaju kao nekakva hrabra "studentska lista" koja menja Srbiju, blokaderi su na prvom ozbiljnom testu i pred kamerama Informera pokazali svoje pravo, preplašeno lice.
Bivši predsednik Srbije, lider minorne Socijaldemokratske stranke Srbije (SDS), dao je svoj doprinos opozicionom brlogu, pošto je svoje blokadere skupa sa tradicionalnom opozicijom nazvao amaterima.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks i potpuno raskrinkala lidera Novog DSS-a Miloša Jovanovića.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govorio je za Informer TV, gde je poslao snažnu poruku javnosti i otkrio svoju veliku odluku vezanu za predstojeću parlamentarnu kampanju.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Od upokojenja starca Tadeja Vitovničkog 2003. godine, njegov grob u Manastiru Vitovnica postao je mesto hodočašća, a među vernicima se proširilo verovanje da njegove molitve donose isceljenje, utehu i pomoć onima koji mu se obraćaju sa verom.
Više od 1.500 plovila sa oko 20.000 učesnika danas je zaplovilo Drinom od Perućca do Rogačice, u okviru centralnog događaja 32. Drinske regate, jedne od najvećih turističko-zabavnih manifestacija u Srbiji.
Ekspo karavan, kojim počinje predstavljanje specijalizovane izložbe Ekspo 2027 građanima širom Srbije, danas je stigao u Trstenik, prvu stanicu na turneji koja će u narednim mesecima obići više od 30 gradova i opština.
Dežurni javni tužilac Prvog osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu odredio je zadržavanje do 48 sati M.K. (21) i V.S. (21) zbog sumnje da su u strogom centru Beograda na Trgu republike brutalno napali i teško povredili dve osobe, među kojima je i jedan maloletnik.
Nesvakidašnji slučaj, prema nezvaničnim tvrdnjama građana, dogodio se u Kragujevcu kada je došlo do spora između vlasnika poslovnog prostora i zakupca, a koji je završio policijskom intervencijom i zabranom prilaska.
Pripadnici saobraćajne policije zaustavili su državljanina Iraka (40) koji je na auto-putu kod Pirota vozio brzinom od 241 kilometara na čas, na putu gde je ograničenje brzine 130 kilometara na čas.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu donelo je naredbu o sprovođenju istrage protiv P. J., O. M. i još jednog lica koje se nalazi u bekstvu, zbog sumnje da su učestvovali u brutalnom napadu na grupu mladih u novosadskom parku, u večernjim časovima 15. jula 2026. godine.
M. K. (21) i V. S. (21) iz Beograda uhapšeni su zbog sumnje da su 10. jula izvršili krivično delo nanošenje teške telesne povrede na štetu maloletnika.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
U popularnoj srpskoj seriji "Selo gori, a baba se češlja", koja je osvojila srca gledalaca širom Balkana, mnogi nisu ni primetili da su originalne uloge bile napisane za potpuno drugačije glumce.
Kineski startap za veštačku inteligenciju, Munšot, predstavio je danas novi model Kimi K3 sa 2,8 biliona parametara, za koji tvrdi da je najveći sistem veštačke inteligencije otvorenog koda na svetu i koji po performansama parira najnaprednijem američkom modelu Fejbl kompanije Antropik.
Pevačica Biljana Bilja Jevtić ogolila je dušu i podelila najbolniji emotivni trenutak iz svoje prošlosti - gubitak majke koji ju je zadesio u trenucima kada je bila miljama daleko od kuće.
Reper Dragomir Despić Desingerica otkrio je detalje hapšenja u Crnoj Gori i otkrio kako je priveden odmah nakon nastupa i da je u pritvoru bio do pet ujutru.
Grčka i Turska tradicionalno su među omiljenim izborima Srba, ali i javnih ličnosti koje za odmor traže savršen spoj luksuza, privatnosti i dobrog provoda.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.