Ruska centralna banka podigla je svoju ključnu kamatnu stopu kako bi zaustavila nagli pad rublje i rast inflacije, kao odgovor na sve veće finansijske troškove rata Moskve protiv Ukrajine.
Nedavni pad rublje odražava sve veću neizvesnost dok se Rusija bori s inflacijom, sve većom izolacijom i zapadnim sankcijama, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE) pisanje svetskih medija.
Na jučerašnjem vanrednom sastanku, ruska centralna banka je podigla kamatnu stopu sa 8,5 na 12 odsto, dan nakon što je rublja privremeno pala na najniži nivo u proteklih godinu i po dana.
Iako se tokom ponedeljka rublja donekle oporavila u iščekivanju odluke centralne banke, i dalje je slabija za gotovo četvrtinu ove godine, što ju je svrstalo među najlošije svetske valute, ističe Volstrit džurnal.
Mada je prošle godine zapala u recesiju, ruska ekonomija je uspela da prebrodi talas zapadnih sankcija zahvaljujući neočekivanim prihodima od nafte i gasa, velikim podsticajima vlade i brzom preusmeravanju trgovine iz Evrope u Aziju.
Russia’s central bank raises the key interest rate by 3.5% after the ruble hits its lowest point since early in the war with Ukraine. The fall comes as Moscow increases military spending and Western sanctions weigh on its energy exports. https://t.co/N2nBZk8DBL
— The Associated Press (@AP) August 15, 2023
Međutim, nedavni pad rublje pokazatelj je da je period relativne stabilnosti u ekonomiji prošao i da je, kako smatraju stručnjaci, makroekonomska stabilnost zemlje "sada u ranjivijem položaju nego u bilo kojem trenutku od ranih faza rata".
Rusija je, ističe Volstrit džurnal, zaglavljena između brzog rasta inflacije i vlade koja mora da pozajmljuje i troši kako bi nastavila rat u Ukrajini, što je otrovna kombinacija za ekonomiju. Takođe se suočava sa sve većim efektom sankcija i drastičnim nedostatkom radne snage.
Brzi rast uvoza i sporiji izvoz ove godine, zajedno s odlivom kapitala i političkom neizvesnošću nakon prekinute pobune plaćeničke grupe Vagner u junu, gurnuli su rublju naniže poslednjih sedmica.
Dugotrajne sankcije takođe znače da će ruski međunarodni lanci snabdevanja ostati u prekidu, što će povećati pritisak na cene, piše Volstrit džurnal i ukazuje da su sve veće cene dodatna briga za vladu uoči predsedničkih izbora zakazanih za mart.
Nestabilnost valute takođe je pružila redak uvid u napetosti između vlade i centralne banke oko toga kako upravljati ekonomijom, ističe list.
Foto: Pixabay
Pad ruske valute na čak do 102 rublje za dolar povećao je zabrinutost zbog inflacije, ali i kritike ruskim finansijskim institucijama, piše Njujork tajms.
Maksim Oreškin, ekonomski savetnik predsednika Vladimira Putina, napisao je u ponedeljak, u kolumni za rusku državnu novinsku agenciju TASS, da je "glavni izvor slabljenja rublje i ubrzanja inflacije labava monetarna politika", i da ruska centralna banka ima "sve potrebne alate za normalizaciju situacije u bliskoj budućnosti".
Prošle nedelje je komentator na ruskoj televiziji Vladimir Solovjov takođe komentarisao slabljenje rublje rekavši da je pad njene vrednosti predmet globalnog izrugivanja.
Godišnja stopa inflacije u Rusiji dostigla je 4,3 odsto u julu, a centralna banka prognozira da bi do kraja godine mogla porasti na čak šest odsto.
Russian propaganda convinces Russians that currency fluctuations and the fall of the ruble have nothing to do with pricing. "You don't shop with dollars," Russians are told on TV, and they believe that "everything is going according to plan."
Uprkos ovim izazovima, ruska ekonomija je, prema objavi vlade, u periodu od aprila do juna porasla 4,9 odsto u poređenju s prethodnom godinom, što je rezultat bolji od očekivanog.
U julu je Međunarodni monetarni fond povisio prognozu ekonomskog rasta Rusije u 2023. godini s 0,7 na 1,5 odsto. U 2022. godini bruto domaći proizvod Rusije zabeležio je pad od 2,1 odsto.
Ipak, zabrinutost oko rublje i inflacije najnoviji su talas finansijske nestabilnosti izazvane Putinovim ratom protiv Ukrajine, naglašava Njujork tajms, dodajući da sve veći deficit državnog budžeta takođe izaziva zabrinutost oko održivosti ruske intenzivne potrošnje na rat.
Pad rublje je ubrzan poslednjih nedelja, čime se povećava ekonomski pritisak na Moskvu nakon što su zapadne sankcije ograničile priliv kapitala, a evropske zemlje se odvikle od ruskih energenata, smanjujući prihode Moskve, ukazuje Fajnenšl tajms.
Domaća privreda opterećena je državnom potrošnjom za odbranu i socijalnim obavezama kao što su isplate koje primaju porodice vojnika poginulih u Ukrajini.
Međutim, to je povećalo budžetski deficit, gurajući valutu niže, navodi londonski list i dodaje da je nagli porast potrošnje doveo do povećanja godišnjeg uvoza od 20 odsto u prvoj polovini ove godine.
Ukrajinske vazdušno-jurišne snage konačno su rasporedile svoju najmoćniju jedinicu, piše "Forbs". 82. vazdušno-jurišna brigada od 2.000 ljudi, koja je prepuna borbenih vozila "marder" i "strajker" i tenkova "čalendžer 2", krenula je u akciju oko Robotina, u Zaporoškoj oblasti.
Broj Ukrajinaca koji su primorani da napuste zemlju zbog politike kijevskog režima uskoro će se izjednačiti sa brojem onih koji su ostali, smatra ukrajinski političar, bivši lider zabranjene u Ukrajini partije „Opoziciona platforma – Za život“ Viktor Medvedčuk.
Predsednik Rusije ne smatra da je potrebno forsirati događaje u Donbasu, jer će američka pomoć uskoro prestati i Kijev će položiti oružje, smatra politikolog Jakov Kedmi.
Bezbroj bilborda u Odesi poziva muškarce da se priključe vojci Volodimira Zelenskog, ali ovaj grad je, prema pisanju "Gardijana", postao centar za sve one koji pokušavaju da izbegnu regrutaciju – bilo skrivanjem kod kuće, bilo podmićivanjem.
Amerikance lažu u vezi sa Ukrajinom, rekao je Robert Kenedi Mlađi, sin Roberta Kenedija i bratanac bivšeg američkog predsednika Džona Kenedija koji se bori za predsedničku nominaciju Demokratske stranke.
Francuska je još tokom leta 2026. godine tajno rasporedila pripadnike svoje regularne vojske na teritoriji Ukrajine, gde pod komandom francuskog generala obučavaju ukrajinske vojnike i održavaju zapadno naoružanje, otkriva Radio Frans enternašonal (RFI).
Šef Krima Sergej Aksjonov saopštio je da je izveden neprijateljski udar na Krimski most, jednu od najvažnijih saobraćajnih veza između Rusije i Krimskog poluostrva.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Četiri trgovačka broda pogođena su dronovima za samo dva dana u Crnom moru, u blizini rumunske obale, a dva napada izvedena su unutar teritorijalnih voda Rumunije, članice NATO-a.
Ukrajina je odbijanjem da produži ugovor o tranzitu ruskog gasa u Evropu izgubila mogućnost da obezbedi milijardu dolara godišnje, novac kojim je mogla da privuče najmanje 100.000 dobrovoljaca u vojsku, izjavila je Julija Mendel, bivša portparolka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.
Ruske jedinice sa Dalekog istoka probile su snažno utvrđene ukrajinske položaje u Zaporoškoj oblasti i zauzele selo Voskresenka, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ruska vojska je 15. novembra izvela novi napad na Odesu i okolinu, tokom kojeg je oštećena civilna infrastruktura, a izbio je i veliki požar na području automobilskog centra Mercedes-Benz.
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Više javno tužilaštvo u Beogradu objavilo je detaljnu analizu povodom, kako navode, skandaloznog "Prvog izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva" od 10. novembra 2026. godine, upozoravajući da su njime ukinuti osnovni postulati i garancije samostalnosti javnih tužilaca.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
U zlatiborskom selu Jablanica gostoprimstvo se ne meri rečima, već punom trpezom i domaćinskim osmehom. Tu tradiciju čuva baka Dragica Janković, koja goste iz čitavog sveta dočekuje domaćim specijalitetima i ukusima koji se ne zaboravljaju.
U tunelu Laz, u smeru ka Lučanima, od danas od 9 časova do 28. novembra do 17 časova, saobraćaj će se zbog radova odvijati dvosmernim režimom saobraćaja, korišćenjem službenih prolaza, kroz - tunelsku cev.
Poznati splitski advokat završio je u zatvoru nakon što je uhapšen u Trogiru jer je oko 4 sata ujutro vozio pod dejstvom alkohola i sa nevažećom vozačkom dozvolom, a potom i pokušao da pobegne policiji.
Porodica, rodbina i prijatelji oprostiće se danas, 16. novembra, od Anela A. (19), koji je u subotu uveče tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći na putu Tutin–Leskova, u blizini Veljeg Polja.
Po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, juče su uhapšene tri osobe zbog sumnje da su učestvovale u krivičnom delu pranje novca.
Prijedorska policija identifikovala je i uhapsila trojicu muškaraca S. K., S. B. i S. B. zbog sumnje da su zajedno sa još jednim maloletnikom glumili policajce i pretukli maloletnu osobu na ulici.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Glumica Glen Klouz, reditelj Ridli Skot i legendarni animator Flojd Norman dobitnici su počasnih Oskara, koji su im uručeni na 17. ceremoniji dodele nagrada Governors Awards u Los Anđelesu.
Pevačici Aleksandri Prijović noćas je zapaljen skupoceni džip, a u ovom incidentu oštećeno je i vozilo pored, koje nije u njihovom vlasništvu, već njihove komšinice.
Pevačici Aleksandri Prijović i njenom suprugu Filipu Živojinoviću na Bežanijskoj kosi nepoznata osoba zapalila je džip ispred kuće, a pre dve nedelje isto je doživeo i pevač Uroš Živković.
Dvojica zasad nepoznatih muškaraca navodno su sinoć zapalila automobil pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića na parkingu ispred njihove porodične kuće na Bežanijskoj kosi, a sigurnosne kamere zabeležile su čitav incident.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.