Najbolji ukrajinski borci doživeli su fijasko na frontu tokom kontraofanzive, pa se postavlja pitaje kakav bi tek "uspeh" postigli oni koji neće da ratuju nego su pobegli iz zemlje i peru tanjire po Evropi?! Jasno je da će oni učiniti sve da izbegnu povratak u zemlju, jer su svesni da bi postali "topovsko meso", a niko ne želi kartu u jednom pravcu.
Katastrofalni gubici Oružanih snaga Ukrajine na frontu naterali su ukrajinskog lidera Vladimira Zelenskog da se obrati Evropi sa zahtevom da deportuje vojno sposobne muškarce - Ukrajince koji su utočište našli u evropskim zemljama, tvrdi novinar Stiven Brajan u članku za „Azija tajms".
Pokolj na frontu
On precizira se da se Oružane snage Ukrajine već približavaju kraju kontraofanzive, koja je doživela potpunu propast i istovremeno kritikuje zapadne medije zbog laži o uspesima i navodnom probijanju prve linije odbrane Oružanih snaga Rusije.
Za tri meseca ukrajinske kontraofanzive Ukrajinci su izgubili 66.000 vojnika i 7.600 komada vojne tehnike. U Oružanim snagama Ukrajine postoji manjak kadrova, manjak vojnika, ljudski resursi su iscrpljeni, vojska trpi značajne gubitke, što kod Zelenskog izaziva „histeriju".
- Zelenski hitno mora da pokaže borbenu sposobnost svoje vojske nakon nedavne izjave Vladimira Putina da je ukrajinska kontraofanziva doživela propast, a Zelenski je izgubio vojsku u Donbasu. Situacija za ukrajinsku stranu je veoma žalosna - kaže ruski ekspert Aleksandar Mihajlov.
Oleg Soskin, bivši savetnik bivšeg predsednika Ukrajine Leonida Kučme, izjavio je da Ukrajina nema vojne rezerve, a da je vrlo malo ukrajinskih muškaraca koji danas žele da idu u rat.
Soskin je istakao da bi odbijanje Zelenskog da započne mirovne pregovore sa Rusijom i zahtev za prisilni povratak ukrajinskih muškaraca iz inostranstva mogao da dovede do narodne pobune. Zbog toga se u Ukrajini sprovodi nasilna mobilizacija koja povećava napetost u društvu i otežava ionako tešku situaciju. Ukrajinci „gaje mržnju" prema rukovodstvu zemlje, rekao je Soskin.
Prema njegovim rečima, neredi bi mogli da počnu najesen ili posle poraza Oružanih snaga Ukrajine kod Kupjanska.
Evropa neće deportovati Ukrajince
Ratno stanje u Ukrajini na snazi je od februara prošle godine, a istovremeno je na snazi i zakon o opštoj mobilizaciji. Prema naredbi, muškarci od 18 do 60 godina ne mogu da napuste zemlju.
Kijev tvrdi da je do sada mobilizovano 500 hiljada ljudi i da imaju resurse da mobilišu još toliko, dok zapadni mediji ocenjuju da Ukrajina treba da mobiliše tri miliona građana kako bi pobedila u sukobu.
Međutim, eksperti ocenjuju da je brojka od tri miliona ljudi apsolutno utopijska i da se u Ukrajini jednostavno ne može naći toliki broj muškaraca spremnih za front, a čak i kad bi se nekim čudom pojavili trebalo bi ih obučiti, naoružati, nahraniti… Trenutno, svaki dan rata Kijev košta oko 100 miliona dolara državnih fondova.
Procene o tome koliko je Ukrajinaca ostalo u zemlji, a koliko je otišlo su različite u zavisnosti od izvora, ali je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev nedavno rekao da na teritoriji koja je pod kontrolom Kijeva danas živi 19,7 miliona ljudi, a da se izvan zemlje nalazi 17,9 miliona Ukrajinaca, od kojih je 7,1 milion izbeglo u Rusiju. Prema njegovim rečima, sa tolikim brojem ljudi koji napušta svoju zemlju, kijevski režim i njegova Ukrajina uskoro neće moći da funkcioniše, a kamoli da ratuje.
Foto: EPA
Eksperti ocenjuju da su male šanse da će se vojno sposobni muškarci iz zapadnih zemalja prinudno vratiti u zemlju. Između ostalog i zato što bi izručenjem iz evropskih zemalja na zahtev režima Zelenskog sva zapadna naglabanja o ljudskim pravima pala u vodu.
- Situacija je prilično delikatna za zapadne lidere, zato što su, s jedne strane, u znak podrške Ukrajini kolektivno ulagali ogromne napore, a sada odjednom treba da kažu da će izbeglice, koje su tako dugo podržavali, da deportuju u ratnu zonu - navodi Mihajlov.
Osim toga, deportacija Ukrajinaca bi mogla da stvori probleme evropskim vlastima, dodao je on.
- Mislim da bi to izazvalo velike socijalne proteste, pošto je ukrajinska dijaspora velika. Tu se ne radi o sto ili dvesta ljudi, to su stotine hiljada Ukrajinaca koji žive u nizu evropskih država. Drugo, oni su već integrisani u tamošnje procese, rade, ušli su u lokalnu privredu i, samim tim, otrgnuti ih odatle biće prilično teško. Treće, ljudi će se razbežati na različite strane, a pitanje je da li su evropskim liderima potrebni nekontrolisani tokovi ukrajinske migracije. Sumnjam da su im potrebne takve glavobolje. Zbog toga, mislim da će pokušati da zamagle, ignorišu ovu odluku kijevskih vlasti i da će se maksimalno distancirati od deportacije, tim pre što deportacija košta - ocenjuje Mihajlov.
Bolje je ići i na sud, nego poginuti
Mnogi muškarci u Ukrajini na sve moguće načine pokušavaju da izbegnu mobilizaciju i kriju se gde stignu. Ko je imao pare odavno je pobegao iz zemlje i od mobilizacije. Cena prelska granice je 5.000 dolara, a oni koji nemaju pare pokušavaju sami da pronađu izlaz, potplaćuju medicinske komisije i vojne komesare. Prema navodima medija, pokušaji prelaženja Tise, reke koja ide uz deo ukrajinske granice sa Mađarskom i Rumunijom, završeni su tragično za 19 ljudi.
Ukrajinci se, da bi izbegli mobilizaciju služe raznim trikovima, pa se drastično povećao broj onih koji sa 40 ili 50 godina upisuju fakultete. Takođe, naprasno postaju staratelji invalida, registruju brak iz interesa sa invalidima ili se razvode fiktivno preuzimajući potpuno starateljstvo nad svojom decom.
Međutim, kijevski režim je rešio tome da stane na put i prisili ljude da uzmu oružje u ruke. Tako je Zelenski pre gotovo mesec dana smenio sve regionalne vojne komesare, a neki su i uhapšeni zbog optužbi za primanje mita kako bi muškarcima omogućili da izbegnu regrutaciju u ukrajinsku vojsku.
Vrhovna rada sada predlaže da se ukine mogućnost odlaganja mobilizacije za studente koji posle tridesete godine upisuju drugi fakultet.
Ministarstvo odbrane Ukrajine izdalo je naredbu prema kojoj će mobilisati muškarce koji su do sada vođeni kao „ograničeno sposobni za vojnu službu". Svi će biti evidentirani kao sposobni za vojnu službu, a spisak bolesti koji oslobađa od vojske je drastično sužen. Sada će se vojno sposobnim smatrati i oni sa dijagnozom HIV-a, hepatitisa, sporo progresivnim bolestima centralnog nervnog sistema ili blažih mentalnih poremećaja…
Foto: Tanjug/AP
Takođe, ukrajinsko Ministarstvo odbrane je pojednostavilo i smanjilo zdravstvene zahteve za marince i padobrance.
Još jedan problem sa kojim se suočava ukrajinska armija je dezerterstvo. Američki pukovnik i bivši savetnik Pentagona Daglas Mekgregor naveo je nedavno da je vlast ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog na ivici zbog masovnog dezerterstva i neposlušnosti običnih vojnika Oružanih snaga Ukrajine.
On je skrenuo pažnju na činjenicu da ukrajinski oficiri pucaju u vojnike zbog odbijanja da se bore. Prema njegovim rečima, postoji ogroman broj dezertera, celi vodovi se predaju. Ispričao je i da Ukrajinci dobrovoljno prelaze na ruske položaje kako bi izbegli besmislena naređenja i da bi preživeli.
Oni koji beže od mobilizacije ili su dezertirali rukovode se mišlju da je „bolje ići na sud nego poginuti".
Eksperti zaključuju da totalna mobilizacija u Ukrajini i deportacija iz inostranstva onih koji su izbegli zapravo označava onu tezu da je ovo „rat Zapada sa Rusijom do poslednjeg Ukrajinca".
Apti Alaudinov, Čečen koji komanduje specijalnim odredom "Ahmat", ocenio je da su građani Ukrajine postali taoci političkih interesa zapadnih zemalja koje žele da oslabe Rusiju.
Jermenske vlasti preduzimaju sve izrazitije neprijateljske korake prema Ruskoj Federaciji, a šta se krije iza takvog zaokreta u politici Jerevana, objasnio je ruski politikolog Jurij Svetov.
Američka vojna komanda neće dozvoliti žestok sukob protiv Rusije jer oni shvataju do kakvih će posledica to dovesti, izjavio je u svom podkastu bivši američki obaveštajac i inspektor UN Skot Riter.
Sukob u Ukrajini će se završiti pod ruskim uslovima neizbežnim gubitkom novih gradova i teritorija od strane Kijeva, izjavio je američki novinar Džekson Hinkl.
Doktor vojnih nauka, penzionisani ruski oficir Konstantin Sivkov, govorio je o ciljevima Sjedinjenih Američkih Država u pokretanju vojnog sukoba oko Tajvana.
Gubici 47. mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine, obučene u Nemačkoj i opremljene borbenim vozilima pešadije Bredli i tenkovima Leopard, dostigli su četiri cifre tokom kontraofanzive, prenosi britanski „Tajms“.
Ruski predsednik Vladimir Putin je apsolutno odlučio da se odmakne od nastavka sprovođenja liberalne socio-ekonomske politike nametnute rukovodstvu zemlje još 90-ih godina, izjavio je poznati ruski ekonomista Mihail Hazin na radio stanici „Moskva govori“.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Američki milijarder Ilon Mask upozorio je da bi pretvaranje satelitske mreže „Starlink“ u sredstvo za izvođenje napada na Rusiju moglo da izazove katastrofalne posledice po korišćenje Zemljine orbite.
Snažne eksplozije odjeknule su danas u ruskom gradu Jelecu, u Lipeckoj oblasti, gde je, prema ukrajinskim izvorima, izveden raketni napad na fabriku „Energija“, koja proizvodi baterije i druge komponente za ruske raketne sisteme.
Evropske kompanije nisu želele da napuste rusko tržište, ali su mnoge bile primorane da to učine pod pritiskom svojih vlada, izjavio je predsednik Rusije Vladimir Putin.
Američki milijarder Ilon Mask optužio je ukrajinske političke i ekonomske elite da su se enormno obogatile zahvaljujući stotinama milijardi dolara međunarodne pomoći, dok se deca običnih građana mobilišu i šalju da ginu na frontu
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš pozdravio je sporazum Rusije i Ukrajine o lokalnom prekidu vatre u Aljoškama, u Hersonskoj oblasti, postignut uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i prve dame Melanije Tramp.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao zapadne države zbog ublažavanja sankcija Rusiji, zahtevajući da Vašington i evropski saveznici prestanu da ukidaju ekonomska ograničenja koja su prethodno uveli Moskvi.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi američki ratni brodovi, po završetku sukoba sa Iranom, mogli da se zaustave neposredno ispred obala Kube, nakon čega bi državni sekretar Marko Rubio bio poslat da postigne dogovor sa Havanom.
Predsednik Finske Aleksander Stub jedan je od glavnih kandidata za predstavnika Evrope u mogućim mirovnim pregovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, piše nemački Berliner cajtung.
Apti Alaudinov, Čečen koji komanduje specijalnim odredom "Ahmat", ocenio je da su građani Ukrajine postali taoci političkih interesa zapadnih zemalja koje žele da oslabe Rusiju.
U najnovijem obraćanju usred izbornog dana glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, u emisiji "Kolegijum", porušio je najprljavije opozicione spinove, laži i pritiske kojima blokaderi pokušavaju da unesu paniku i uzdrmaju izborni proces.
Tokom glasanja za parlamentarne izbore blokaderi su krenuli da sprovode nasilje u Lazarevcu. Oni su zapalili jedan transparent, ali tu se nasilje nije zaustavilo, već je usledio napad na policiju.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Nakon što su tajkunski mediji i blokaderi tokom celog dana pokušavali da izmisle afere i stvore paniku, jedan od najžešćih kritičara vlasti i Aleksandra Vučića, Slobodan Georgiev, javno je potvrdio istinu i pokopao sve opozicione spinere.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prednje maglenke nekada su bile standardni deo opreme automobila, ali ih danas sve više proizvođača izostavlja iz ponude. Razlozi za ovaj trend su brojni, od napretka tehnologije osvetljenja do smanjenja troškova proizvodnje i promena u dizajnu vozila.
Ovde nije bilo važno ni ko gde radi, ni koliko ima godina, ni ko za koga glasa, nego ume li da spremi sarmu! Na vašarištu u Bačkoj Topoli na tradicionalnoj Sarmijadi bilo je više od 150 ekipa koji su spremali ovo jelo, a mnogo više onih koji su čekali da ih kusaju.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Muzička zvezda Jelena Karleuša pojavila se na Dedinju kako bi glasala na parlamentarnim izborima koji se danas održavaju u Srbiji, a modnim izdanjem odmah je privukla pažnju prisutnih.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Voditeljka Sanja Kužet otkrila je da ju je pokojni kreativni direktor Granda Saša Popović godinama štitio, pružao joj podršku i omogućio joj da bezbrižno gradi karijeru i podiže svoja tri sina.
Komentari