Prema rečima jednog poslanika, rakete dugog dometa pomoći će Kijevu pre svega da uništi Krimski most i Crnomorsku flotu, što će "primorati Rusiju da napusti Krim".
Poslanici nekoliko nemačkih partija ponovo su pozvali kancelara Olafa Šolca da Kijevu pošalje krstareće rakete "taurus", pri čemu su neki od njih otvoreno izjavili da je potrebno gađati mete u Rusiji.
- Snabdevanje Ukrajini krstarećim projektilima 'taurus' je odavno zakasnilo. Najefikasnija odbrana od ruskih vazdušnih udara je granatiranje ciljeva na ruskoj teritoriji i na okupiranim teritorijama u istočnoj Ukrajini, odakle Rusija izvodi svoje napade - rekla je predstavnica Zelenih u Bundestagu Sara Nani u intervjuu za "Rajniše post".
Foto: Reuters
Olaf Šolc o pomoći Ukrajini
Prema njenim rečima, ovakvi udari su najbolji način da se "zaštiti civilno stanovništvo Ukrajine", a tvrdi i da su oni navodno u skladu sa međunarodnim pravom.
Slično mišljenje je izneo i Roderih Kizeveter, poslanik opozicione Demohrišćanske unije i član Odbora za međunarodne poslove.
- Rakete 'taurus' su važne jer je ovaj sistem veoma efikasan i omogućava vam da eliminišete strukture snabdevanja i komandovanja daleko iza linija fronta - rekao je on.
Prema Kizeveteru, rakete dugog dometa pomoći će Kijevu pre svega da uništi Krimski most i Crnomorsku flotu, što će "primorati Rusiju da napusti Krim".
Šefica odbora za odbranu Bundestaga iz redova vladajućih Slobodnih demokrata Mari-Agnes Štrak-Cimerman tradicionalno se izjasnila za isporuku raketa.
Ona u razgovoru za "Rajniše post" nije direktno pozvala na udare duboko u Rusiju, ali je savetovala da se u Ukrajinu prebaci više municije i delova za tenkove "leopard 2".
Pored toga, ona je navela da je neophodno početi sa isporukom krstarećih raketa za Kijev.
Šef vojne misije EU koja brine o obuci ukrajinskih vojnika nemački general Andreas Marlov saopštio da je Kijev na početku 2022. imao 200 hiljada profesionalnih i obučenih vojnika, ali da je sada malo ko od njih u životu i na frontu.
Šef odbora za evropsku politiku poslaničke grupe Alternative za Nemačku (AfD) Harald Vajel istakao je da se, s obzirom na "demokratsko" upravljanje u SAD i EU, mnoge kritike na račun Srbije zbog proteklih izbora, ispostavljaju "fanatičnim i kontradiktornim".
Zbog rata u Ukrajini, sve više evropskih zemalja razmatra ponovno uvođenje redovnog vojnog roka, a među njima i Nemačka, u kojoj više od polovine građana podržava takvu inicijativu.
NATO će, preko svoje Agencije za nabavku, pomoći koaliciji saveznika, uključujući Nemačku, Holandiju, Rumuniju i Španiju da nabave 1.000 projektila za sistem "patriot" kako bi pojačale protivvazdušnu odbranu dok traje specijalna vojna operacija u Ukrajini.
Evropu čekaju odlučujuće nedelje ili meseci u kojima će se, prema rečima nemačkog kancelara Fridriha Merca, odlučivati o očuvanju mira i slobode na kontinentu, dok je poručio da neće odustati od podrške Ukrajini uprkos sve težoj političkoj situaciji kod kuće.
Nemačka mora ponovo da kupuje jeftinu naftu i gas od Rusije i što pre da se uključi u mirovne pregovore sa Moskvom, poručila je kopredsednica Alternative za Nemačku (AfD) Alis Vajdel, čija je partija samo nekoliko dana ranije odnela ubedljivu pobedu na izborima u Saksoniji-Anhalt.
Ukrajinski poslanik Ruslan Gorbenko zatražio je od Grčke da Kijevu preda rakete za sisteme „patriot“ kojima se približava kraj radnog veka i poručio Atini da, ukoliko ih neće poslati Ukrajini, može da ih „rastavi na delove i od njih pravi priveske“.
Ruska ambasada u Berlinu upozorila je da bi mesta razmeštanja nemačkih dalekometnih raketa usmerenih protiv Rusije mogla da postanu legitimni vojni ciljevi Moskve.
Ukrajina razvija sopstvene balističke rakete koje bi mogle da uđu u borbenu upotrebu već ove jeseni, a jedna od njih projektovana je za udare na udaljenosti dovoljne da iz Ukrajine dohvati i Moskvu.
Danska bezbednosno-obaveštajna služba PET tvrdi da ruske službe više ne razmatraju samo teorijske mogućnosti za sabotaže u toj zemlji, već da aktivno i konkretno pripremaju operacije protiv danske odbrambene industrije.
Dvoje mladih državljana Ukrajine povređeno je kada je nedaleko od glavne železničke stanice u nemačkom Augzburgu eksplodirao za sada neidentifikovan predmet, nakon čega je policija blokirala šire područje i uključila stručnjake za eksplozive u istragu.
Francuska je ponudila Švedskoj krstareće rakete velikog dometa MdCN, dok bi sve dublja vojna saradnja Pariza i Stokholma u budućnosti mogla da obuhvati i francuske nuklearne snage, upozorava ruski ambasador u Švedskoj Sergej Beljajev.
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Ruski raketni udar na područje Borispolja dok se nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful nalazio u Kijevu predstavlja „jasnu uvredu Nemačkoj“, ocenio je dopisnik nemačkog Velta Kristof Vaner.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Šef vojne misije EU koja brine o obuci ukrajinskih vojnika nemački general Andreas Marlov saopštio da je Kijev na početku 2022. imao 200 hiljada profesionalnih i obučenih vojnika, ali da je sada malo ko od njih u životu i na frontu.
Moldavija bi mogla da bude sledeća zemlja na meti ruskog predsednika Vladimira Putina, dok evropske države još nisu izvršile promene neophodne za novu eru ratovanja, upozorio je bivši direktor CIA i penzionisani američki general Dejvid Petreus.
Gradonačelnik Niša, Dragoslav Pavlović, odlučio da napravi iznenađenje Milošu Vučeviću! On je upao u studio niške televizije gde se nalazio Vučević, i to sa jednim ciljem – da razreši dilemu i dokaže da je niški burek neprikosnoven!
Milenko Jovanov, oštro je reagovao na sastav nedavno predate studentske izborne liste, ističući da ona ne predstavlja nestranačku inicijativu, već skup ljudi povezanih sa različitim političkim opcijama.
Alternativa za Nemačku sve snažnije oblikuje političku scenu svoje zemlje i postaje važan deo šireg suverenističkog pokreta koji zahteva drugačiju Evropu - Evropu ravnopravnih i samostalnih država.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Ubacivanje automobila u rikverc pri velikoj brzini može imati ozbiljne posledice po menjač i čitav pogonski sklop. Iako savremeni automobili imaju zaštitne mehanizme koji sprečavaju ovakav potez, kod starijih ili manuelnih menjača situacija može biti znatno ozbiljnija.
Bivši predsednik Opštine Budva Milo Božović uhapšen je danas na kapiji Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), a u okviru nastavka istrage u operaciji "General".
Dečak (10) koji je po naređenju oca pucao na Milana R. (25) u porti crkve u Draževcu prebačen je na dijagnostiku i procenu u odgovarajući smeštaj, potvrđeno je iz Centra za socijalni rad u Ubu.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv Miroslava M. zbog sumnje da je u kući u Zemunu neovlašćeno držao veću količinu vatrenog oružja, municije i eksplozivnih materija, velike razorne moći, čije držanje nije dozvoljeno građanima.
Slavni glumci Makoli Kalkin, Den Livi i Eni Marfi priredili su jedan od najemotivnijih trenutaka na 78. dodeli Emi nagrada, izašavši zajedno na scenu kako bi se na veličanstven način prisetili glumice Ketrin O'Hare, koja je preminula 30. januara u 72. godini usled posledica plućne embolije i borbe sa teškom bolešću.
Glumica Danica Ristovski kaže da je oduševljena što je deo nove serije "Priče iz radionice 2" koja na neki način predstavlja omaž originalnoj postavi ove serije iz 1982. godine.
Odbojkašica Maja Ognjenović sudeći prema svemu ipak nije u vezi sa svojim bivšim Milošem Teodosićem, jer je uhvaćena sa Jovanom Pantićem, bivšim suprugom pevačice Marije Mikić.
Chegi bend čine vrhunski muzičari, usklađeni do savršenstva u svakom tonu - od vokala, preko ritma, do solo sekcija i jedini su bend u zemlji sa verifikovanim svetskim šampionom u sastavu.
Pevač Marko Stojkivić, poznatiji kao MC Stojan, oglasio se na Instagramu povodom svoje transformacije nakon odvikavanja od alkohola, a rezultati su očigledni.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.