Vodeće novine medijskog establišmenta u Evropi pišu da „ono što upravlja evropskom politikom danas jeste - strah".
Naslovi odzvanjaju strepnjom. „Nemačke elite su zastrašene dok Putin seje smrt po Ukrajini". Britanski premijer sazvao je vanrednu konferenciju za štampu da upozori kako je „demokratija u opasnosti" od „ekstremizma" nakon izborne pobede Džordža Galoveja, rečitog, ponekad žustrog tipa, „trna" u nozi konvencionalne politike (teško da je reč o „ekstremisti").
I u SAD liberalna javna sfera doživljava krah zbog upravo objavljene knjige Belački ruralni bes: opasnost po američku demokratiju (White rural rage: the threat to American democracy) u kojoj su „ruralni belci opisani kao najveći rasisti, ksenofobi, protivnici imigracije, neprijatelji homoseksualaca, najviše opterećeni teorijama zavera i antidemokratski opredeljeni" među demografskim grupama u Americi.
Naravno, strah se - u prvi mah - usmerava prema spoljašnosti, što se očitava u tvrdnji da je ovo nekako „delo" Rusa - nadolazeća pretnja dodatno podstaknuta tvrdnjama o „imperijalnim aspiracijama" predsednika Vladimira Putina, koje sežu daleko van Ukrajine. Međutim, da iskoristimo u obratnom smislu popularnu frazu u mejnstrimu, nema ni najmanjeg dokaza kojima bi se potkrepile ove tvrdnje (na osnovu bilo čega što je Putin rekao prethodnih godina).
Odbrambene linije
Ono što sada zastrašuje Zapad jeste kaskadni niz poraza nanet ukrajinskim snagama nakon povlačenja iz Avdijevke. Novi ukrajinski zapovednik, general Sirski, je nakon što su ukrajinske snage umakle iz Avdijevke najavio povlačenje na nove linije odbrane, ali kako su neki predvideli, ispostavilo se da „povoljniji položaji" o kojima je Sirski govorio zapravo ne postoje.
Ukrajinski fotografi Konstantin i Vlada Liberov, koji dokumentuju rat na licu mesta, upitali su generala Sirskog: „Gde je onda sledeća 'utvrda' (fortesija) - Pokrovsk? Ili tek Konstantinovka?"
„Gde je druga linija odbrane", pita se Jurij Butusov, glavni urednik portala Cenzor nakon svog obilaska ove oblasti: „Nemam reči. Pukotina: ovde u Kijevu - vrhovni zapovednik govori jednu stvar, ali je ono što se dešava na frontu potpuno drugačije. Hoću da naglasim da zasad nije izgrađena utvrđena linija iza Avdijevke. Video sam ruske dronove kako napadaju naše vojnike u svojim skloništima - usred polja".
Nema izgrađenih odbrambenih linija - samo na brzinu sklepanih improvizacija - dok Ukrajina pribegava jednostavnom uvođenju u borbu svojih malobrojnih rezervi kako bi osigurala pospepeno povlačenje. Zar lideri NATO nisu uočili ovu prazninu u liniji odbrane? Očigledno nisu…
Treći svetski rat?
Jedna strana sadašnje konstelacije je upravo ovo: Evropska unija je preterano uložila u ukrajinski projekat, a sada vidi kako se ubrzano urušava. Stoga je predsednik Makron na brzinu okupio države Evropske unije (pozivom koji je poslat 24 časa unapred) u Jelisejsku palatu da bi ih upozorio kako je situacija na terenu u Ukrajini postala kritična, a ulozi za Evropu visoki. Rekao je: „Mi se sada nalazimo u kritičnoj tački sukoba u kojoj moramo da preuzmemo inicijativu: odlučni smo da uradimo šta god je potrebno, koliko god dugo je potrebno".
Ono što je Makron u stvari predložio je, međutim, šokiralo okupljene lidere. On se založio za opredeljivanje i slanje grupe evropskih specijalnih snaga u Ukrajinu, ne da bi se direktno borile protiv ruskih snaga, već da bi igrali ulogu strateških „zamki" čiji je cilj da odvrate Rusiju, budući da bi napad na njih izazvao kolektivnu odmazdu NATO pakta protiv Ruske Federacije.
Ovi mamci u obliku vojnih snaga, tvrdi Makron, predstavljali bi strateško odvraćanje i sužavanje vojnog manevarskog prostora Moskve. Bile bi to oaze „nedodirljivog" NATO pakta, razbacane širom Ukrajine. Njegove kolege, užasnute, suprotstavile su se ovoj ideji. Oni su u tim mamcima videli put koji vidi prema Trećem svetskom ratu. „Ludilo" i „neka hvala", bili su odgovori.
Drugo krilo
Drugo krilo evropskog očaja pokazao je britanski premijer Riši Sunak kada je pojurio prema mikrofonu posle rezultata vanrednih izbora u Ročdejlu kako bi upozorio da je „demokratija u opasnosti od ekstremizma".
Jedan analitičar je zabeležio: „Riši Sunak je bio u pravu". „Ovo nije politika, čak ni ona koja bi bila radikalna… to je neartikulisani, nesuvisli bes koji je spreman da deluje u sprezi sa bilo kim ko je takođe besan, makar taj bes bio izazvan kontradiktornim razlozima". Ukoliko ova reakcija zvuči preterano - samo zbog ubedljive pobede Džordža Galoveja u Ročdejlu - pokušaćemo da vam pojednostavljeno prikažemo situaciju.
Isti analitičar (Dženet Dejli u Telegrafu) upozorava: „Da bismo razumeli o čemu se radi sada imamo entitet koji se naziva 'Radničkom partijom' - ime koje sumira tradicionalnu levičarsku posvećenost interesima radničke klase - koji je pobedio na dopunskim izborima u Ročdejlu tako što je na neki način povezao palestinsku stvar u Gazi sa lokalnim radničkim potrebama".
Uh! To je zabolelo. A tu su i unutarstranački izbori u Mičigenu, gde je koalicija propalestinskih grupa postavila za cilj da 10.000 glasova osvoji opcija "neopredeljeni" (a upravo za oko 10.000 glasova je Tramp pobedio u Mičigenu 2016. godine), kako bi poslali poruku predsedniku Bajdenu da frustracija glasača zbog dešavanja u Gazi može da mu ozbiljno naškodi na novembarskim izborima. Na samim izborima, međutim, propalestinska podrška je daleko nadmašila cilj od 10.000 glasova i dobacila do 101.400 glasova. Poruka je poslata, a ako je suditi po izbornom očajavanju u demokratskim krugovima, „poruka je i primljena".
Da budemo jasni: događaji u Gazi i Ukrajini razotkrivaju dugotrajne strukture kontrole političke moći u Evropskoj uniji, Evropi i u SAD. To je razlog panike i podizanja uloga.
Grupa zemalja NATO odlučila je da skuje zaveru kako bi legalizoval prisustvo svoje vojske u Ukrajini, tvrdi deputat ruske Državne dume iz Sevastopolja, član Komiteta za međunarodne poslove Dmitrij Belik.
Glasna izjava francuskog predsednika Emanuela Makrona o mogućem slanju oružanih snaga nekih zemalja NATO-a u Ukrajinu, iako negativno percipirana od strane evropskih lidera, ipak može predstavljati realnu pretnju. Vojni ekspert, bivši oficir američke vojske Stanislav Krapivnik, u izjavi za ruske medije, rekao je da je Makron otkrio prave planove Evropske unije, koja zapravo traži načine da pošalje svoje trupe u Ukrajinu.
Antiruska izjava šefice EK Ursule fon der Lajen na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji ima za cilj da opravda ulazak Evrope u rat protiv Rusije, izjavio je lider francuske partije "Patriote" Florijan Filipo na društvenoj mreži Iks.
Bild je izvestio javnost o "pijanoj" zabavi organizovanoj pod motom "Hajde da pijemo protiv Putina", a čiji su glavni organizatori bili upravo Stoltenberg i fon der Lajen. Lokacija na kojoj se žurka odigrala bila je Minhen.
Vlasti država Evropske unije pripremaju se za moguću pobedu bivšeg američkog lidera Donalda Trampa na predstojećim predsedničkim izborima u SAD u novembru i razgovaraju o stvaranju struktura koje bi mogle da dopune ili budu alternativa Severnoatlantskoj alijansi, piše Vašington post, pozivajući se na izvore.
Savetnik za nacionalnu bezbednost Donalda Trampa general-potpukovnik Kit Kelog izjavio je da će, ako se bivši američki predsednik vrati na vlast, tražiti određene promene u NATO-u koje će rezultirati time da neke zemlje članice neće imati zaštitu Alijanse od spoljnih napada.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da optužbe da Rusija podstiče nemire u Evropi pokazuju, kako je naveo, slabosti pojedinih lidera Evropske unije i njihovu nespremnost da preuzmu odgovornost za aktuelna dešavanja.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Grupa zemalja NATO odlučila je da skuje zaveru kako bi legalizoval prisustvo svoje vojske u Ukrajini, tvrdi deputat ruske Državne dume iz Sevastopolja, član Komiteta za međunarodne poslove Dmitrij Belik.
Lider opozicije Aleksandar Vučić oglasio se povodom skandaloznog upada i nasilja pristalica blokaderske liste u prostorije televizije i portala Informer.
Nakon što je blokaderska rulja upala u zgradu naše televizije, Nova S, sada prorežimski medij, objavila je da su "revoltirani građani "ušli" u Informer TV.
Istoričar i politički analitičar Čedomir Antić brutalno je ogolio lažI koji su mesecima gurali tajkunski mediji - priča o navodnoj diktaturi srušila se u samo jednoj izbornoj noći!
Udruzenje sudija i tuzilaca Srbije, ostro odgovorilo pojedincima i neformalnim grupama, euforija nece dovesti do novog politickog progona u pravosudju kao 2009.godine.
Ilija Srdanović, prvi na blokaderskoj listi koja je pobedila na oktobarskim izborima, po svoj prilici namera da se izvinjava političkom Sarajevu i političkom Zagrebu.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Prilikom kupovine polovnog automobila, pre probne vožnje, dok je motor još hladan, potrebno je proveriti kako se vozilo ponaša pri pokretanju. Na ovaj način uočavaju se problemi koji mogu nastati nakon zagrevanja.
U Zaječaru je sinoć došlo do saobraćajne nezgode kada je voz na pruzi Zaječar - Niš udario u automobil. Srećom, nema nastradalih, ali je jedna devojka teže povređena.
Zbog sumnje da je u autobusu koji je saobraćao na liniji Podgorica–Pljevlja prevozio više od kilogram marihuane, policija je uhapsila N. M. (20) iz Pljevalja, saopšteno je iz Uprave policije.
Gita Lindeman, novinarka i dugogodišnja urednica kulturne redakcije javnog servisa NDR u pokrajini Meklenburg-Prednja Pomeranija, preminula je u 87. godini.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Sezona je prehlada, ali pre nego što posegnete za sprejevima za otčepljivanje važno je da znate da ne bi trebalo da ih koristite duže od 10 dana u kontinuitetu.
Bubuljice koje se uporno vraćaju na čelo, nos, obraze ili bradu nisu uvek posledica iste stvari. Na njih mogu da utiču hormoni, kozmetika, pojačano lučenje masnoće, ali i svakodnevne navike kojih često nismo ni svesni.
RTS priprema dokumentarni serijal o Marini Tucaković, a poziv da učestvuje i govori o njihovoj saradnji prihvatila je Jelena Karleuša, što označava i pomirenje pevačice sa Javnim servisom.
Komentari