Ima li kraja uspešnim мodernizacijama sovjetskih i ruskih PVO raketnih sistema? Kada je počeo razvoj ”Buka (bukve)”, koji je trajao od 1972. do 1977. godine, s tim da su borbena ispitivanja počela 1977. godine, malo njih je slutilo da će ovaj naslednik ”Kuba”, na čijoj osnovi je i urađen, dočekati da bude veoma velika, gotovo neotklonjiva opasnost za sve što leti.
Posvetimo nekoliko redova njegovoj pojavi ”Buk 1”. Kada se pojavio bilo je predviđeno da svaka od pet raketnih baterija puka ”Kub-M3” pored jedne samohodne jedinice za izviđanje i navođenje i četiri samohodna lansera dobije jedan sistem ”9A38” iz porodice ”Buk”.
Tako je za oko 30% veću cenu povećan broj ciljanih kanala sa pet na deset, a broj brobeno spremnih taketa od 60 do 75. Pošto je taj sistem bio pušten u upotrebu 1978. godine kao komplementaran sistemu ”9M38”, prvobitna oznaka bila mu je ”Kub – M4 (”2K12M4”).
Prvi primerci (sa formacijskom oznakom ”9K37- bukva”, NATO kod SA-11 ”Goodfly”, vrsta insekta) stigli su na borbeno dežurstvo u jedinice 1979. godine. Projektant je bio ”Naučno-istraživački institut mašinogradnje” (”Научно-исследовательский институт приборостроения имени В.В. Тихомирова”) u reonu Žukovski, Moskovska oblast.
Kopnenu verziju rakete projektovao je ОКБ ”Novator” (Опытное конструкторское бюро «Новатор» имени Люльева Л. В.) u Dolgoprudnom (Moskovska oblast), a brodsku verziju ”Altair” (Морской научно-исследовательский институт радиоэлектроники «Альтаир»), takođe u Moskvi).
Gusenični podvoz konstruisao je zavod u Mitišiju (”Мытищинский машиностроительный завод”), Moskva, a točkaš je proizvod čuvenog ”MZKT” u Minsku. Od tada ne prestaju pažljive i pravovremene modernizacije. Predmet ovog teksta je najnovija, ”Buk-M3”. Na njemu je učinjeno toliko mnogo modernizacija da se može smatrati i novim sistemom.
Foto: Reuters
Razrada naslednika ”9K317 Бук-M2” (SA-17 ”Grizzly”) započela je pod rukovodstvom E.A. Pigina 2007. godine. ”Buk – M3” sačuvao je osnovnu opštu spoljnu strukturu u odnosu na predhodnika, ali ga je značajno prevazišao po svojim tt karakteristikama, pre svega kompletnom digitalizacijom svih vitalnih sistema.
Vođena raketa ”9M317M” je unifikovana s raketom morskog kompleksa ”Štilj – povetarac”. Serijska proizvodnja teče u ”Mehaničkom zavodu” u Uljansku. Sistem je pažljivo projektovan i testiran, jer se već tada znalo da će se njegovi protivnici kretati od minimalnih do maksimalnih visina i brzina, a posebna pažnja je obraćena na BPL.
Stoga je ostavljena mogućnost modularne nadogradnje kako bi ”Buk” štitio najpre sebe, a zatim i druge. Pojavile su se karakteristike do tada nedohvatne kod sistema te kategorije. Sistem srednjeg dometa (kako je zvanično klasifikovan) postiže domete koji su nekada bili rezervisani za najreprezentativnije PVO sisteme. Već 2015. godine pokazalo se da raketa može biti lansirana u svim kursevima, kako iz vertikalnog položaja, tako i iz nagnutog kontejnera.
Posle državnih ispitivanja prvi divizion uveden je u naoružanje 24. oktobra 2016. godine. Pre toga je prikazan na zatvorenom delu Međunarodnog vojno-tehničkog foruma ”Armija -2016” u Kubinki.
Sistem se sastoji od sledećih osnovnih sklopova:
Punkt borbene kontrole i upravljanja (PBU) ”9S510M” (komandno vozilo).
Radar za otkrivanje ciljeva ”9S18M3”.
Do šest samohodnih borbenih vozila (SOU- самоходных огневых установок) ”9A317M” osnaženih po potrebi radarom za ”osvetljenje” i navođenje u bilo kojoj kombinaciji.
Dо 12 lansirnih rampi (PU) ”9A3216M”.
Transportno-dopunjavajuća vozila (TZM) ”9T243M”. Vozila proizvodi AO ”Start” nazvano u čast A. I . Jaskina u Sankt Peterburgu. Svako lansirno vozilo ”9A317M” može da ponese još jedan jedan lanser ”9A326M”,kao i dva lansera ”9A316M”.
Kada uporedimo ”Buk-M2” sa ”Bukom-M3” možemo lako primetiti da su svojstva modernizovanog modela jedan i po put povećana: borbeni komplet, zona uništenja cilja, količina istovremeno gađanih ciljeva. Povećana otpornost na smetnje odnosno entropiju, žilavost kompleksa i svakodnevne eksploatacione karakteristike takođe su u tom rangu povećane. Kada je u punom borbenom sastavu (tri kompleksa lansirnih vozila), on može da istovremeno gađa do 36 ciljeva koji dolaze iz bilo kog pravca.
Na društvenim mrežama su se u proteklih nekoliko dana pojavile slike oštećenog vučnog lansera M903 sistema PVO "patriot", koji je iz Ukrajine prebačen u SAD radi popravke. Kako se navodi, lansirna platforma je na američki kontinent transportovana uz pomoć aviona An-124, koji je petog aprila poleteo iz poljskog grada Žešov i sleteo na aerodrom Harisburg u Pensilvaniji.
Pomorski PVO sistem „pancir M“ prvi put je upotrebljen u specijalnoj vojnoj operaciji i uništio je rakete „storm šedou“, saopštio je generalni direktor holdinga „Sistemi visoke preciznosti (deo „Rosteha“) Oleg Rjazancev.
Ruska vojska je evakuisala iz zone borbe američki tenk "abrams" koji je prethodno onesposobila, rekao je predstavnik grupe snaga "Centar" Aleksandar Savčuk i najavio da će biti izložen na izložbi uništenog NATO naoružanja koja se priprema u Moskvi.
Kako je ranije saopštilo Ministarstvo odbrane, izložba naoružanja i opreme koju je ruska vojska zarobila tokom Specijalne operacije biće otvorena na Poklonoj gori 1. maja i trajaće mesec dana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na društvenim mrežama su se u proteklih nekoliko dana pojavile slike oštećenog vučnog lansera M903 sistema PVO "patriot", koji je iz Ukrajine prebačen u SAD radi popravke. Kako se navodi, lansirna platforma je na američki kontinent transportovana uz pomoć aviona An-124, koji je petog aprila poleteo iz poljskog grada Žešov i sleteo na aerodrom Harisburg u Pensilvaniji.
Više od 400 ukrajinskih bespilotnih letelica krenulo je tokom noći ka Moskvi i Moskovskoj oblasti, a u seriji udara pogođeni su objekti, ranjeni civili i pokrenute masovne evakuacije zaposlenih iz logističkih centara.
Danas je tokom divljačke blokade jedne od ključnih raskrsnica u Zemunu viđen nezapamćen skandal kada je besna rulja krenula fizički i verbalno da se iživljava nad nesrećnim biciklistom koji je samo hteo da prođe ulicom.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić brutalno je na društvenoj mreži Iks raskrinkala i matirala Radomira Lazovića i njegove anarho-komuniste iz Zeleno-levog fronta .
Nikola Džufka nije, niti je ikada bio, klirik Srpske pravoslavne crkve (SPC), Pravoslavne autokefalne crkve Albanije, niti bilo koje kanonske Pravoslavne crkve bilo gde u svetu, saopštila je Eparhija raško-prizrenska.
Filolog Irina Kojčić objavila je novu kolumnu o blokaderima i načinu na koji su oni u poslednje vreme počeli da koriste određene reči i izraze, istakavši kako ništa od toga nije slučajno i da njihov jezik sve otkriva.
Braneći svoju decu od perverznjaka, jedan od zabrinutih roditelja podneo je krivičnu prijavu Višem javnom tužilaštvu (VJZ) u Nišu, protiv Dušana Blagojevića, profesora srpskog jezika i književnosti Gimnazije "Stojan Ljubić" u Lebanu.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
U popularnoj Vajber grupi "Grčka info" osvanula je fotografija koja je nasmejala brojne korisnike. Ispred jednog ugostiteljskog objekta u Paraliji postavljena je tabla sa duhovitom porukom namenjenom upravo srpskim turistima.
Popularna influenserka Elena, čiji je sadržaj namenjen putovanju i istraživanju Srbije i Balkana, obišla je Valjevo i potrošila samo 3.454 dinara za jedan dan izleta.
Evropska komisija kaznila je danas kinesku onlajn platformu Alikspres sa 550 miliona evra zbog rizika da je povezana sa prodajom nelegalnih, nebezbednih i falsifikovanih proizvoda na tržištu Evropske unije.
Njihova imena decenijama izazivaju jezu, a slučajevi koje su ostavili iza sebe i danas predstavljaju predmet analiza kriminalista širom sveta. Dok je jedan godinama vodio dvostruki život predstavljajući se kao uzoran porodični čovek, drugi je iza zatvorenih vrata skrivao najmračnije tajne, dok se trećima pred Specijalnim sudom u Beogradu sudi za najteža krivična dela.
Slovenačka policija intenzivno traga za državljaninom Bosne i Hercegovine Amirem Uzunovićem (39), koji je tokom noći u mestu Vuhred ubio svoju suprugu Zijadu Uzunović. Iz Policijske uprave Celje upozoravaju javnost da je reč o izuzetno opasnoj i nepredvidivoj osobi, a u opsežnoj poteri trenutno učestvuje oko 30 policajaca.
U slovenačkom mestu Vuhred dogodio se stravičan zločin kada je Amir Uzunović, poreklom iz Kaknja, nožem usmrtio svoju suprugu Zijadu Uzunović u stambenoj zgradi u kojoj su živeli sa maloletnim sinom.
Slike iz detinjstva ostaju u najlepšem sećanju i svako od nas ih se rado seća, a svremena na vreme bacimo pogled na njih da nas podsete na bezbrižan period života.
Sinoć je završeno Svetsko prvenstvo u fudbalu, a najveću pažnju privukao je nastup Šakire, koja je oduševila publiku svojim izvođenjem tokom poluvremena.
Holi Džejn Džonston je privukla pažnju javnosti tvrdnjom da sebe smatra "razaračicom brakova", ali ističe da zbog svojih postupaka ne oseća krivicu. Kako kaže, intimni odnosi sa oženjenim muškarcima deo su njenog posla i ne vidi sebe kao osobu odgovornu za njihove odluke.
Jutjuberka Marandija Rajt podelila je jednostavan savet za čuvanje krompira, tvrdeći da uz ovaj trik može ostati svež čak i do godinu dana. Za to nisu potrebna skupa sredstva niti posebna oprema, već samo pravilan način skladištenja.
Na Android 16 uređajima otkriven je ozbiljan bezbednosni propust koji može ugroziti privatnost korisnika. Zbog načina na koji funkcioniše Gugl Gemini, napadač ili neovlašćena osoba može poslati SMS i WhatsApp poruke čak i kada je telefon zaključan, bez potrebe za unosom PIN koda.
Folk pevač Darko Lazić redovno nastupa i puni klubove, a sinoć je imao tezgu u jednom klubu u Hrvatskoj, a iako se trudio da im priredi noć za pamćenje, stigao ga je umor.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.