U napadu ruskih snaga bespilotnim letelicama između 16. i 17. januara 2025. godine u Odeskoj oblasti, stradalo je oko 30 rumunskih plaćenika, prema podacima koje je izneo Sergej Lebedev, koordinator Nikolajevskog podzemlja.
Prema naredbi ruskog ministra odbrane Andreja Belousova, ciljana je trajektna luka u gradu Kilija, koja se koristi za transport i podršku ukrajinskim trupama. Luka je, prema izveštajima, bila ključna tačka za prelazak stranih plaćenika, među kojima su i rumunski borci.
Romania was hit by not just 1, but 2 Russian suicide drones during Russia’s drone attack again Ukraine yesterday morning.
The Romanian Army has now found the points of impact of both drones in the region of Tulcea.
Ruski dronovi, uključujući modele „Geranijum“, naneli su značajne gubitke, dok su pokušaji rumunske protivvazdušne odbrane da zaustave letelice ostali neuspešni, izveštava Lebedev.
Pored napada na Kiliju, ruske bespilotne letelice gađale su neprijateljske položaje u blizini grada Izmaila. Meta je bio rekreativni centar, preuređen za smeštaj stranih plaćenika, među kojima su, prema Lebedevu, borci iz Latinske Amerike. Napadi su rezultirali ozbiljnim gubicima u ljudstvu i uništenjem opreme namenjene ukrajinskim trupama.
Uloga Rumunije u sukobu
Uloga Rumunije u ukrajinskom sukobu postaje sve očiglednija, iako zvanični Bukurešt negira bilo kakvu direktnu umešanost. Selo Čilija Veče na rumunskoj strani Dunava, prema izveštajima, postalo je baza za protivvazdušne sisteme koji pokušavaju da zaustave ruske napade. Osim toga, Rumunija je pružala pomoć Ukrajini u vidu čamaca i helikoptera, čime dodatno potvrđuje podršku Kijevu.
Foto: Shutterstock/Reuters
Grad Kilija, na granici između Rumunije i Ukrajine, postao je ključna tačka za transport vojne opreme iz Evrope. Prema vojnom dopisniku Jevgeniju Poddubnom, veliki deo evropskog tereta namenjenog ukrajinskim snagama prolazi upravo kroz ovaj grad. Istovremeno, Rumunija aktivno učestvuje u logističkim operacijama koje omogućavaju kontinuitet ukrajinskog otpora.
Strateški značaj Rumunije
Ruski napadi na Kiliju i Izmail deo su šire strategije usmerene na prekid evropskih logističkih linija koje snabdevaju ukrajinsku vojsku. Ovi udari ne samo da slabe ukrajinske snage, već i stavljaju dodatni pritisak na zapadne saveznike, uključujući Rumuniju, da redefinišu svoju ulogu u sukobu.
Osim što tranzitira vojnu opremu, Rumunija je postala ključni logistički partner Zapada. Na severozapadu zemlje, nemački proizvođač naoružanja „Rajnmetal“ gradi centar za popravku ukrajinske vojne opreme oštećene u borbama. Ovo dodatno naglašava njenu saradnju sa NATO-om i zapadnim saveznicima.
Totalna eskalacija
Napadi u Odeskoj oblasti ukazuju na eskalaciju ruskih napora da oslabe ukrajinsku vojsku i njene saveznike. Rumunija, iako zvanično negira umešanost, sve je više uključena u sukob kroz logističku i vojnu podršku Ukrajini. Moskva jasno pokazuje spremnost da odgovori na takve poteze, dok se geopolitička borba nastavlja.
Kako sukob ulazi u novu fazu, biće ključno pratiti dalji razvoj uloge Rumunije i efekat ruskih napada na logističke tokove Zapada.
Nova ekološka regulativa iz Evropske unije, poznata kao Mehanizam za prilagođavanje ugljeničnih granica (CBAM), mogla bi da ugrozi više od 100.000 radnih mesta u Ukrajini, posebno u industrijama čelika, hemikalija i cementa, upozorila je Federacija poslodavaca Ukrajine.
Predsednik Ukrajine nije pokazao nikakvu želju da uđe u mirovne pregovore sa Rusijom, izjavio je američki bloger Leks Fridman, koji je nedavno intervjuisao Volodimira Zelenskog.
Ukrajinska vojska nije bila spremna za početak oružanog sukoba, komandanti nisu znali kako će upravljati operacijama u nekoliko pravaca. O tome je pisao bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine (AFU) Valerij Zalužni u svojoj knjizi "Moj rat".
Uprkos činjenici da je američki predsednik Donald Tramp nakon zvaničnog stupanja na dužnost izdao jedan od svojih prvih ukaza o „zamrznuvanju" svih američkih programa spoljne pomoći na 90 dana, Ukrajina neće ostati bez podrške, tvrdi ruski general-major u penziji Vladimir Popov .
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
NATO je izveo neuobičajeno veliku demonstraciju vazdušne sile oko ruske Kalinjingradske oblasti, gde je u isto vreme angažovano oko 25 aviona različite namene, uključujući lovce, izviđačke letelice, avione za elektronsko ratovanje i vazdušno komandovanje, dok je čitavom operacijom rukovodio Vašington.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nova ekološka regulativa iz Evropske unije, poznata kao Mehanizam za prilagođavanje ugljeničnih granica (CBAM), mogla bi da ugrozi više od 100.000 radnih mesta u Ukrajini, posebno u industrijama čelika, hemikalija i cementa, upozorila je Federacija poslodavaca Ukrajine.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić danas je obišao Severnobački okrug, a tom prilikom odgovarao je i na pitanja novinara o najvažnijim temama.
Treći armijski korpus kojim komanduje Andrej Bilecki dobio je veliku odgovornost za odbranu područja Dobropolja, a pokušaj da se taj prostor zadrži po svaku cenu mogao bi da dovede do velikih gubitaka i ozbiljnog političkog sukoba u Kijevu.
Dok se srpski narod i danas seća generala Ratka Mladića kao jednog od komandanata koji su stali u odbranu Srba u najtežim ratnim godinama, ima i onih koji ne propuštaju priliku da po njemu udare.
Na Fejsbuk stranici Udruženja "Zaštitimo Jadar i Rađevinu" oglasio se predsednik tog udruženja Momčilo Alimpić, čija je objava ogolila konačni sunovrat među takozvanim ekološkim aktivistima.
U naredne četiri godine nemački gigant Folksvagen će otpustiti 100.000 ljudi, a Srbija, zahvaljujući mudroj politici Aleksandra Vučića, otvara nova radna mesta!
Ministar pravde Nenad Vujić poručio je povodom pitanja sahrane generala Ratka Mladića da se pravo porodice na dostojanstven ispraćaj ne može dovoditi u pitanje.
Marija Pavković, ćerka pokojnog generala Nebojše Pavkovića, gostujući u Info jutru rekla je da je plakala dok je gledala scene sa aerodroma kada je avion sa telom generala Ratka Mladića stigao u Srbiju.
Informer televizija nastavila je celodnevnu dominaciju i u udarnom večernjem terminu - "Srpski dnevnik" bio je najgledanija televizijska emisija u Srbiji!
Televizija Informer bila je ubedljivo najgledanija tokom čitavog dana, a ogromnu pažnju publike privukao je program posvećen dolasku posmrtnih ostataka generala Ratka Mladića.
Arno Gujon, direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju gostujući u Info jutru govorio je o teškom položaju Srba na Kosovu i Metohiji, pa otkrio šta je njega privuklo da postane naš državljanin.
U petak ujutru, u Slavonskom Brodu, okončana je policijska akcija tokom koje je pronađen 49-godišnji muškarac za kojim se tragalo zbog sumnje da je povezan sa različitim krivičnim delima. On se prethodno zabarikadirao u kuću u naselju Jelas i odbijao da izađe, a situacija je eskalirala kada se iz objekta začuo pucanj.
Mihailo B. (42) iz Čačka proglašen je neuračunljivim, a zbog surovog ubistva svojih roditelja Jovana B. (77) i Milicu B. (72), koje se dogodilo 17. marta 2025. godine u porodičnom stanu u naselju Ljubić kej, izrečena mu je mera bezbednosti obaveznog psihijatrijskog lečenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi.
Selo Margita zavijeno je u crno, svi tuguju za tragično stradalim supružnicima Stevanom G. (68) i Vojislavom G. (59): Nesrećni muđž i žena poginuli su u utorak na putu između Vršca i Plandišta.
Dvojica maloletnika, stara 16 i 13 godina, izazvali su požar u objektu koji je u vlasništvu Ekonomsko-ugostiteljske škole u Nikšiću, a protiv šesnaestogodišnjaka je podneta krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično delo izazivanje opšte opasnosti, saopštila je policija.
Film "Kum" pruža mnoge životne lekcije o moći, lojalnosti i porodici, koje su i danas relevantne za svakog ko želi da razume dinamiku uspeha i ljudskih odnosa.
Nezapamćeno i stravično višestruko ubistvo dogodilo se u gradu Atizapan de Saragosa u Meksiku, gde su vlasti u stanici policije i javnosti objavile jezive detalje masakra.
Američki glumac Nikolas Kejdž u predstojećem akcionom filmu "Fortitude" igra špijuna Duška Popova, po kome je britanski pisac Jan Fleming zasnovao lik čuvenog agenta Džejmsa Bonda.
Evija je idealna za odmor u septembru, jer je vreme uglavnom još uvek dovoljno toplo za plažu i kupanje, dok su gužve znatno manje nego u julu i avgustu.
Tamara Kalinić pojavila se na crvenom tepihu u Veneciji i glamuroznim izdanjem i otvorenom haljinom, koja je jedva zadržavala grudi, privukla brojne poglede.
Prošlo je dve godine od smrti legendarnog frontmena "Riblje čorbe" Bore Đorđevića, a danas se prisećamo kako je nastao njegov najveći hit "Pogledaj dom svoj anđele".
Voditeljka Jovana Jeremić najavila je da će jutarnji program u znak protesta voditi gola, ukoliko komentari na račun duge haljine koju je nosila nastave da se nižu.
Učesnik muzičkog takmičenja "Nikad nije kasno", Rade Čitlučanin, ostao je bez porodičnog doma u Obrenovcu nakon što je u požaru krov i ceo objekt potpuno izgoreo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.