Ruski Orešnik projektil, hipersonična raketa opremljena višestrukim bojevim glavama (MIRV), nedavno je izazvao značajnu pažnju nakon napada na ukrajinsku fabriku u Dnjepru. Ovaj događaj ponovo je otvorio pitanje efikasnosti i buduće upotrebljivosti tradicionalnih nosača aviona u modernim ratnim sukobima, posebno kada su suočeni sa sve naprednijim raketnim tehnologijama.
Orešnik je demonstrirao moć - precizan udar usmeren na široko područje, pri čemu metu na koju je projektil lansiram gotovo je nemoguće braniti.
Kako piše National Interest, napad na Južmaš fabriku, koja se prostire na preko 2,87 kvadratnih milja, pokazao je da Orešnik nije samo precizan već i razorno efikasan. Raketa, koja dostiže brzine između Mah 10 i Mah 11 (7,610-8,450 mph), ne zahteva apsolutnu preciznost kako bi neutralisala metu poput nosača aviona.
Poređenja radi, Nimitz-klasa nosača aviona, sa maksimalnom brzinom od 30 čvorova (34.5 mph), ne može ni teoretski pobeći raketi ovakve brzine. Hipersonične rakete ne moraju da potapaju nosač aviona; dovoljno je da ga oštete do mere neoperativnosti, primoravajući ga da se povuče na popravku.
Relativni troškovni aspekt dodatno komplikuje opravdanje za dalju proizvodnju nosača aviona. Procenjuje se da je cena proizvodnje Orešnik rakete slična ruskom Yars ICBM projektilu, koji je 2011. godine koštao oko 30 miliona dolara, što u 2023. godini iznosi oko 40,3 miliona dolara.
S druge strane, cena izgradnje jednog nosača aviona klase Nimitz kreće se od 6,2 do 11,2 milijarde dolara. Ovo znači da Rusija za svaki američki nosač aviona može da proizvede između 154 i 278 Orešnik raketa, čime se jasno pokazuje ekonomska neodrživost velikih brodova u ovakvom scenariju.
U svetlu ovih promena, sve se više pažnje posvećuje Lun-klasi ekranoplana, tehnologiji koju je dizajnirao sovjetski inženjer Rostislav Aleksejev.
Ova neobična vozila, poznata i kao „Caspian Sea Monster", predstavljaju jedinstven spoj karakteristika brodova i aviona. Ekranoplani koriste efekat tla, što im omogućava da lete tik iznad površine mora (oko 4 metra iznad) pri velikim brzinama do 342 mph, dok istovremeno imaju relativno veliki kapacitet nosivosti od 100 tona.
Njihova blizina površini mora čini ih teškim za otkrivanje radarskim sistemima, što ih čini posebno pogodnim za brze napade.
Originalno dizajnirani za nošenje P-270 Moskit protivbrodskih raketa, ekranoplani su bili zamršena tehnologija koja je preuranjeno penzionisana usled ekonomskih pritisaka nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Ipak, moderni razvoj raketne i dron tehnologije otvara vrata za njihovu ponovnu upotrebu u savremenom ratovanju. Ovi brzi i teško uočljivi brodovi mogli bi se koristiti za brze udare na neprijateljske ciljeve, nakon čega bi se povlačili pre nego što neprijatelj stigne da odgovori.
Poređenje troškova dodatno ide u prilog ekranoplanima. Cena proizvodnje jednog ekranoplana mogla bi biti slična ceni proizvodnje velikog teretnog aviona poput Antonov An-124 Ruslan, koji košta između 50 i 90 miliona dolara.
Ovo znači da se za cenu jednog nosača aviona klase Nimitz može proizvesti između 69 i 373 ekranoplana. Pored toga, njihova visoka mobilnost i mogućnost brze evakuacije smanjuju rizik od velikih gubitaka u slučaju napada, što ih čini znatno isplativijim rešenjem u odnosu na nosače aviona.
Kritičari ekranoplana često ukazuju na njihovu ograničenu nosivost u poređenju sa nosačima aviona. Međutim, uz savremeni razvoj bespilotnih letelica i raketa, ovo ograničenje postaje sve manje značajno.
Dronovi i rakete su znatno lakši, manji i jeftiniji od tradicionalnih borbenih aviona, a ekranoplan opremljen ovim tehnologijama mogao bi efikasno da preuzme ulogu nosača aviona.
Umesto velikog, sporog nosača koji polako dolazi do mete, ekranoplani bi brzo stigli do cilja, ispalili svoju „salvu" i povukli se, čineći ih znatno težim za napad.
Suočeni sa sve naprednijim raketnim tehnologijama, nosači aviona postaju sve ranjiviji i manje isplativi. Istorija bi mogla pokazati da je ekranoplan bio tehnologija ispred svog vremena, čije vreme tek dolazi.
Kombinacija njihove brzine, niske vidljivosti i relativno niske cene čini ih privlačnim rešenjem za moderne izazove pomorskog ratovanja.
Možda je vreme da „Čudovište sa Kaspijskog mora" ponovo zaživi i postane ključni igrač u budućim pomorskim strategijama.
Američki predsednik Donald Tramp pozvao je Rusiju da prekine Specijalnu operaciju u Ukrajini. U suprotnom, najavio je uvođenje novih sankcija i carina na sav ruski izvoz u SAD.
Sjedinjene Američke Države ne mogu sebi da priušte da izgube Ukrajinu, jer bi to bila užasna politička odluka, smatra predsedavajući Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa Majkl Mekol.
Američki milijarder i vlasnik kompanije Tesla Ilon Mask objavio je na društvenoj mreži X komentar o takozvanoj "Tukididovoj zamci", nekoliko sati nakon dolaska američkog predsednika Donalda Trampa u kineski grad Šenžen.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je za mir sa Ukrajinom ukoliko budu stvoreni odgovarajući uslovi, izjavio je danas specijalni izaslanik američkog predsednika Džared Kušner tokom trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju.
Američki predsednik Donald Tramp poručio je da neće uvoditi nove oštre sankcije Rusiji dok traju pregovori o okončanju rata u Ukrajini, ocenivši da su Moskva i Vašington možda bliže postizanju sporazuma nego ikada ranije.
Rusija se trenutno sprema da otpremi nekoliko cisterni dizel goriva u okviru sporazume Moskve i Vašingtona, a tanker koji prevozi dizel gorivo namenjeno SAD uskoro će napustiti luku, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin tokom razgovora sa Stivom Vitkofom, specijalnim izaslanikom američkog predsednika.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki predsednik Donald Tramp pozvao je Rusiju da prekine Specijalnu operaciju u Ukrajini. U suprotnom, najavio je uvođenje novih sankcija i carina na sav ruski izvoz u SAD.
Sara Valentik, narodna poslanica poslaničke grupe "Studentska lista" koja je izabrana za potpredsednicu srpskog parlamenta, poručila je, verovali ili ne, da Srpska napredna stranka (SNS), kojoj je poverenje dalo 1,7 miliona birača, nema pravo da govori.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, učlanio se u Srpsku naprednu stranku (SNS), a pristupnicu je potpisao nakon razgovora sa Aleksandrom Vučićem.
Dubravka Valić Nedeljković, članica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) priznala je u crnogroskim medijima, koji su pod palicom nekadašnjeg predsednika Mila Đukanovića, da sledi gašenje Informera.
Poslanica SNS Danijela Nikolić oštro je kritikovala Studentsku listu zbog ćutanja o dešavanjima na Kosovu i Metohiji, gde Srbima na području Gazivoda ruše vikendice i uručuju rešenja o uklanjanju objekata.
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević oglasio se povodom izbora novog predsednika Narodne skupštine, ali u njegovoj čestitki nema ni reči o položaju čitave poslaničke grupacije.
Osvrćući se na jučerašnja dešavanja u Narodnoj skupštini, lider SNS Miloš Vučević istakao je da skupština nije isto što i Vlada, te da se skupštinska tela formiraju srazmerno broju mandata koje su učesnici izbora osvojili.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Jagodina je sa naseljima Vinoračom, Trnavom i Voljavčem proglašena zaraženim područjem zbog atipične kuge živine, uz zabranu prodaje priplodnih jaja, kao i mesa.
Delvin Rikardo Noel sa karipskog ostrva Grenada stigao je u Beograd pre gotovo 14 godina, prvobitno kao student, ne sluteći da će upravo u Srbiji pronaći dom i ljubav svog života.
Prvi pacijent oboleo od melanoma, koji je završio terapiju i primio rusku personalizovanu vakcinu protiv raka, trenutno nema vidljivih metastaza! Ovo je sjajna vest, kažu stručnjaci, koji otkrivaju da će prva pacijentkinja iz Srbije ovu terapiju primiti u januaru.
Ivana Ilić, majka ubijene Danke je posle suđenja u Negotinu rekla da smatra da su Janković i Dragijević odgovorni za Dankinu smrt, ali da i dalje veruje da je devojčica možda živa.
Ognjen Dabetić (36) osuđen je danas u Višem sudu u Beogradu na 14 godina zatvora zbog teškog ubistva transrodne osobe Noe Milivojev (18), koja je nestala u junu 2023. godine, a čije je telo pronađeno u njegovom stanu.
Beogradska policija uhapsila je A.M. (33) zbog sumnje da diluje drogu i zaplenila više od 3 kilograma marihuane spremljene za uličnu prodaju, kao i manju količinu kokaina.
Direktor kompanije "Ahilej sport team" Aleksandar Đorđević oglasio se zbog učestalih napada na njegove teretane u prethodnom periodu. Istakao je da je poslednji napad zabeležen u sredu 18. novembra u teretani na Banovom brdu u Beogradu.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Kloi Kardašijan otkrila je da se sada identifikuje kao demiseksualna osoba, govoreći otvoreno o svom ljubavnom i seksualnom životu nakon pet godina celibata.
Reditelju i dugogodišnjem članu Pozorištanceta "Puž" Marku Jovičiću uručena je nagrada "Slobodanka Caca Aleksić", priznanje koje nosi ime osnivačice i zaštitnog znaka ovog čuvenog dečjeg pozorišta.
Ruska salata često postane vodnjikava već nakon nekoliko sati u frižideru, ali postoji jednostavan trik koji sprečava ovaj problem. Tajna je u pravilnoj pripremi povrća koje domaćice često zaboravljaju da dobro ocede.
Dženifer Lopez još jednom je uspela da privuče pažnju svojim modnim izborom, a na premijeri koncertnog filma "The JLO Show: Live in Las Vegas" pojavila se u izdanju koje nikoga nije ostavilo ravnodušnim.
Da li ste se ikada zapitali zašto parfemska voda traje duže od toaletne i da li su zaista istog mirisa? Stručnjakinje za parfeme Meri Voles i Pija Long otkrivaju ključne razlike i objašnjavaju kako da odaberete miris koji najbolje odgovara vašim potrebama.
Vlasnik se zabrinuo da je njegov labrador Bo usamljen dok je on na poslu, pa je uključio kameru i video scenu koja je već skupila milione pregleda na TikToku.
Pevačica Azra Husarkić na početku karijere radila je sa pevačem Ljubom Aličićem, sa kojim je išla na američku turneju, tokom koje je upoznala biznismena Damira, sa kojim je dobila ćerku.
Ćerka pevačice Jasne Milenković Jami, Lea Milenković, pre tri godine na Instagramu je podelila fotografije nastale u Narodnoj skupštini Republike Srbije.
Posle godinu dana priprema, Filip Mitrović predstavio je album "33" pred kolegama i prijateljima, a u nove pesme pretočio je deo života koji je dugo čuvao za sebe.
Pevačica Slađana Marković danas bije najtežu životnu bitku – da ponovo stane na svoje noge nakon teških telesnih povreda i invaliditeta izazvanih padom sa terase u trenucima beznađa.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.