Hrvati u panici, Tramp im zadao strašan udarac! Ovo nisu očekivali, vojska uskoro ostaje bez ključne pomoći!

Hrvatska bi ove godine mogla da ostane bez oko milion dolara vredne vojne pomoći za obuku tridesetak svojih oficira nakon što je američki Stejt department zamrznuo svu postojeću i novu stranu pomoć širom sveta, piše Jutarnji list.

Prema pisanju medija, svim američkim ambasadama širom sveta upućen je interni memorandum u kojem se navodi da se ekonomska i vojna pomoć svim zemljama, osim Izraelu i Egiptu, zamrzava na 90 dana.

"Neće se odobravati nova sredstva, niti produžavati postojeća, sve dok svaka stavka ne bude razmotrena i odobrena", navodi se u dopisu.

Memorandum nije zvanično objavljen, ali su pojedini mediji dobili pristup njemu. Obustava pomoći usledila je nakon što je predsednik Donald Tramp u ponedeljak izdao izvršnu naredbu kojom počinje 90-dnevna pauza u isporuci pomoći dok se ne završi revizija efikasnosti i doslednosti njegove spoljne politike. Državni sekretar Marko Rubio ranije je izjavio da bi sva američka pomoć u inostranstvu trebalo da postoji samo ako bi učinila Ameriku „jačom, sigurnijom ili prosperitetnijom“.

Kako navodi Si-En-En, u memorandumu se izričito ne navodi da se vojna pomoć Ukrajini i Tajvanu zamrzava. Međutim, agencija AFP ističe da bi to potencijalno moglo da utiče i na Ukrajinu, koja je za vreme mandata predsednika Džoa Bajdena dobila milijarde dolara u oružju.

"Jutarnji list" je uputio upite Ministarstvu spoljnih poslova i Ambasadi SAD u Hrvatskoj, ali nisu dobili odgovor da li su upoznati sa ovim memorandumom i koji bi programi pomoći Hrvatskoj mogli biti zamrznuti ovom odlukom. Prema nezvaničnim informacijama, ugroženi bi mogli da budu samo programi vojne pomoći. SAD su do sada donirale oko 800 miliona dolara vojne pomoći Hrvatskoj, a zemlja ostaje glavni vojni strateški partner Hrvatske. Svako smanjenje ili eventualno ukidanje buduće američke vojne pomoći Hrvatskoj imalo bi nesagledivo negativne posledice po Hrvatsku vojsku.

U civilnom sektoru ova odluka neće imati nikakvih posledica, s obzirom na to da američka vlada, preko USAID-a i njegovih drugih agencija, od 2012. godine nije pomagala nevladine organizacije niti razvoj državne i lokalne uprave u Hrvatskoj.

Ministarstvo odbrane trenutno ima dva aktivna vojna projekta koja sufinansira američka vlada. Ovo uključuje nabavku osam novih helikoptera "blek hok" i 89 vozila "bredli". Ugovor o kupovini helikoptera, vredan 273,8 miliona dolara, potpisan je u martu prošle godine, a američka strana obezbedila je 51 odsto sredstava. Američka vlada je već uplatila svoj deo ugovora Sikorskom, tako da ne bi trebalo da bude problema sa njegovom implementacijom. Slična je situacija i sa projektom "bredli". Ugovor je vredan 196,4 miliona dolara bez PDV-a, od čega je američka vlada već uplatila svoj deo donacije od 51,2 miliona dolara.

Problem bi mogao da nastane sa projektima koji se ove godine realizuju sa američkom vojskom. Pre svega, radi se o obuci oko 30 oficira u Sjedinjenim Državama u okviru programa IMET (International Military Education and Training) koji je već dogovoren i njihovu obuku u potpunosti finansira američka vlada. To je program koji obučava buduće vođe, poboljšava interoperabilnost i sposobnosti zajedničkih operacija, pruža pomoć u učenju engleskog jezika i omogućava stranim oficirima da pohađaju različite vojne škole kao što su Ratni koledž američke vojske i Univerzitet nacionalne odbrane.

Hrvatskoj je 2002. godine zabranjeno učešće u programu IMET jer nije potpisala sporazum kojim se sprečava izručenje američkih vojnika Međunarodnom krivičnom sudu (ICC). Tadašnji američki predsednik Džordž Buš je 2006. godine potpisao dekret o ukidanju te zabrane, a Hrvatska vojska koristi taj program svih ovih godina.

Ova odluka nove američke administracije najviše bi u ovoj regiji mogla da pogodi Bosnu i Hercegovinu. I pre donošenja odluke u medijima u Bosni i Hercegovini širila se panika zbog mogućeg zatvaranja američke finansijske pomoći civilnom i nevladinom sektoru u toj zemlji. Prema nekim interpretacijama, ova Trampova odluka mogla bi u dobrom delu javnosti u BiH da izazove najveći šok nakon potpisa Dejtonskog sporazuma.