Na društvenim mrežama i u međunarodnim diplomatskim krugovima poslednjih dana kruži nacrt mirovnog plana koji bi, ako se realizuje, mogao da dovede do okončanja sukoba između Rusije i Ukrajine.
Prema ovom predlogu, primirje duž cele linije fronta trebalo bi da stupi na snagu 20. aprila, na pravoslavni Uskrs. Istovremeno, Ukrajina bi se obavezala da povuče svoje trupe iz ruskog regiona Kursk. Krajem aprila trebalo bi da se održi Međunarodna mirovna konferencija na kojoj bi sporazum bio formalizovan uz posredovanje Sjedinjenih Država, Kine, evropskih država i zemalja globalnog juga.
Jedan od ključnih koraka predviđenih ovim planom jeste razmena zarobljenika po principu „svi za sve“, što bi označilo značajan korak ka deeskalaciji sukoba.
Prema informacijama do kojih je došla Strana.ua, dokument je prvobitno predstavljen evropskim diplomatama, a potom je prosleđen ukrajinskim vlastima. Međutim, nije precizirano na koji način je procureo u javnost. Autentičnost dokumenta još uvek nije potvrđena, ali određeni elementi plana poklapaju se sa izjavama Donalda Trampa i njegovog specijalnog izaslanika za Ukrajinu Kita Keloga.
Foto: Tanjug/AP
Sve kreće već u februaru?
Prvi konkretni potezi na sprovođenju ovog plana, kako se navodi, mogli bi da uslede već u februaru, kada bi Tramp trebalo da obavi telefonski razgovor sa Vladimirom Putinom. Nakon toga bi usledili pregovori sa ukrajinskim rukovodstvom, a jedan od osnovnih zahteva Vašingtona bio bi da ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poništi dekret kojim je zvanično zabranjeno vođenje pregovora sa Moskvom.
Sastanak Trampa, Putina i Zelenskog planiran je za februar ili mart, ali još nije jasno da li će biti održan u bilateralnom ili trilateralnom formatu. Na ovom sastanku trebalo bi da budu utvrđeni osnovni parametri mirovnog sporazuma. Sve do tada, kako navodi Strana, Tramp neće blokirati vojnu pomoć Ukrajini, ali će insistirati na što bržem okončanju sukoba.
Foto: Tanjug AP
Prema ovom planu, konačna deklaracija o prekidu rata trebalo bi da bude spremna do 9. maja, dok bi Ukrajina bila u obavezi da nakon tog datuma ne produžava vanredno stanje i mobilizaciju. Poslednji korak bilo bi održavanje predsedničkih izbora u Ukrajini krajem avgusta i parlamentarnih izbora krajem oktobra, čime bi se dodatno stabilizovala politička situacija u zemlji.
Šta bi Ukrajina i Rusija morale da prihvate?
U okviru ovog nacrta, Ukrajina bi morala da prihvati niz ključnih obaveza, među kojima su:
Odbacivanje članstva u NATO-u, što bi zvanično moralo da bude potvrđeno na samitu Alijanse. Kao kompenzacija, Evropska unija bi preuzela odgovornost za obnovu Ukrajine i garantovala joj članstvo u EU do 2030. godine.
Oružane snage Ukrajine ne bi bile smanjene, a SAD bi nastavile da podržavaju modernizaciju ukrajinske vojske.
Ukrajina bi odustala od vojnih i diplomatskih pokušaja povratka teritorija pod ruskom kontrolom, ali ne bi priznala ruski suverenitet nad njima – što predstavlja svojevrsni kompromis.
Učešće proruskih političkih stranaka na ukrajinskim izborima bilo bi omogućeno, posebno onih koje se zalažu za zaštitu ruskog jezika i miran suživot sa Moskvom.
Na ruskoj strani, ključni aspekti plana uključuju:
Postepeno ukidanje sankcija, pri čemu bi deo ograničenja bio ukinut odmah, dok bi ostale sankcije bile ukidane tokom naredne tri godine.
Ukinule bi se restrikcije na uvoz ruskih energenata u Evropsku uniju, ali bi prihod od uvoza bio podložan posebnom carinskom režimu, a prikupljena sredstva bi bila usmerena na obnovu Ukrajine.
Prekid svih akcija usmerenih protiv Ukrajinske pravoslavne crkve i ruskog jezika u Ukrajini.
Zvanični Kijev negira postojanje plana
Ukrajinske vlasti do sada nisu potvrdile postojanje ovog dokumenta. Šef kabineta predsednika Ukrajine, Andrij Jermak, izjavio je da „nikakvi mirovni planovi za 100 dana ne postoje“ i sugerisao da je u pitanju pokušaj dezinformacije iz Moskve.
Ni Volodimir Zelenski se nije direktno oglasio povodom ovih navoda, ali je američki Volstrit žurnal 22. januara objavio da je Tramp zaista dao nalog svom specijalnom izaslaniku da pronađe rešenje za prekid rata u roku od 100 dana.
Foto: Tanjug AP
Međutim, u diplomatskim krugovima primećeno je da se nešto dešava iza kulisa. Na Trampovoj inauguraciji bio je prisutan i David Arahamija, šef poslaničke grupe Sluga naroda u Vrhovnoj radi, koji je 2022. godine bio vodeći ukrajinski pregovarač u Istanbulu. Prema pisanju britanskog Independenta, Arahamijin dolazak je signal Trampove ozbiljne namere da posreduje u okončanju sukoba.
Putinova pozicija i neizvesna budućnost pregovora
Ključno pitanje ostaje kako će se Moskva postaviti prema ovom predlogu. Vladimir Putin je više puta istakao da je spreman na pregovore, ali samo pod uslovima koji uključuju:
Znatno smanjenje ukrajinske vojske.
Priznavanje ruskog suvereniteta nad delovima ukrajinske teritorije.
Trenutno nije jasno da li je Kremlj spreman na kompromis, ali ako su tačne informacije o mirovnom planu, naredni meseci mogli bi doneti kraj dosad najkrvavijem ratu u Evropi od 1945. godine.
Ukrajinska 110. brigada, koja je branila Veliku Novoselku u Donjeckoj Narodnoj Republici, potpuno je uništena, izjavio je za RIA Novosti vojno-politički ekspert Jan Gagin.
Neophodno je nastaviti sa maksimalnim pritiskom na Rusiju kako bi se postigao „pravedan“ mir u Ukrajini, složili su se Državni sekretar Sjedinjenih Američkih Država Marko Rubio i šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas, prenosi agencija Blumberg, pozivajući se na neimenovanog zvaničnika EU upoznatog sa sadržajem njihovog telefonskog razgovora.
Pomoćnik ruskog predsednika i predsednik Pomorskog kolegijuma Nikolaj Patrušev izrazio je zabrinutost zbog namera Velike Britanije da stvori novu koloniju u Ukrajini.
Nekoliko bivših komandanata jedinica uhapšeno je jer nisu odbranili oblast Harkova tokom ruske ofanzive u maju 2024. godine. Istovremeno, priča o hapšenjima prešla je iz vojne u političku sferu delovanja.
Moskva i Moskovska oblast u Rusiji našle su se tokom noći pod jednim od najmasovnijih napada ukrajinskih bespilotnih letelica u poslednje vreme. Među pogođenim objektima našla se naftna baza "Volodarskaja", najveća u Moskovskoj oblasti.
Predsednik Francuske Emanuel Makron otvoreno je priznao da je jedan od ključnih temelja evropske industrijske konkurentnosti bio veoma jeftin gas iz Rusije, dok je drugi veliki oslonac - ogromno kinesko tržište za evropski izvoz - takođe nestao.
Ruski strateški sistem „Posejdon“ predstavlja potpuno drugačiju vrstu nuklearnog oružja: umesto da bojevu glavu do cilja prenosi kroz atmosferu poput interkontinentalne rakete, ovaj aparat putuje hiljadama kilometara ispod površine okeana, pogonjen sopstvenim nuklearnim reaktorom.
Zapadne države koje u Ujedinjenim nacijama govore o humanitarnoj katastrofi u Aljoškom zapravo ne znaju ni gde se taj grad nalazi niti šta se tamo događa, izjavio je ruski diplomata Rodion Mirošnik.
Estonija, članica NATO, trajno premešta svoje ključne borbene jedinice sa zapada zemlje na položaje bliže ruskoj granici i prelazi na novu strategiju "aktivne odbrane", prema kojoj bi vojska u slučaju sukoba trebalo da uđe u borbu odmah na istočnoj granici.
Rusija je razvila novu mlaznu verziju udarnog drona „Garpija“, a prvi javno dostupni snimci pokazuju da je uz letelicu razvijena i mobilna lansirna platforma koja omogućava dejstvo bez oslanjanja na stalne aerodrome ili specijalizovane baze.
Kijev je jutros upao u ozbiljan saobraćajni kolaps posle višednevnih ruskih udara na mostove preko Dnjepra, a najteže je preći sa leve na desnu obalu grada.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski zapretio je Rusiji odgovorom ukoliko nastavi napade na mostove preko Dnjepra u Kijevu, poručivši da će posledice eskalacije osetiti i stanovništvo na ruskoj strani.
Ruska policija privela je oko 60 ljudi na odobrenom skupu Komunističke partije Ruske Federacije u Moskvi, nakon što su okupljeni počeli da uzvikuju parole „Dole car!“, „Za poštene izbore“ i „Sloboda političkim zatvorenicima“.
Američki predsednik Donald Tramp do 18. oktobra treba da odluči o primeni novih drastičnih ekonomskih mera prema Rusiji i najvećim kupcima ruskih energenata, dok američki ministar energetike Kris Rajt potvrđuje da Bela kuća trenutno procenjuje posledice takvog poteza.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinska 110. brigada, koja je branila Veliku Novoselku u Donjeckoj Narodnoj Republici, potpuno je uništena, izjavio je za RIA Novosti vojno-politički ekspert Jan Gagin.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, brutalno je razmontirao potpunu histeriju blokadera koji danima beže od svake vrste dijaloga i televizijskih debata.
Najnovije političke aktivnosti i učestvovanje na izbornoj listi blokadera Tihomira Stanića ponovo su otvorile pitanje političke doslednosti i objektivnosti javnih ličnosti koje se aktivno angažuju u izbornim kampanjama.
Aktivistkinja SNS-a Dragana Čampar bila je gost "Info jutra" na Informer televiziji, gde je govorila o bolesnom teroru i linču koji godinama proživljava od strane blokadera!
Danas je Skupština grada Beograda prihvatila inicijativu, koju je član Predsedništva SNS Uglješa Mrdić proletos podneo u ime Aleksandra Vučića, a na osnovu koje ulice u Beogradu dobijaju pisac Milovan Vitezović, reditelj i pisac Bratislav Petković.
Politički analitičar Uroš Piper razotkrio je opasan plan lažne beogradske "elite" koja otvoreno poziva na ulični puč, nasilje i krvoproliće 25. oktobra, bez obzira na izborne rezultate i volju naroda!
Pomen Biljani Plavšić, nekadašnjoj predsednici Republike Srpske, koja je u Hagu osuđena za ratne zločine, služen je danas u Beogradu, prenose domaći mediji.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije u vremenskoj prognozi za jesen navodi da će sredinom oktobra temperature biti iznad proseka, dok se u novemdru očekuje više padavina, i do 10 mraznih dana u ravnicama, a do 18 na planinama.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave granične policije, zajedno sa Službom za borbu protiv terorizma i ekstremizma, Službom za borbu protiv droga Uprave kriminalističke policije i policijskim službenicima Policijske uprave Novi Pazar, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Novom Pazaru, zaplenili su oko kilogram materije za koju se sumnja da je kokain i oko kilogram smese nalik na eksplozivnu materiju i tom prilikom uhapsili dve osobe.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu policijski službenici PS Zemun doneli su rešenje o zadržavanju do 48 sati osumnjičenog B.Z. (87), vlasnika preduzeća "Unicop" zbog sumnje da je kao odgovorno lice navedenog preduzeća izvršio krivično delo građenje bez građevinske dozvole.
Marija Kepić iz Aranđelovca nestala je krajem oktobra 2020. godine. Tada je imala 29 godina. Od njenog nestanka prošle su godine, ali njena sudbina i dalje nije rasvetljena.
Policija je oko dva sata posle ponoći, u blizini Graničnog prelaza Špiljani, uhapsila muškarca koji je, kako se sumnja, pokušao da iz Crne Gore uđe u Srbiju mimo zvaničnog prelaza.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
Slavni holivudski glumac Majkl Daglas (82) uzdrmao je javnost novim autobiografskim zapisima pod nazivom "One Helluva Ride", u kojima je bez cenzure progovorio o turbulencijama u braku sa 25 godina mlađom koleginicom Ketrin Zita-Džouns.
Merkur boravi u Škorpiji od 30. septembra, a ima snažan uticaj na sve znakove horoskopa. Merkur u Škorpiji donosi period u kojem površni razgovori padaju u drugi plan, a pažnja se usmerava na ono što se krije ispod površine.
Norveška vlada priprema zakon kojim bi bila zabranjena upotreba pametnih naočara sa kamerama na pojedinim javnim mestima, dok bi privatna upotreba i dalje bila dozvoljena.
Ukrajinski par našao se na meti žestokih kritika nakon što su se društvenim mrežama proširili snimci na kojima sede na morskoj kornjači dok polaže jaja na plaži u Omanu. Njihov potez izazvao je brojne osude, a reagovale su i tamošnje vlasti.
Pevačica Milica Pavlović govorila je o sukobu iz 2012. godine sa muzičkim magom Sašom Popovićem, koji je nastao zbog pesme koju je izabrala za takmičenje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.