Katastrofa ruske nuklearne podmornice Kursk, u kojoj je 2000. godine stradalo 118 mornara, i dalje izaziva kontroverze. Bivši američki predsednik Bil Klinton tvrdi da postoje indicije da je Vladimir Putin tada doneo odluku da odbije međunarodnu pomoć kako bi zaštitio vojne tajne Rusije.
- Putin je znao da, ako odemo tamo, saznaćemo stvari o njihovoj tehnologiji koje se ne mogu zaboraviti – rekao je Klinton.
On je takođe istakao da je u početku verovao u mogućnost američko-ruskog savezništva, ali da je brzo shvatio da Putin ima drugačije planove.
- Kada je izabran, mislio sam da bi Rusija i SAD mogle postati saveznici. Ali ubrzo je postalo jasno da mu je cilj obnova veličine Rusije. Bio sam za to, ali pitanje je kako definišete veličinu – rekao je Klinton.
SAD su pratile tragediju u realnom vremenu
Prema američkim izvorima, posada podmornice "Memfis" čula je eksplozije na "Kursku" dok je pratila vojnu vežbu ruske Severne flote. Komandant Mark Brior odmah je obavestio nadređene, a Bela kuća je dobila informacije o incidentu.
- Imao sam prilično detaljan brifing i odmah pitao: „Ima li ikakvih dokaza da smo mi, čak i slučajno, mogli da budemo uključeni?“ – ispričao je Klinton.
Samo 24 sata kasnije, SAD su ponudile pomoć Rusiji u spasavanju mornara zarobljenih na dnu Barencovog mora.
- Mislio sam da predsednik Putin zna koliko sam radio na izgradnji odnosa sa Borisom Jeljcinom i koliko želim da SAD, Rusija i NATO budu saveznici. Hteli smo da pomognemo da spasimo živote – naveo je Klinton.
Putinov odgovor i političke posledice
Klinton tvrdi da nije dobio odgovor iz Moskve, pa je lično pozvao Putina, koji se tada nalazio u svojoj dači i nije davao nikakve izjave o tragediji. Ruski predsednik je prihvatio pomoć, ali tek nakon osam dana, kada je već bilo prekasno.
- Rekao mi je: "Naložiću svojim ljudima da iskoriste vašu ponudu". Prihvatio je pomoć, ali tada je već bilo kasno – tvrdi Klinton.
U međuvremenu, Putin je počeo da kontroliše informacije o katastrofi, a zvanične verzije događaja menjale su se više puta. Nakon tragedije, pooštrene su mere prema medijima, a ruski predsednik je optužio oligarhe da su doprineli urušavanju vojske i mornarice, piše britanski Tajms.
Šta se zaista dogodilo sa podmornicom Kursk?
Iako tačan uzrok tragedije nikada nije do kraja rasvetljen, zvanična verzija Kremlja navodi da je do potonuća došlo usled eksplozije torpeda unutar podmornice. Ruske vlasti su prvobitno tvrdile da su svi mornari poginuli odmah, ali kasniji izveštaji pokazali su da je deo posade preživeo eksploziju i pokušao da se spasi.
Neki analitičari veruju da je Putin izbegavao brzu reakciju zbog straha od otkrivanja slabosti ruske mornarice i mogućeg uplitanja stranih snaga.
Katastrofa podmornice Kursk ostaje jedan od najkontroverznijih događaja u ranoj fazi Putinove vlasti, a način na koji je situacija bila rešavana ostavio je dugoročne posledice na percepciju njegove politike, kako u Rusiji, tako i u međunarodnoj zajednici.
Dok traju intenzivni pregovori između Rusije i Sjedinjenih Država o budućnosti ukrajinskog sukoba, jedno od glavnih pitanja postaje sudbina Odese. Ovaj strateški grad na obali Crnog mora mogao bi biti ključni element mogućeg dogovora između Moskve i Vašingtona, a opcije za njegov status postaju sve jasnije.
Američki predsednik Donald Tramp tvrdi da je ruski predsednik Vladimir Putin pristao na raspoređivanje evropskih mirovnih snaga u Ukrajini kao deo potencijalnog mirovnog sporazuma.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas da ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izbegava mirovne pregovore kako bi odložio održavanje izbora u Ukrajini.
Tokom zajedničke konferencije za novinare, francuski predsednik Emanuel Makron iznenada je uhvatio za ruku američkog lidera Donalda Trampa, prekidajući njegovu izjavu o finansijskoj pomoći Ukrajini.
Ruski strateški sistem „Posejdon“ predstavlja potpuno drugačiju vrstu nuklearnog oružja: umesto da bojevu glavu do cilja prenosi kroz atmosferu poput interkontinentalne rakete, ovaj aparat putuje hiljadama kilometara ispod površine okeana, pogonjen sopstvenim nuklearnim reaktorom.
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Rusija raspolaže ekonomskim sredstvima kojima bi mogla ozbiljno da uzdrma zapadne zemlje, poveća cene hrane i energenata i dovede evropske vlade u situaciju da preispitaju cenu nastavka podrške Ukrajini, ocenio je novinar Cargrada Aleksandar Babicki.
Ukrajinske snage mogle bi da koriste černobiljsku zonu isključenja za lansiranje bespilotnih letelica prema Rusiji, a posebno zabrinjava mogućnost da se vojna oprema skladišti i priprema u neposrednoj blizini nuklearne elektrane Černobilj.
Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp okupiće u četvrtak, 5. novembra, predstavnike Rusije i Ukrajine u Beloj kući, povodom postizanja prekida vatre u gradu Oleški i okolnom delu Hersonske oblasti, saopštila je danas Bela kuća.
Rusija, Sjedinjene Američke Države i Ukrajina ponovo će sesti za pregovarački sto 10. i 11. novembra u Abu Dabiju, potvrdio je specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa Stiv Vitkof.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da bi rat u Ukrajini mogao da bude završen u narednih nekoliko meseci, ocenjujući da su obe strane iscrpljene dugotrajnim sukobom i da više nemaju dovoljno resursa za njegovo nastavljanje.
Dok traju intenzivni pregovori između Rusije i Sjedinjenih Država o budućnosti ukrajinskog sukoba, jedno od glavnih pitanja postaje sudbina Odese. Ovaj strateški grad na obali Crnog mora mogao bi biti ključni element mogućeg dogovora između Moskve i Vašingtona, a opcije za njegov status postaju sve jasnije.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Aleksandar Vulin, predsednik Pokreta socijalista, uključio se u program Informer TV i ogolio strašne laži koje režimski mediji plasiraju o letu za Moskvu.
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
U saobraćajnoj nesreći koja se juče oko 18.30 časova dogodila u Zbelavi kod Varaždina, povređena je 53-godišnja vozačica koja je imala 1,61 promil alkohola u krvi.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Crna torba jeste neprikosnoveni klasik, ali ove jeseni modne insajderke biraju nijansu koja je podjednako praktična, a mnogo zanimljivija - boju kuvanog vina.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Komentari