Poljski predsednik Andžej Duda doživeo je težak diplomatski udarac u Vašingtonu – čekao je američkog predsednika Donalda Trampa sat i po, da bi na kraju dobio manje od deset minuta razgovora. Sastanak čak nije ni održan u Beloj kući, već na marginama Konferencije konzervativne političke akcije (CPAC), daleko od zvaničnih protokola i pažnje svetskih medija.
Poljski predsednik Andžej Duda po svaku cenu je želeo da bude prvi evropski lider koji će se sastati s novim američkim predsednikom Donaldom Trampom. Tokom Trampovog prvog mandata (2017–2021), Duda je imao ekskluzivan pristup američkom predsedniku. Čak ga je i tokom predizborne kampanje 2024.posetio.
🔴 US President #Trump kept Polish President Duda waiting at the door for 1.5 hours before meeting with him for just 10 minutes. pic.twitter.com/0K0L2ZfZDy
Kamera je uživo prenosila kako Duda nestrpljivo čeka američkog predsednika u VIP salonu. Nakon toga, poljski lider je iz prvog reda aplaudirao Trampovom govoru na CPAC-u. Tom prilikom, Tramp ga je nazvao „fantastičnim čovekom“ i pohvalio ga zato što je 84% Poljaka koji žive u SAD glasalo za njega.
Razlika između ovog susreta i prijema koji je 24. februara u Beloj kući imao francuski predsednik Emanuel Makron bila je ogromna. Makrona su dočekali uz sve državne počasti, pred kamerama i novinarima u Ovalnoj sobi, a potom je održana i zajednička konferencija za medije.
Foto: EPA-EFE/RADEK PIETRUSZKA POLAND OUT
„To je bilo poniženje i hladan tuš za poljskog predsednika“, napisao je Jacek Niznikjevič u listu Rječpospolita. On tvrdi da je Tramp tretirao Dudu kao „hromu patku“, političara koji odlazi s vlasti i više nema uticaja u svojoj zemlji. „U novom svetu Donalda Trampa Poljska iz američke perspektive nije čak ni subjekt, a kamoli ključni igrač“, navodi list.
Ipak, na konferenciji za novinare nakon sastanka s Trampom, Duda je pokušao da ostavi utisak da je poseta bila uspešna. On je izjavio da SAD planiraju da pojačaju, a ne smanje vojno prisustvo u Poljskoj i da mu je Tramp poručio da „ne brine“ jer je Poljska jedan od najvernijih američkih saveznika, piše Dojče vele.
Poljska u nezavidnoj poziciji
Duda je izbegavao bilo kakvu kritiku na račun Trampa. Šef njegovog kabineta Marčin Mastalerek, po povratku iz Vašingtona, izjavio je: „Postigli smo sve što smo hteli.“ On je tvrdio da je sastanak bio „vrlo dobar“. I direktor Poljskog instituta za međunarodne odnose (PISM) Jaroslav Cvjek-Karpovič branio je Dudu, ističući da je susret bio važan jer je „kod Trampa svaka sekunda bitna“.
Mnogi u Poljskoj ovaj poset vide kao simbol dileme u kojoj se zemlja trenutno nalazi. Kao država na istočnom krilu NATO-a, Poljska vidi Ameriku kao najvažnijeg, ako ne i jedinog pouzdanog garanta svoje bezbednosti. Istovremeno, Poljska od početka podržava Ukrajinu u njenoj borbi protiv Rusije – bez obzira na to ko je na vlasti u Varšavi. Jer, u Poljskoj se smatra da imperijalni planovi Vladimira Putina predstavljaju egzistencijalnu pretnju.
Foto: Tanjug/AP
Međutim, novi Trampov kurs prema Ukrajini i njegovi pomirljivi signali prema Putinu izazivaju zabrinutost u Poljskoj. Trampova bliskost s Rusijom i njegova kritika Ukrajine dovode konzervativnu stranku Duda „Pravo i pravda“ (PiS) u nezgodnu poziciju – između divljenja Trampu i lojalnosti prema Ukrajini.
Kačinjski brani Vensa
Nakon kritika na račun govora američkog potpredsednika Džej Di Vensa na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji, lider PiS-a Jaroslav Kačinjski stao je u njegovu odbranu. „Poljska ima izbor: ili će postati lider evropskog približavanja Trampovoj administraciji ili će inspirisati antiameričke snage u Evropi“, rekao je Kačinjski. Dodao je da poljski premijer Donald Tusk „pokazuje da bi radije bio lider antiameričke pobune u Evropi“.
Istina je da se Tuskova centristička vlada teško nosi s novom američkom administracijom. Zato je Tusk 17. februara 2025. učestvovao na konferenciji u Parizu koju je sazvao Makron, gde su evropske zemlje raspravljale o tome kako odgovoriti ako SAD obustave podršku Ukrajini. Ipak, poljska vlada ne namerava da prekida dobre odnose s Vašingtonom.
Poljska kao uzorni NATO saveznik
Nova američka administracija, uprkos svemu, pokazuje određene simpatije prema Poljskoj. Američki ministar odbrane Pit Hegset sredinom februara prvo je posetio Varšavu i nije štedeo pohvale. Poljska je, rekao je, država koja najbolje razume SAD i mogla bi biti most između Amerike i Evrope.
Američki specijalni izaslanik za Ukrajinu, general Kit Kelog, takođe je najpre otišao u Varšavu, pre nego što je krenuo u Kijev. Poljska se smatra uzornim saveznikom NATO-a – ove godine planira da izdvoji 4,7% BDP-a za odbranu, a na njenoj teritoriji raspoređeno je više od 10.000 američkih vojnika. SAD su i glavni dobavljač naoružanja za poljsku vojsku, dok je Poljska ključni logistički centar za snabdevanje Ukrajine zapadnim oružjem.
Iz poljske perspektive, SAD ostaju ključni garant bezbednosti. Međutim, nedavne izjave lidera nemačke Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i verovatnog budućeg kancelara Fridriha Merca izazvale su zabrinutost u Varšavi. Merc je, nakon saveznih parlamentarnih izbora u Nemačkoj, rekao da mu je prioritet jačanje evropske samostalnosti od SAD i da je pitanje hoće li NATO opstati u sadašnjem obliku.
Dok svet sve više traži način da se rat u Ukrajini okonča, hrvatski mediji kao da ne mogu da podnesu ni pomisao na mir. Poratl 24sata.hr u svom ratnohuškačkom tekstu žestoko je napao Donalda Trampa, Vladimira Putina i Viktora Orbana, samo zato što se zalažu za prekid vatre.
Prepirka između ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog i američkog lidera Donalda Trampa pokazala je koliko je komplikovano pronaći rešenje za situaciju u Ukrajini, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Britanska vojska suočiće se sa brzim i neminovnim uništenjem ukoliko premijer Kir Starmer odluči da pošalje trupe u Ukrajinu, upozorio je irski novinar Čej Buoz na društvenoj mreži Iks.
Pregovori Rusije i Ukrajine o sastanku predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa ubrzani su nakon debakla ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog u Beloj kući, prenosi CNN.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi američki ratni brodovi, po završetku sukoba sa Iranom, mogli da se zaustave neposredno ispred obala Kube, nakon čega bi državni sekretar Marko Rubio bio poslat da postigne dogovor sa Havanom.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da uvedu carine od čak 200 odsto Rusiji i Ukrajini kako bi ih primorale na postizanje mirovnog sporazuma.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Američki kongresmen Gregori Miks podneo je predlog zakona kojim bi se poništila odluka predsednika Donalda Trampa o ukidanju ograničenja na isporuke ruskog dizela.
Američki predsednik Donald Tramp potpisao je 16. oktobra uredbu kojom je zaustavio primenu novih sankcija Rusiji, uključujući kaznene carine od 500 odsto na rusku robu i dodatne mere protiv država koje kupuju rusku naftu i gas, saopštila je Bela kuća.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da će rat u Ukrajini na kraju biti rešen, ali da Volodimir Zelenski neće učestvovati u postizanju mirovnog sporazuma, jer, prema njegovoj oceni, ukrajinski predsednik zapravo ne želi dogovor sa Rusijom.
Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov ocenio je danas da predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp ulaže napore da ukrajinska kriza bude rešena mirnim putem, a da evropske zemlje produbljuju taj sukob.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Dok svet sve više traži način da se rat u Ukrajini okonča, hrvatski mediji kao da ne mogu da podnesu ni pomisao na mir. Poratl 24sata.hr u svom ratnohuškačkom tekstu žestoko je napao Donalda Trampa, Vladimira Putina i Viktora Orbana, samo zato što se zalažu za prekid vatre.
U Srbiji su danas održani vanredni izbori za poslanike Skupštine Srbije, a građani su se opredeljivali za jednu od 18 izbornih lista na kojima je bilo predloženo 2.418 kandidata za 250 mesta u parlamentu.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" poručio je večeras na konferenciji za medije, da će blokaderi do marta ili aprila uvesti sankcije Rusiji.
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević oglasio se večeras iz prostorija Srpske napredne stranke (SNS) na Novom Beogradu i tom prilikom uputio moćnu poruku građanima Srbije.
Slobodan Prvanović, blokaderski profesor oglasio se nakon izbora i uputio oštre kritike na račun tzv. studenata, poručujući da su svojim potezima naneli veliku političku štetu opoziciji.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Policija u Beču uhapsila je državljanina Srbije (45) nakon što su u podrumu jedne stambene zgrade pronađeni skupoceni električni trotineti, prateća oprema i bicikle.
Službenici Sektora granične policije Crne Gore su u dve odvojene akcije, u Tuzima i Bijelom Polju, otkrili falsifikovane registarske tablice na dva vozila i procesuirali osumnjičene vozače.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Ćerka Lune Đogani i Marka Miljkovića, malena Mia, oduševila je pratioce na društvenim mrežama novom frizurom, a ponosna mama odmah se pohvalila njenim šik izgledom.
Pevačica Zorica Erić šokirala je javnost kada je progovorila o svekrvi koja je nakon pada i preloma kuka gotovo dve godine provela u krevetu, a način na koji ju je opisala izazvao je brojne reakcije.
Pevačica Zorana Mićanović ostala je bez naočara nakon što ih je njen gitarista izgubio, a na beogradskom aerodromu otkrila je kako je došlo do ovog peha.
Pevač Miki Mećava otkrio je da ga je bivša supruga Milica pozvala među prvima nakon što je saznala da je u 64. godini dobio ćerkicu Mašu sa partnerkom Katarinom, a njena reakcija ga je oduševila.
Komentari