Kada su juče ujutru (po našem vremenu), Novaka Đokovića deportovali iz Australije, jedan dve i po hiljade godina stari mehanizam ponovo je dobio na važnosti.
Ostrakizam, desetogodišnje proterivanje iz Atine, i to ne na osnovu zakona, nego jasno iskazane želje atinske javnosti, suštinski je najveći pobednik slučaja Đoković.
Da bi bilo jasnije, treba znati da je ostrakizam sporovođen na gotovo identičan način na koji, danas, funkcionišu i sprovode "javnu volju" lajkovi na tviteru i ostalim društvenim mrežama, baš kao i komentari ispod tekstova na portalima.
Dakle, nije bio potreban nikakav poseban prekršaj, za ostrakizam. Nije bilo ničeg osim pitanja, koje je članovim polisa postavljano na Skupštini (obično u januara ili februaru), i koje je glasilo:
"Da li želite da održite ostrakizam?"
Ukoliko je odgovor glasio: "Da", onda bi se ostrakizam i dogodio, u roku od dva meseca, i to tako što bi građani (svih slojeva), na krhotinama keramike ispisivali ime onoga koga žele da proteraju.
Ako se pitate "Zašto" bi nekoga proterali, da li je postojala neka optužnica, zločin, zavera, bilo šta, odgovor je - ne.
Malo politika, malo glasina, malo javnost koja je bila ista kao i danas, i očas posla bi tvoje ime završilo na toj krhotini koja je određivala život.
Suštinski, kao i u Australiji, neka politika bi javnost najpre pitala: Da li želite da vam neko bude kriv, a onda bi, u slučaju potvrdnog odgovora, sledeće pitanje glasilo: Ko, po vašoj želji, treba da bude proglašen krivim?
Idealno polje za manipulaciju, političku, pre svega, ali, i to ne treba zaboraviti, i za smanjivanje političke napetosti. Ostrakizam je bio divan ventil za smanjivanje javnog besa.
Taj, javni bes, i nije ništa drugo nego naglo i masovno izbijanje ličnih frustracija, koje mogu da budu izazvane bilo čime.
Čuven je primer Aristida, kojeg su u Atini zvali "Pravedni", i kojem je prišao jedan nepismeni "predstavnik javnosti" i zamolio ga da, umesto njega, ispiše ime na keramičkoj krhotini.
Aristid je pristao, pitao - koje ime - a predstavnik javnosti, koji ga nije prepoznao, mirno je rekao: Aristid.
"Zašto", pitao je Aristid, i dobio večni odgovor: "Nervira me što ga zovu - Pravedni".
Drugim rečima, jako malo je potrebno za gnev javnosti. Tako je i u slučaju Đoković, koji se dešava u trenutku kada je ta javnost, svaki njen delić, frustriran, ako ničim drugim, ono dvogodišnjom pandemijom, i kada svako, bar zbog toga, oseća neki lični gubitak (i to što ne možeš u bioskop, lični je gubitak).
Neko je, za sve te umnožene lične gubitke i frustracije, morao da bude kriv. Politika je to shvatila, i pronašla krivca. Onoga uz čije ime ide nadimak "Najbolji", što, možete zamisliti, koliko nervira sve one koji nikada neće biti najbolji ni u čemu, i mrze kada im to bilo ko, delom ili nadimkom, nabija na nos.
Posle tog početka, nastavak je logičan. Javnost glasa, na mrežama, u medijima, političari sve to podstiču, broje lajkove, čitaju komentare, i reaguju onako kako javnost od njih traži (uz sve ostalo time i skidaju sopstvenu odgovornost sa dnevnog reda).
U slučaju Đoković, ostrakizmom. I on, pri tom, nije obrazložen nikakvim objašnjenjem o kršenju zakona i propisa nego, najpre, izjavom australijskog premijera u kojoj je navedeno da Đokovića deportuju "zbog žrtava kovida" (!!!???), a zatim i odlukom suda, po kojoj je deportacija sasvim u redu, jer bi Đokovićev ostanak u Australiji "ohrabrio antivaksere" (!!!???).
Drugim rečima, sve se dogodilo baš kao u Atini, pre dve i po hiljade godina:
Da li vam je teško, besni ste, frustrirani?
Da!
Da li hoćete nekoga zbog toga da kaznite?
Da!
Pa divno, evo izvolite.
Posle toga idu glasine, malo rasprave na pijacama (nekada), malo štampe i tvitera (danas), na taj način se formira "lista kandidata", i priča je gotova.
I postoji još jedna divna paralela između ostrakizma nekada i ostrakizma danas. Arheolozi su, u jednom zdencu, u blizini Akropolja, pronašli gomilu bačenih (sakrivenih), krhotina, na kojima je ispisano Temistokleovo ime.
I bez obzira na to što čuveni pobednik nad Persijancima kasnije nije izbegao zlu sudbinu (proteran je iz Atine), jasno je da je, bar jednom, glasanje o njemu bilo namešteno. Neko nije hteo njegovo ime na krhotinama, neko ga je, dakle, hteo u Atini.
Baš kao što danas neko želi Nadala u Australiji, pošto se o njegovom kršenju pravila - stigao je u Australiju pre nego što je, po zakonu, smeo - nigde nije raspravljalo. Krhotine sa njegovim imenom bačene su bunar.
Divlja demokratija društvenih mreža identična je divljoj demokratije atinske javnosti. Sjajan ventil za smanjivanje napetosti, i sjajan mehanizam za manipulaciju svake vrste.
I to je sasvim jasno, ali ostaje nejasno nešto drugo.
Zašto gomila današnjih, domaćih, intelektualaca ne samo pristaje, nego i traži da dobrovoljno učestvuje u toj papazjaniji modernog ostrakizma, u osudi onoga kojeg je gomila, na nagovor politike, izglasala za proterivanje?
Zašto upinjanje da se jedan čin linčovanja, zarad smirivanja društvenih tenzija, opravda raznim glupostima, od kojih su najgore one koje se bave "Novakovim pogrešnim verovanjima"?
Pa smo mogli da pročitamo kako je on "sumnjiv" jer grli drveće, ide u one bosanske piramide, druži se sa raznim šamanima...
Kakve to veze ima sa njegovim (ne)učestvovanjem na Australian Openu? Da ne pričamo da bi svako, ko sebe smatra intelektualcem, morao da zna da ovaj svet svoje postojanje i napredak može da zahvali gomili čudaka, od kojih su mnogi bili i proterivani.
Pitagora nije manje Pitagora zato što se užasavao boba, ili zato što je smatrao da je opasno dodirivati belog petla.
Njutn nije manje Njutn zato što je najveći deo vremena posvećivao ne fizici, nego alhemiji.
Tesla je bio pun fobija, opsesivno kompulzivan, autističan, pa je bio Tesla.
Uostalom, zar naša civilizacija, pa i australijska, ne počiva na onoj veri koja tvrdi da je postojao neko ko je hodao po vodi, oživljavao mrtve i hranio hiljade sa par vekni hleba?
Hoću da kažem, taj Novak Đoković je svoju društvenu ulogu, ako se od njega to traži, kao i odgovornost prema društvu, što se tako izričito od njega traži, ispunio i pokazao tako što je u svom poslu uradio najviše što se moglo uraditi.
Da svako od nas uradi isto toliko, najviše, u onome što radi, da pomeri granice i bude najbolji, ovaj svet bi bio mnogo lepše mesto, pa sve da i svi njegovi stanovnici grle mečke i žvaću zumbule.
I nema nikakve potrebe podsećati da igra tenis zbog novca (svi nešto radimo zbog novca), a još manje istraživati QR kodove, i identifikacione brojeve na njegovim testovima, a sve u nadi da će biti dokazano da je kriv.
Uostalom, australijsku državu to nije interesovalo. Da jeste, imala je prost način da to utvrdi. Analiza nečije krvi jasno pokaže da li je isti imao kovid, i kada.
Niko nije ni probao to da uradi (da posumnja u analize koje je Đoković dostavio), jer, u datom slučaju, to nije ni bilo važno. Ostrakizam se, ni onda, ni danas, nije bazirao na objektivnoj krivici, nego, isključivo, na želji javnosti da joj neko bude kriv, za sve.
Takođe, još sumanutije i krajnje neznalački, izgledaju pokušaji intelektualaca, pre svega domaćih, da, u celom slučaju, opravdanje ostrakizma nađu u tome što se, na njihovo zgražavanje, većina građana Srbije identifikuje sa Đokovićem, i što se, na taj način, širi "mit o našoj posebnosti" i o našoj "večnoj žrtvi".
Tako se moglo pročitati i da "nismo svi Novak" i da sve to budi nacionalizam, i gomila sličnih floskula, koje, sve od reda, čak i kada govore nešto što je tačno (izjava da nismo svi Novak jeste tačna), prenebegavaju da ta vrsta identifikacije niti je naš izum, niti posebnost, i da sport, u današnjem svetu, ima i tu ulogu nacionalnog kohezionog faktora, da je neka vrsta adrenalina koji, kod svih, budi onaj ponos koji se, na druge načine, ne može osetiti.
Džordž Orvel, koji nije preterano voleo sport, još 1945. godine je, u svom eseju o sportskom duhu, za tu "anomaliju", optužio američko i englesko školstvo koji toliko inisistiraju na igrama i kompeticiji, ali je i tačno primetio da sport, sam u sebi, sadrži to nešto, takmičarsko, ratoborno, što ljude, i kroz samo navijanje, čini (izmaštano) posebnima.
Kome nije to jasno treba da pogleda spot koji su u Čileu napravili uoči Svetskog prvenstva u fudbalu 2014. godine (održano u Brazilu).
Snimljen je u pustinji Atakama, u kojoj su, par godina ranije, trideset trojica rudara rudnika San Hoze, čitavih sedamdeset dana bili zarobljeni pod zemljom. Čitav svet je pratio pokušaje njihovog spasavanja, ono je, na kraju bilo uspešno, a u samom spotu, i učestvuju isti ti rudari, zagrljeni, usred pustinje.
I jedan od njih uzima u ruku zemlju (čileansku), stavlja je teglu, i govori da će tu zemlju (svetu), u Brazil poneti njihovi fudbaleri, koje je, inače, žreb smestio u "grupu smrti", sa Španijom i Holadijom.
"Kakva grupa smrti! Mi smo smrt pobedili!", uzvikuje rudar, i onda sva trideset trojica urliknu "Čile!", a svako ko pogleda taj spot, naježi se.
Sport, dakle, često i sasvim opravdano, služi i tome. Da se osete pripadnost i ponos, da se prevaziđu nesreće, da se krene napred.
U slučaju Đokovića i Srbije, koja je tolike godine provela zatrpana, ništa normalnije od identifikacije, svih, sa njim. On jeste pokazao da ljudi, koje su istorija i politika učinili gubitnicima, mogu da pobeđuju, da budu najbolji, da osvoje sve ono što je toliko dugo izgledalo nedostižno, da budu ravnopravni (i bolji), u stvarima koje su, decenijama, u kolektivnoj svesti, bile rezervisane za one sa bogatog zapada.
I šta je onda loše, u tvrdnji, netačnoj, da smo svi mi - Novak.
Šta je loše u potrebi čitave nacije da ga brani, onda kada je neko odlučio da nad njim primeni ostrakizam, i protera ga sa turnira čiji je on simbol?
I na kraju, kao ultimativna jeres:
Zar nije upravo naš posao da krhotine keramike sa njegovim imenom, bacimo u bunar?
Ako ni zbog čega drugog, ono zato što ostrakizam jeste odvratni relikt divlje demokratije, a ona nam, čitavom čovečanstvu, preti čak i više od pandemije.
Svojeveremno su i Ronaldo i Mesi bili pod istragom, obojica su to debelo i platila, zbog utaje poreza u Španiji. Normalna stvar. Oni igraju fudbal, država radi svoj posao
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svojeveremno su i Ronaldo i Mesi bili pod istragom, obojica su to debelo i platila, zbog utaje poreza u Španiji. Normalna stvar. Oni igraju fudbal, država radi svoj posao
Lidera opozicije Aleksandra Vučića su predstavnici Studentske liste ponovo tokom današnje sednice Skupštine Srbije ometali dok je govorio, i to, verovali ili ne, neprestanim kašljanjem, zbog čega je on u jednom trenutku morao da reaguje.
Prava slika terora koji sprovodi Studentska lista prikazana je tokom današnje rasprave u Skupštini Srbije kada je lider opozicije Aleksandar Vučić dobio opomenu nakon obraćanja poslanicima, i to dok je ukazivao na njihovo ponašanje, političko licemerje i način na koji se predstavljaju.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Šef poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" Aleksandar Vučić izjavio je danas da je Republika Srbija sa rastom od četiri odsto u trećem kvartalu ove godine gotovo prva u Evropi.
Osnovni sud u Bijeljini u Bosni i Hercegovini potvrdio je optužnicu protiv J. M. koji se, između ostalog, tereti da je obećavajući ženidbu od žene izvukao novac od kredita, a lažno se predstavljao i kao zastupnik farmaceutskih kompanija.
Mihaela Periš, sestra Kristiana Josipa Periša, detaljno je ispričala šta se događalo kobne noći kada je saznala da je njen brat izgubio život i šta joj je lekarka iz Jankomira rekla po dolasku u psihijatrijsku kliniku "Sveti Ivan".
Za porodice stradalih u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", vest o izmeštanju pacijenata iz Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu ponovo je otvorila pitanja koja ih već dugo brinu – šta se dešava sa počiniocem zločina K. K. i da li postoji mogućnost da bude pušten na slobodu.
U Višem sudu u Negotinu danas je održan glavni pretres protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića koji su optuženi za krivično delo teško ubistvo u saizvršilaštvu Danke Ilić.
Klinika za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru pokrenula je postupak vanrednog otkazivanja ugovora o radu za još četvoro svojih zaposlenih. Reč je o lekarki, dve medicinske sestre i medicinskom tehničaru koji su uhapšeni 16. novembra zbog sumnje da su učestvovali u teškom ubistvu 32-godišnjeg pacijenta Kristiana Josipa Periša.
Ruski dronovi „geranj“ pogodili su parking za teretna vozila i carinski terminal u Kovelju, u Volinjskoj oblasti, nedaleko od granice sa Poljskom, izazvavši veliki požar i uništenje više kamiona.
Ruska vojska već koristi borbene lasere koji, prema tvrdnjama vojnog stručnjaka Jurija Knutova, uspešno uništavaju do 80 odsto neprijateljskih bespilotnih letelica.
Ruski uslovi za okončanje rata u Ukrajini uglavnom su prihvatljivi za Kijev, a ukrajinske vlasti morale bi da odustanu od članstva u NATO-u i prihvate neutralni status zemlje, izjavio je bivši savetnik nekadašnjeg ukrajinskog predsednika Leonida Kučme, Oleg Soskin.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je izjavio je danas da "ne žuri" sa odlukom o tome da li će napasti Iran i da će tu odluku doneti nakon početka naredne godine.
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Nesvakidašnji izrazi sa mreža sve češće ulaze u intimni žargon, a posebnu pažnju privlače žedni hrčak, ležeći policajac, makaze, perece i lotosov cvet.
Popularnost hleba od kiselog testa ne jenjava još od pandemije, ali je pravljenje kod kuće često zahtevno. Zato mnogi biraju kupovne vekne, ali postavlja se pitanje da li hleb iz prodavnice donosi iste benefite za varenje i zdravlje kao domaći.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je javno iskazala divljenje Aleksandru Vučiću, šefu poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje", koga je nazvala jednim od najboljih državnika na svetu.
Ljubav, prevare, suze, raskidi i javna poniženja obeležili su neke od najpoznatijih ljubavnih trouglova na domaćoj rijaliti sceni, pojedine priče izazvale su pravu buru reakcija, a publika ih ni danas nije zaboravila.
Veliko nevreme pogodilo je Beograd i okolne gradove, a pevačica Nada Topčagić našla se u dramatičnoj situaciji na auto-putu ka Novom Sadu, gde je zbog saobraćajne nezgode ostala zaglavljena u kilometarskoj koloni.
Pevačica Marija Mikić otvoreno je govorila o razvodu od Jovana Pantića, novoj ljubavi i mogućnosti da drugi put stane na "ludi kamen", a tom prilikom otkrila je i detalje iz porodičnog života.
Pevačica Teodora Džehverović redovno privlači pažnju svojim objavama na društvenim mrežama, a ovog puta fanove je počastila fotografijom iz teretane na kojoj je pokazala kako izgleda tokom treninga.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.