CEO SVET U ŠOKU! Zbog Srbije albanski provokator ide u zatvor?
122. 09. 2026. u 06:34 >> 09:15
222. 09. 2026. u 06:34 >> 09:15
Masha Bandjur
Kolumne
Zapad otežava stvari Srbiji tako što finansira antilitijumske i antisrpske NVO, medije i opoziciju. Zapadu se sviđa srpski litijum, ali mu se ne dopada srpska vlast i predsednik Vučić. Finska ima litijum, i tamo se već 2025. očekuje otvaranje nadzemnog rudnika litijuma. U Finskoj ne postoji bilo kakvo protivljenje rudarenju litijuma, iako će površina rudnika i kopova biti 50 puta veća od Jadarskog rudnika, dok finska ruda sadrži 7 puta manje litijuma od srpske. Finska je član EU i NATO, a Srbija nije. Dvostruki aršini i licemerje zapada i opozicije su neopisivi. Finski litijum je fini – srpski litijum je fuj!
Foto: nebojša bakarec
U gradu Kokola, luci na obali Baltika, u ekološki svesnoj i naprednoj Finskoj, daleko su odmakle pripreme za otvaranje jednog od najvećih rudnika litijuma u Evropi, rudnika „Keliber", sa pet mesta ekstrakcije, što znači da ima 5 kopova – tj. 5 rudnika. Litijum će se vaditi u otvorenom kopu, 50 kilometara od grada Kokole, 4 kilometra od mesta Kaustinen. Otvoreni kop je, logično, mnogo invazivniji od podzemnog rudnika kakav se predviđa u Jadru. Rafinerija litijuma se gradi u Kokoli. Pored rudnika je i ogromno skladište, te posebna fabrika za preradu litijuma („Palvaneva concetrator“). Gradi se i fabrika baterija. Niko se u ekološki razvijenoj Finskoj ne buni, jer svi znaju da će procvetati Finska privreda i da će porasti BDP, tj. standard. Finska ima najstrože standarde zaštite životne sredine u Evropi. Finci ljubomorno čuvaju svoja bezbrojna jezera i šume, a opet imaju jednu od najvećih drvnih industrija. Finci znaju da najveći rudnik litijuma u Evropi, koji otvaraju 2025. godine, neće ugroziti životnu sredinu.
U Finskoj je kao supruga ambasadora Srbije, od 2012. godine, do 2016. godine, živela Svetlana Ceca Bojković, glumica, samozvana ekspertkinja za litijum, vodeća protivnica rudnika litijuma u Srbiji. Tada od 2012. do 2016. godine, Ceca Bojković je volela Vučića i na sva usta je hvalila Finsku i njenu privredu. Litijumski projekat u Finskoj je počeo 2001. godine. Gospođa Bojković nikada u Finskoj nije protestovala protiv litijuma, iako je to najpoznatiji projekat u Finskoj. Zbog čega sada gđa Bojković protestuje protiv litijumskog projekta „Jadar“? Da li se radi o licemerju ili nečem drugom? Isti aršini važe i za Finsku i za Srbiju!
U Finskoj nema ludaka, nema stranih plaćenika, nema besmislenih antifinskih NVO, medija i opozicije. U Finskoj nema USAID, NED, Stejt diparetmenta, IRI, NDI, Rokfelera i Soroša. U Finskoj niko ne preti smrću predsedniku ili premijeru Finske. U Finskoj nema besmislenih antifinskih protesta. U Finskoj nema Đilasa, Šolaka, CNN tj N1, Bijelića, Ristića, Ćute, Marinike, Lazovića, Milivojevića i ostalog taloga. U Finskoj i ako ima ludaka, bolesnika i teoretičara zavere, oni ne dobijaju medijski prostor i naprosto su ignorisani i skrajnuti. U Finskoj nema iskompleksiranih stručnjaka koji lažiraju stručne radove da bi dokazali navodnu štetnost rudarenja. U Finskoj niko ne želi da ruši sopstvenu vladu. U Finskoj niko ne želi da juri neistomišljenike po ulicama. U Finskoj niko ne želi da neistomišljenike baca u reke ili jezera. U Finskoj ne postoji lopovski tajkun koji je opljačkao glavni grad. U Finskoj ne postoji lopovski tajkun koji je bio gradonačelnik glavnog grada, a istovremeno i vlasnik kompanija koje su se silno obogatile, dok je glavni grad osiromašio, opljačkan, baš u vreme kada je gradonačelnik bio taj tajkun, lopov. Toga u Finskoj nema. U Finskoj nema blokada puteva. U Finskoj nema blokada pruga i železničkih stanica. Ko bi normalan to radio u Finskoj, kada se zna da su kazne za to drakonske? To u Srbiji rade samo lica plaćena iz inostranstva. U Finskoj ne postoje pojedinci ili grupe koje žele da unište finsku privredu.
Foto: nebojša bakarec
Finska je savršen primer, dokaz da u Srbiji neko sa strane generiše ludilo protiv litijuma, besmislene proteste i pokušaje nasilne promene vlasti, na prvom mestu rušenje predsednika Vučića. Finska je član EU, nedavno je postala član NATO. Naveo sam čega sve nema u Finskoj. Nema ludila u vezi litijuma. U Finskoj ne deluju zapadne vladine i nevladine organizacije i fondacije, i nema besmislenog ulaganja stotina miliona evra zapada, u antilitijumsko ludilo u Finskoj. Zapad sasvim jasno i javno govori da podržava iskopavanje litijuma u Srbiji. To kažu i SAD i EU. Srbija je sa EU i Nemačkom potpisala sporazum o kritičnim sirovinama, tj. litijumu. Problem je u tome što zapad jedno govori, a drugo radi. Ispod žita, zapad već deceniju i duže, finansira antisrpske NVO, medije i opoziciju, koji se bukvalno i destruktivno protive svemu što rade vlasti Srbije. Zbog čega to zapad radi u Srbiji, a ne radi u Finskoj? Odgovor je jednostavan. Srbija i njena politika nisu po volji zapadu. Zapad voli srpski litijum, ali bi želeo da ga iskopava neka druga, a ne Vučićeva vlast. Zapad želi da Srbija uvede sankcije Rusiji. Zapad želi da Srbija prekine saradnju sa Kinom i Rusijom. Zapad želi da Srbija uđe u NATO. Zapad želi da Srbija prizna lažnu državu Kosovo. Zapad želi da Srbija prizna da je počinila genocid u Srebrenici. Srbija i predsednik Vučić se svemu tome opiru. Srpska opozicija bi sve to prihvatila. Eto jednostavnog odgovora na pitanje zbog čega to zapad radi u Srbiji, u ne radi u Finskoj!
Kada zapad radi to što radi, a to je licemerno, šizofreno i bipolarno, onda ne čude i različite šizofrene i bipolarne izjave predstavnika opozicije, poput izjave predsednika DS, Zorana Lutovca od 3.8.2024. da „litijum ne treba kopati u državi koja nije demokratska“. Bipolarno ludilo ove izjave se sastoji u tome što je Lutovac mesecima pre ove izjave, govorio o štetnosti iskopavanja litijuma. Iz njegove izjave se vidi da mu sada nije problem litijum, već to što on i opozicija nisu na vlasti – jer, navodno oni su demokrate!?! Iz ove izjave Zorana Lutovca, lidera opozicije, vidimo da litijum treba kopati samo u demokratskoj državi, tj. onda kada on i opozicija sruše „nedemokratsku vlast“ Vučića i SNS! Sama Lutovčeva teza je besmislena zbog toga što odluka o korišćenju prirodnih bogatstava neke države, ne treba i ne sme da bude u bilo kakvoj vezi sa tim ko je na vlasti u nekoj zemlji. Teoretski gledano svakoj vlasti, pa i nedemokratskoj, pripada pravo da donosi odluke o korišćenju prirodnih bogatstava. Pre poente, da ukažem da već decenijama, lek za šizofreniju i bipolarni poremećaj predstavlja upravo litijum! Zaključak – Lutovac, Đilas, i ostali iz opozicije treba da piju litijum – lek protiv bipolarnog poremećaja.
Foto: nebojša bakarec
Vratimo se na Lutovčevu tezu da je vlast u Srbiji „nedemokratska“. U tri kratka primera dokazaću suprotno od onoga što Lutovac tvrdi. Uz to dokazaću da je baš vlast Lutovca do 2012. bila nedemokratska. Čemu služi demokratija? Krajnji ishod demokratije je da narod dobro živi, da ima visoke plate, penzije, visok standard. Prvi primer. Prosečna zarada u Srbiji 2012. godine, u vreme vlasti Lutovca i DS je bila samo 366 evra. Prosečna zarada u Srbiji 2024. godine, u vreme vlasti Aleksandra Vučića i SNS je čak 855 evra. Drugi primer. Srbija je jedna od najbrže rastućih ekonomija u Evropi. Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) - Fleš procena za drugi kvartal 2024. godine: Srbija +4,2% (Španija +2,9%, Francuska +1,1%, Švedska 0%, Nemačka -0,1%, Evropska unija +0,7%). Na kraju vlasti Lutovca i DS, stopa rasta BDP je bila katastrofalna tj. negativna – 0,7% (minus nula koma sedam posto). Treći primer. Roditeljski dodatak za prvo dete u doba vlasti Lutovca i DS, 2012. godine je bio 309 evra. Sada u doba vlasti Vučića, 2024. godine, roditeljski dodatak za prvo dete je 4.335 evra. Četrnaest puta više! Roditeljski dodatak za drugo dete u doba vlasti Lutovca i DS, 2012. godine je bio 1.210 evra. Sada u doba vlasti Vučića, 2024. godine, roditeljski dodatak za drugo dete je 6.344 evra. Šest puta više! Roditeljski dodatak za treće dete u doba vlasti Lutovca i DS, 2012. godine je bio 2.177 evra. Sada u doba vlasti Vučića, 2024. godine, roditeljski dodatak za treće dete je 20.695 evra. Devet puta više! Roditeljski dodatak za četvrto dete u doba vlasti Lutovca i DS, 2012. godine je bio 2.903 evra. Sada u doba vlasti Vučića, 2024. godine, roditeljski dodatak za četvrto dete je 27.231 evro. Devet puta više! Zaključak, Srbija je sada demokratska zemlja, a do 2012. godine to nije bila.
Foto: nebojša bakarec
Fino je u Finskoj!
Vratimo se sada na priču o finskom rudniku litijuma. Kako stvari stoje, Finska će preuzeti primat u proizvodnji litijuma u Evropi, kojoj drastično nedostaje ova kritična, a ekološka i zelena sirovina. Predviđeno je da 2025. u Finskoj počne proizvodnja litijuma. Rudnici litijuma u Finskoj su u vlasništvu Južnoafričke kompanije „Sibanye Stillwater" i manjim delom države Finske. Kompanija „Sibanye Stillwater" je multinacionalna grupa za rudarstvo i preradu metala sa raznolikim portfoliom projekata i investicija na pet kontinenata. Kompanija je jedan od najvećih svetskih proizvođača platine, paladijuma i radijuma i najveći proizvođač zlata. Takođe proizvodi iridijum, rutenijum, nikl, hrom, bakar i kobalt. Ova kompanija je kao svoj najveći interes odredila rudarstvo i preradu metala u svrhu proizvodnje baterija. To je grana industrije u kojoj je Finska daleko odmakla u odnosu na druge zemlje sveta. Finska je odavno dala dozvolu za otvaranje rudnika ovoj kompaniji. Svi u Finskoj i EU se slažu da će rudnik „Keliber" postati litijumsko čvorište Evrope sa otvorenim kopom i bez opasnosti po životnu sredinu. Projekat „Keliber“ je počeo još 2001. godine, ali proizvodnja nije pokrenuta zbog ranije nepovoljnih tržišnih uslova. Sada su tržišni uslovi superpovoljni, a svet vapije za litijumom.
Kompanija „Sibanye Stillwater" je iznela informaciju da je na prostoru budućeg rudnika „Keliber" pronađeno 29,4 miliona tona litijumske rude, koja sadrži oko 750.000 tona litijum karbonata. Uz pet mesta ekstrakcije tj, uz 5 otvorenih rudničkih kopova, će biti izgrađena i fabrika za preradu litijuma, kao i fabrika koncentrator. Tako će biti zaokružen održivi „lanac vrednosti“ u kojem će se praktično na jednom mestu iskopavati ruda, odvajati, prerađivati, ali i proizvoditi završni proizvod, koji će imati široku namenu. Otvoreni kopovi se nalaze oko 50 km od luke Kokola, i 3 km od gradića Lindehaka i 4 km od gradića Kaustinena. Površina 5 otvorenih kopova i ostalih delova rudnika „Keliber“ nije za sada precizirana, ali je procena da će svi delovi projekta „Keliber“ biti najmanje 50 puta veći, po površini od projekta „Jadar“. Kompanija „Sibanye Stillwater", predviđa 16 godina rada i godišnju proizvodnju 15.000 tona litijum (koncentrat pogodan za baterije).
Foto: nebojša bakarec
Finska smatra da je obezbedila lanac vrednosti održive obnovljive energije. Finska je postavila cilj da do 2030. godine prepolovi svoju emisiju štetnih gasova, i da postane ugljenično neutralna do 2035. godine. Kao deo procesa, u januaru 2021. godine, Finska je bila među prvim zemljama u svetu koja je objavila nacionalnu strategiju za baterije, predstavljajući načine da se Finska razvije u konkurentnog, kompetentnog i održivog igrača u međunarodnoj industriji baterija. Temelji strategije su dostupnost i prerada sirovina, energetske proizvodne i istraživačke aktivnosti za razvoj baterijskih materijala i reciklažu, kao i stručnost u elektrifikaciji i digitalizaciji. „Finska ne samo da ima sve ključne minerale za baterije, već i izuzetnu kompetenciju u istraživanju i proizvodnji. Finska je stoga spremna da igra značajnu ulogu u izgradnji kompletnog lanca vrednosti za baterije", rekao je Mika Lintila, ministar za ekonomska pitanja Finske, prenela je organizacija "Business Finland".
Jadarit naš nasušni!
Sve to što može Finska, može i Srbija. I još više. Srbija može da obezbedi još širi lanac vrednosti. Zbog toga je Srbija sa EU i Nemačkom potpisala Memorandum o strateškim sirovinama. Srbija već ima u Kragujevcu proizvodnju Fijatovih električnih automobila. Srbija želi da proizvodi i litijumske katode i baterije. Nalazište litijuma u Jadru je mnogo bogatije, izdašnije i kvalitetnije od nalazišta u Finskoj. Koncentracija litijuma u jadaritu je 7,28%, što je sedam puta više nego u finskim nalazištima. Plus u srpskoj rudi se nalaze i bor i natrijum sulfat. Površina projkta „Jadar“ (387,16ha - površina rudnika i fabrike, zaštitne zone i odlagališta) će biti 50 puta manja od površinskih kopova u Finskoj. Kada poredim rezerve srpskog i finskog litijuma, da kažem da kompanija Rio Tinto predviđa da će proizvoditi 58.000 tona rafinisanog litijuma (kvalitet za izradu baterija) godišnje, dok se u Finskoj predviđa proizvodnja 15.000 tona litijuma godišnje. Gotovo 4 puta manje. Uz to projekat „Jadar“ bi u praškastom stanju proizvodio i 160.000 tona borne kiseline, i 255.000 tona natrijum sulfata. Rudnik u Finskoj ima sirovine za 16 godina rada, dok bi rudnik „Jadar“ mogao da radi najmanje 40 godina. Zbog visoke koncentracije litijuma i bora po toni iskopane rude (7,28%), projekat „Jadar je rangiran kao jedno od najznačajnijih ležišta litijuma na svetu.
Foto: nebojša bakarec
Ova tri moguća proizvoda iz projekta „Jadar“ su važna za industrijsku proizvodnju. Litijum se koristi za proizvodnju velikih baterija za električna vozila, kao i za skladištenje energije iz obnovljivih izvora. Borati se koriste u solarnim panelima, vetroturbinama i u mnogim proizvodima za domaćinstvo, kao što su deterdženti i kozmetički proizvodi, kao i u izolacionoj staklenoj vuni, staklu za mobilne telefone i đubrivima. Natrijum sulfat se koristi u tekstilnoj industriji i proizvodnji praškastih deterdženata i stakla. U izgradnji rudnika bi učestvovali mnogi srpski dobavljači, a projekat „Jadar“ bi pomogao i razvoja lokalnih preduzeća. Projekat Jadar bi zapošljavao veliki broj ljudi - tokom izgradnje bilo bi otvoreno 3500 radnih mesta, a 1300 zaposlenih bi radilo na eksploataciji i preradi pošto proizvodnja počne. Činjenica da Srbija raspolaže strateški značajnim nalazištem litijuma ima potencijal da je učini poželjnom investicionom destinacijom za brojne aktere u evropskom sektoru baterijskih tehnologija.
Da podsetim, litijum je najlakši od svih metala. Litijum nije otrov. Litijum je postao jedan od osnovnih sastojaka mnogih tehnologija kojima se smanjuje emisija gasova staklene bašte i pozitivno doprinosi zaustavljanju klimatskih promena. Otkriće visokokvalitetnih, velikih rezervi novog minerala koji sadrži litijum otvara nove mogućnosti za dalje smanjenje štetnih emisija i za izgradnju kapaciteta potrebnih za tranziciju društva i ekonomije ka nultoj emisiji ugljenika. Imajući u vidu značaj koji ovom pitanju pridaje Evropska unija, veliko i strateško značajno ležište litijuma može da omogući Srbiji da se pozicionira kao jedan od najvažnijih evropskih centara za dekarbonizaciju.
Da podsetim, kompaniju Rio Tinto je u Srbiju 2001. godine, dovela sadašnja opozicija, dok je bila na vlasti. I to je bio dobar potez. SNS ne napada opoziciju zbog toga što je dovela Rio Tinto, i htela da iskopava litijum, već zbog toga što opozicija to licemerno krije, predstavljajući se kao večiti protivnik Rio Tinta i litijuma.
Ukoliko bude odobren, projekat „Jadar“ bi bio jedna od najvećih industrijskih investicija u Srbiji i donosio bi ogromne direktne i indirektne prihode u okviru BDP-a. Eksploatacija litijuma imala bi gigantski pozitivan uticaj na BDP Republike Srbije. Takozvani lanac vrednosti u slučaju Srbije i litijuma može da podrazumeva 5 nivoa. 1. Rudarenje 2. Rafinaciju 3. Proizvodnju katoda 4. Proizvodnju baterija i 5. Proizvodnju drugog električniog automobila. Ostvarenje nivoa 1. i 2., podiže naš BDP za 1% (700 miliona evra godišnje). Ostvarenje nivoa 1. 2. i 3., podiže naš BDP za 2% (1,4 milijardi evra godišnje). Ostvarenje nivoa 1. 2. 3. i 4., podiže srpski BDP za 4% (2,8 milijardi evra godišnje). Ostvarenje svih 5 nivoa iz lanca uspeha, podiže naš BDP za 16,45% (11,4 milijardi evra godišnje). Zbog toga je ovo životna i razvojna šansa za Srbiju, kakva se ukazuje jednom u sto godina. Bila bi ogromna šteta da ne iskoristimo tu priliku. Pametnom dosta!
Autor je poslanik i član predsedništva SNS
122. 09. 2026. u 06:34 >> 09:15
222. 09. 2026. u 06:34 >> 09:15
122. 09. 2026. u 09:10
222. 09. 2026. u 09:10
Sinoć su u šestoj epizodi Exatlona najveće iznenađenje bili novi treneri, a ovoga puta su to pobednici prethodne sezone - Nevena Petrović i Marko Nikolić.
22.09.2026
13:00
Crveni tim u Exatlonu je u sinoćnoj epizodi komentarisao ispadanje Sanje Jurošević i emocije koje su se probudile u Lani Erić zbog odlaska devojke iz suparničkog tima.
22.09.2026
09:00
Večeras su takmičari iz Crvenog tima komentarisali poraz Plavih i nesportsko ponašanje Mensura Ajdarpašića na poligonu.
22.09.2026
07:00
Večeras je u najgledanijem sportskom rijalitiju na svetu Exatlon Srbija održana napeta borba za luksuznu vilu u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 10:7.
21.09.2026
23:45
Takmičar Plavih Mensur Ajdarpašić razgovarao je sa svojim saigračima o tome zašto je došlo do njegovog sukoba sa muškarcima u Crvenom timu.
21.09.2026
23:30
Stevica Smederevac jednoglasno je danas izabran za predsednika Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
22.09.2026
15:40
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da su počele isplate jednokratne novčane naknade od 6.000 dinara, koja je namenjena punoletnim građanima Srbije, te da je danas realizovano oko 5,4 miliona isplata.
22.09.2026
15:58
Nepoznata vrsta alge koja opstaje u toplim mineralnim izvorima otkrivena je u Srbiji, objavio je srpsko-belgijski tim istraživača u žurnalu Češkog fikološkog društva Fotea.
22.09.2026
14:30
U većem delu Srbije danas je vedro i hladno, na Goliji je pao prvi sneg, dok u pojedinim delovima zemlje pada kiša.
22.09.2026
12:30
Mnogi vozači opasnost povezuju isključivo sa prebrzom vožnjom, međutim, neočekivano spori automobili na auto-putu predstavljaju jednako veliku pretnju po bezbednost saobraćaja.
22.09.2026
11:30
Radnik koji je danas izvodio radove na fasadi jedne kuće u Beogradu preminuo je od posledica teškog strujnog udara.
22.09.2026
15:55
Radnik Elektrodistribucije M.M. (42) iz Novog Grada, u Republici Srpskoj, poginuo je danas usled strujnog udara prilikom izvođenja radova na električnom stubu.
22.09.2026
15:40
U ulici Radojke Zajić u Kruševcu danas je izbio veliki požar koji je progutao porodičnu kuću. Na terenu su tri vatrogasna vozila, policija i forenzika.
22.09.2026
14:58
Policija u Beogradu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva iz tog grada, uhapsila je Ž. K. (40) zbog sumnje da je izvršio krivična dela nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i izazivanje opšte opasnosti.
22.09.2026
14:14
Na autobuskoj stanici u Živinicama, u BiH, danas se dogodila teška saobraćajna nesreća kada je autobus, iz za sada neutvrđenih razloga, udario u objekat stanice.
22.09.2026
14:38
Poljska vojska pozvala je broj za hitne slučajeve 112 nakon što je u blizini američke protivraketne baze u Redzikovu otkriven neovlašćeni dron, umesto da letelica bude oborena ili na drugi način neutralisana, objavio je poljski portal Onet.
22.09.2026
15:12
Predsednik Hrišćansko-demokratske unije (CDU) u Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji Danijel Peters podneo je ostavku posle istorijskog izbornog kraha stranke.
22.09.2026
14:48
Rusija je pojačala protivvazdušnu odbranu oko Moskovske rafinerije nafte u Kapotnji nakon velikog ukrajinskog napada koji je zaustavio preradu sirove nafte u ovom postrojenju.
22.09.2026
14:24
Ribari kod obale Floride izvukli su iz Meksičkog zaliva dron koji na prvi pogled izgleda kao iranski Šahed-136, ali se ispostavilo da je reč o američkom LUCAS-u, letelici razvijenoj po uzoru na upravo taj iranski udarni dron.
22.09.2026
14:02
Svetska javnost i dalje sa nevericom čita vesti o iznenadnoj smrti Preslija Gerbera, sina legendarne manekenke Sindi Kraford, koji je 20. septembra preminuo u luksuznom centru za rehabilitaciju u Los Anđelesu.
22.09.2026
14:30
Sam Smit je za samo desetak godina prošao kroz ogromnu ličnu i modnu transformaciju.
22.09.2026
14:13
U Kaliforniji je 19. septembra održana zatvorena komemoracija u čast prerano preminule glumice Hejden Panetijer, koja je preminula 16. avgusta u 36. godini.
22.09.2026
12:52
Lični predmeti francuske glumice Brižit Bardo (1934-2025) prodati su na aukciji u Parizu za skoro milion evra, a prihod je namenjen njenoj fondaciji za zaštitu životinja.
22.09.2026
12:44
Distopijska naučnofantastična serija "Silo" jedna je od najzapaženijih produkcija na Apple TV, a priča o poslednjih 10.000 ljudi koji žive duboko pod zemljom osvojila je publiku širom sveta.
22.09.2026
11:39
Kada žena preuzme organizaciju obaveza i stalno misli šta ne sme da se zaboravi, pomoć partneru lako preraste u mentalni teret.
22.09.2026
15:00
Crni ajlajner ne treba izbaciti posle 45, ali tanja i pažljivo nanesena linija može lepše da definiše oči bez teškog efekta.
22.09.2026
14:30
Prvo putovanje kamperom može da se pretvori u stres ako početnici ne paze na vožnju, prtljag, umor i neplanirane troškove.
22.09.2026
13:21
Brat princeze Dajane Čarls Spenser poručio je pred objavljivanje memoara da ne veruje da je smrt njegove sestre u Parizu bila planirani atentat.
22.09.2026
12:24
Princeza Dajana je tvrdila da je komentar tadašnjeg princa Čarlsa posle veridbe bio okidač za njenu dugogodišnju borbu sa bulimijom.
22.09.2026
11:51
Pevačica Atina Ferari oprostila se od pevača Gorana Maksimovića, koji je tragično izgubio život u stravičnoj nesreći u mestu Slatina kod Šapca.
22.09.2026
14:44
Pevačica Viki Miljković nakon snimanja jučerašnje epizode "Pinkovih zvezda" potvrdila je da je sin Stojanke Novaković Stoje odabrao muzičkog mentora i da je ta čast pripala upravo njoj.
22.09.2026
14:36
Pevačica Aleksandra Prijović danas slavi 31. rođendan, a tim povodom joj je majka Borka Mihajlović uputila emotivnu poruku.
22.09.2026
14:15
Na evropskom tržištu, kao i na zvaničnom sajtu, cena dečjih kolica Anastasije Ražnatović u redovnoj prodaji kreće se od oko 1.250 do 1.350 evra.
22.09.2026
13:16
Bivša rijaliti učesnica Milena Kačavenda iznela je niz teških tvrdnji na račun učesnika "Elite 10" Marka Janjuševića Janjuša.
22.09.2026
12:44
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.