Autorski tekst predsednika Srbije Aleksandra Vučića objavljen je juče na crnogorskom portalu "Borba", a predsednik se osvrnuo na odnose Beograda i Podgorice i višegodišnje napade koji dolaze iz države podno Lovćena.
U moru višegodišnjih laži o Srbiji, njenom rukovodstvu, našem odnosu prema Crnoj Gori, posle godina najprljavije kampanje o meni, mojoj porodici, želeo sam da vam se obratim i ukažem na činjenice.
Naime, odgovarajući na jedno novinarsko pitanje, vezano za proslavu Dana nezavisnosti Crne Gore, možda naivno, ali sasvim iskreno, rekao sam da Crnoj Gori želim svu sreću i uspeh, ali da tom glamuroznom činu ne želim da prisustvujem. Iako nikoga nisam uvredio, nijednu ružnu reč nisam izgovorio, ničim nisam pretio, uobičajeno, gotovo u svim crnogorskim medijima, samo nekoliko sati kasnije, razapet sam na krst, jer kao predsednik Srbije nemam pravo na svoj slobodni stav, na svoje mišljenje i postupanje drugačije od očekivanog. Samo nekoliko sati bilo je potrebno čuvarima crnogorske i velikocrnogorske misli, da po ko zna koji put, krivca za sve pronađu u meni.
Ali, ovde nije reč o meni. Da jeste, ne bih ni odgovarao. Ovde je reč o Srbiji i svakodnevnim napadima na Srbiju. Da, na zemlju koju volim najviše na svetu i ne smeta mi što neki drugi ljudi to osećaju prema Crnoj Gori. Naprotiv. Zarad istine pokušaću da poređam činjenice, a ne floskule u pet tačaka.
Foto: TANJUG/ MILOŠ MILIVOJEVIĆ
1. Istine i laži o srpskom pritisku na crnogorsku nezavisnost i tobožnje mešanje u unutrašnje stvari Crne Gore
Decenijama, ne godinama, slušamo priče o mešanju Srbije u sve poslove u Crnoj Gori, političkim pritiscima na dnevnom nivou, želji da širimo svoju teritoriju na račun i uštrb Crne Gore, propagiramo velikosrpske i anticrnogorske ideje, ugrožavamo državnost Crne Gore, ali zbog junačkog otpora Podgorice u tome ne uspevamo, slušamo kako Srbija propada, Beograd tone u vodu, ne zbog onih koji se iz Crne Gore, u hiljadama, svake godine sele u taj mrski grad, već zbog zločinačke i korumpirane Vučićeve vlasti.
Kako se to mešamo i čime pretimo Crnoj Gori?
Prihvatili smo svaku odluku građana Crne Gore na demokratski i civilizovan način. Od razgradnje zajedničke države u državnu zajednicu, do rezultata referenduma o otcepljenju od državne zajednice, do ulaska u NATO. Vaše pravo, vaše odluke. Drugačiji smo, tačno je.
Foto: Tanjug
Vi nama niste smetali, doživljavali smo vas kao sestre i braću i hteli da živimo u istoj državi sa vama. Priznajem, krivi smo, i izvinite što smo vas voleli više nego vi nas. Ne smeta nama ni to što se ponosite članstvom u NATO, reč vam nismo rekli, smeta nam što se vama ne dopada to što mi volimo sami da čuvamo i branimo svoju zemlju, što nećemo da zaboravimo ubijanje naše dece i ljudi u SR Jugoslaviji, i što želimo da budemo vojno neutralni.
Ne smeta nam ni to što svakoga dana govorite o našem mešanju u vaše unutrašnje stvari, a ničim drugim se ne bavite u javnom prostoru, sem Srbijom. Verujem da nije potrebno da vas podsećam da ste više govorili o slučaju Jovanjica, obmanjujući i lažući sopstvenu javnost, svakodnevno, nego što ste pisali o zločinima dva najveća kriminalna klana na evropskom tlu, "kavačkom" i "škaljarskom", jer, valjda su, Kavači i Škaljari, sela u okolini Kragujevca, a ne Kotora.
O pružanju kompletne medijsko-političke platforme za sprovođenje obojene revolucije u Srbiji neću ni da govorim. O prisustvu crnogorskih političara na demonstracijama protiv srpskih vlasti, takođe. To je bilo toliko popularno, taman koliko i ekskurzije i rekreativna nastava kod osnovaca i srednjoškolaca. Drago mi je, naravno, što su te ekskurzije završene otrežnjenjem od političkog mamurluka, ali nismo to mi vama radili, već obrnuto.
2. Da li je Srbija ugrožavala teritorijalni integritet Crne Gore ili Crna Gora Srbije?
SVAKOGA dana slušamo, kako od zvaničnika, tako i od podržavalaca antisrpske politike, kako Srbija ugrožava crnogorsku nezavisnost i kako je važno da to vide i čuju svi u Evropi i svetu, jer, valjda je Srbija ta, koja nanosi najviše zla Crnoj Gori. Ipak, činjenice govore drugačije. Srbija, naime, poštuje teritorijalni integritet i suverenitet Crne Gore i nikada ga nije dovodila u pitanje. Istovremeno, samo dve godine po napuštanju državne zajednice sa Srbijom, Crna Gora ruši i krši Povelju Ujedinjenih nacija i učestvuje u otimanju Kosova i Metohije od Srbije priznajući nezavisnost Kosova.
Da stvari budu još gore, očekujete od nas da budemo srećni zbog toga i da vam nikada ništa po tom pitanju i ne kažemo. I toliko smo ćutali i ćutimo da ćete još malo krenuti da nam objašnjavate da je ta odluka, u stvari, doneta u skladu sa interesima vama prijateljske Srbije.
Foto: Tanjug
A, mi ćemo da spustimo glavu i kažemo vam, hvala što ste nas odveli u budućnost, jer naša glupa politika nas je vraćala samo u prošlost. Da ne govorim o onim političkim pokvarenjacima koji nam iz Podgorice drže pridike o srpskom patriotizmu, jer Srbija bi morala da zarati sa celim svetom zbog Kosova, ali njihova Crna Gora ne sme ni da pisne o donošenju drugačije odluke o pravnom statusu Kosova.
Tu više nisu ni tako hrabri, ni tako zaljubljeni u raspeto Kosovo. Uzgred, kajem se, ali sam prećutao i najvišim zvaničnicima Crne Gore koji pred strancima otvoreno kažu kako sa svima nama, nekim tamo zaraćenim plemenima sa Balkana, Crna Gora ima jednako dobar odnos, tj. isti su Kurti i Vučić, s tim što kad okrenem glavu, Srbija i Vučić su jedini problem. Da zaključim, nije Srbija otela 14 odsto crnogorske teritorije, nije Srbija tražila ni Pljevlja, ni Berane, niti bilo koje drugo mesto u Crnoj Gori, niti će.
Crna Gora je, bratski, valjda baš zbog toga što Srbija poštuje Crnu Goru, priznala i Prizren i Gračanicu i Dečane i Pećku patrijaršiju kao deo neke druge, a ne srpske države. I ne bunimo se, i dalje vas volimo i doživljavamo kao braću, samo nemojte da nam govorite kako mi nešto uzimamo od vas.
3. Šta je to Srbija uradila protiv Crne Gore ili, možda, nikada nije?
DA, nikada, ni posredno, ni neposredno nismo Crnu Goru, ili bilo koga u Crnoj Gori optužili za genocid, dok su političari iz Crne Gore tri puta donosili rezolucije o genocidu koji su Srbi navodno počinili. Malo je bilo jedanput, moralo je tri puta. Uzgred, Srbija smatra da je Zoran Gopčević zaslužio da bazen nosi njegovo ime, Srbija smatra da žrtve Lore zaslužuju pravdu, Srbija vam ne traži ni brod "Jadran" koji je kralj Aleksandar sagradio, nećemo ni Prevlaku, pa zbog svega toga ne zaslužujemo vaše poštovanje, već prezir.
Foto: Foto: Tanjug/Amir Hamzagić
U pravu ste, ali mi svoju politiku, prijateljsku i bratsku nećemo da menjamo, čak ni kada strancima kažete da, bez obzira na investicionu ponudu, samo Srbiji nikada nećete dati na upravljanje luku Bar, a da su svi drugi dobrodošli, iako je i laiku jasno da ta luka može ekonomski da opstane samo ako se Srbija na nju oslanja.
4. Put u Evropu i ko koga sapliće
Želim Crnoj Gori svaki uspeh i pored činjenice što svaki sastanak crnogorskih zvaničnika počinje i završava time što Crna Gora ukazuje na razliku između sebe i Srbije, jer Srbija koja je pod malignim uticajem Rusije, nije želela da tom svetskom zlu uvede ni sankcije, te Srbija je mnogo velika i Evropa bi morala kroz fondove mnogo novca da daje Srbiji što i nije baš zgodno, ali je zgodno kad je neko mali, tad i pare, valjda nisu velike. Svu sreću vam želimo u Evropi, u NATO, svuda gde želite. I čestitaćemo vam na svemu. I radovati se vašim uspesima. Samo nas ne terajte da se radujemo politici i rezultatima politike koja je uperena protiv Srbije i srpskog naroda. Svašta jesmo, mazohisti nismo.
5. Šta Srbija očekuje od Crne Gore i šta je spremna da pruži?
Poštujemo i poštovaćemo Crnu Goru i njene građane. Napustili ste našu zajedničku porodicu i vašu odluku, ponavljam, poštujemo. Jedino što vas molimo je da po pitanju srpskog jezika, srpskih nacionalnih obeležja, pokažete poštovanje prema trećini svog stanovništva, makar onoliko koliko pokazujete prema pripadnicima i političkim predstavnicima onih naroda koji su vam postali pridružena braća i pomagači na evropskom putu. Samo to. I ništa više.
Neka živi prijateljstvo između Srbije i Crne Gore!
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastaće se sutra sa ministarkom za klimatske promene i životnu sredinu Ujedinjenih Arapskih Emirata Amne Aldahak al Šamsi u 10.00 časova, u Palati Srbija.
Ekspo 2027 biće najveća manifestacija u istoriji Srbije, ali i odskočna daska za još brži rast i razvoj, ističući da građani još uvek nisu svesni koliko veliku stvar je Srbija uradila i koliko je važan događaj pred nama, rekao je ministar finansija Siniša Mali.
Tajkunski mediji nisu mogli da sakriju lepe reči osnivača kompanija Igl Hils (Eagle Hills) i Emaar Muhamed Alabara koji je danas pohvalio predsednika Srbije Aleksandra Vučića da je hrabar i da ima strast prema svom narodu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastaće se sutra sa ministarkom za klimatske promene i životnu sredinu Ujedinjenih Arapskih Emirata Amne Aldahak al Šamsi u 10.00 časova, u Palati Srbija.
Dok se blokaderska lista već mesecima predstavlja kao neka nova nada, istina je isplivala na videlo - na njihovoj listi nema studenata, u takozvanim plenumima vlada totalna pustoš, a propali blokaderi sada mole građane da se prijave za kontrolore jer nemaju dovoljno ljudi ni za biračke odbore!
Iz Ministarstva finansija upozorili su građane na lažne investicione platforme koje zloupotrebljavaju ime ministarstva i Siniše Malog, kako bi nasamarili ljude da uplate novac.
Na delu autoputa između petlji Trstenik i Vrba danas je izmenjen saobraćaj zbog postavljanja privremene saobraćajne signalizacije u smeru ka Vrbi kod Kraljeva, saopštili su Putevi Srbije.
Ozbiljna drama odigrala se sinoć posle 22 časa u jednom tržnom centru u Beogradu, kada je policija intervenisala zbog muškarca koji se zaključao u kabini prodavnice i nije hteo da izađe.
Vrhovni sud Srbije odbio je kao neosnovan zahtev za zaštitu zakonitosti koji su protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Leskovcu i Apelacionog suda u Nišu podneli branioci Ivana Jovanovića (60) iz leskovačkog sela Rudare i Dragana Stojkovića (31) iz Navalina osuđenih zbog razbojništa u saizvršilaštvu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Odeljenja kriminalističke policije u Novom Pazaru, pronašli su u Dubrovačkoj ulici crnu torbu sa pištoljem CZ-99 i više epruveta.
Zlatko G. (70) doveden je na Županijski sud u Zagrebu zbog optužbi da je u januaru ove godine u ulici Kuniščak pokušao da ubije Borisa Š. (51), a iza ovog stravičnog napada krije se potresna porodična tragedija i fatalna zamena identiteta.
Tridesetogodišnja Karli Mišel Heler sa Floride uhapšena je nakon što je u razgovoru sa AI četbotom Klod napisala da planira napad na kancelariju lokalnog šerifa, a poruke je prvo označio bezbednosni sistem kompanije Antropik, zatim ih je pregledao čovek i slučaj prijavio policiji.
Snage međunarodno priznate vlade Jemena tvrde da su u velikoj protivofanzivi preuzele ključne položaje kod moreuza Bab el-Mandeb i veliki deo oblasti Dhubab od Huta (Ansarulah), čime pokušavaju da povrate kontrolu nad jednom od najvažnijih pomorskih ruta na svetu.
Kijev je jutros upao u ozbiljan saobraćajni kolaps posle višednevnih ruskih udara na mostove preko Dnjepra, a najteže je preći sa leve na desnu obalu grada.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski zapretio je Rusiji odgovorom ukoliko nastavi napade na mostove preko Dnjepra u Kijevu, poručivši da će posledice eskalacije osetiti i stanovništvo na ruskoj strani.
Dubravka Mijtović kaže da je najviše filozofiranja i mlataranja rukama doživela od prosečnih i nekvalitetnih ljudi, ali ne i kod ostvarenih ličnosti poput Milene Dravić.
Glumac Predrag Miki Manojlović govorio je o filmu "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", ali i o podelama i kontroverzama koje je to ostvarenje Lordana Zafranovića izazvalo u regionu.
Nakon što je film Lordana Zafranovića "Zlatni rez '42: Djeca Kozare" premijerno prikazan u Beogradu, počele su da pristižu i prve zvanične reakcije iz Hrvatske.
Reditelj Lordan Zafranović izjavio je da su njegov novi film "Zlatni rez '42: Djeca Kozare" odbili čuveni filmski festivali u Berlinu i Kanu, kao i u Karlovim Varima.
Sve veće interesovanje za različite oblike seksualnog zadovoljstva dovelo je i do popularizacije e-stima, odnosno elektrostimulacije. Ovaj trend nazvan je još i masturbacija bez ruku.
Nobelova nagrada za medicinu dodeljena je Karlu Dajserotu, Peteru Hegemanu i Georgu Nagelu za istraživanje o moždanoj aktivnosti, koje podrazumeva proučavanje jonskih kanala kontrolisanih svetlošću i optogenetiku.
Prema astrološkim tumačenjima, svaki horoskopski znak ima određene situacije koje mu posebno teško padaju. Svako od njih ima svoje slabosti i strahove, čak i kada ih ne pokazuje drugima.
Instagram priprema novu AI funkciju koja bi korisnicima trebalo da pomogne da bolje razumeju zbog čega neki njihovi video-snimci privlače veću pažnju publike od drugih. Alat je deo aplikacije Edits, ali nije namenjen automatskoj montaži sadržaja.
Pevačica Milena Ćeranić se zbog karijere preselila iz Kragujevca za Beograd, a njene komšije iz rodnog mesta progovorile su o njoj, kao i kući u kojoj je odrasla.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.