• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

11.07.2026

12:22

Kolumna Dragutina Matanovića: Zašto Srbiji nije otvoren Klaster 3

Dejan MIlićević

Vesti

Kolumna Dragutina Matanovića: Zašto Srbiji nije otvoren Klaster 3

Kolumna Dragutina Matanovića o Klasteru 3 i zašto Srbija nije dobila zeleno svetlo za otvaranje pristupnih pregovora.

Srbija ponovo nije dobila zeleno svetlo za otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom. Evropska komisija sa Ursulom fon der Lajen na čelu je već šest puta uzastopno – smatrajući da je Beograd odavno ispunio sve preporuke i zahteve – dala preporuku da se otvori klaster, ali je osam zemalja i ovaj put blokiralo našu zemlju. Razlog? Čista politika!

Predsednik Vučić, kao iskusan i mudar državnik, zahtevao je da svi državni organi budu maksimalno posvećeni ispunjavanju evropske agende, dobro znajući da ni to „neće biti dovoljno“. Jer problem nije u evropskoj agendi već u onoj drugoj. Političkoj. Antisuverenističkoj. Antisrpskoj. I to se neće skoro promeniti.

Klaster 3 tiče se uglavnom ekonomije i konkurentnosti. Niko ne može racionalno da objasni zašto nije otvoren, ako se zna da Srbija ima najveće plate u regionu, visok investicioni kreditni rejting i privredu jaču i od nekih zemalja EU.

Globalisti, soroševci i antisrpski krugovi u Evropi pokazali su pravo lice. I diskretno ukazali odakle duvaju vetrovi obojene revolucije u Srbiji. I ko blokira Srbiju spolja – uz obilatu pomoć onih koji već 20 meseci to čine iznutra.

Evropska komisija je ocenila da je Srbija izvršila obaveze iz 2024. i da je ostvaren napredak u reformi pravosuđa, radu Regulatornog tela za elektronske medije, kao i u izbornom zakonodavstvu. Ali Holandija, Švedska, Finska, Belgija, Estonija, Litvanija, Bugarska i Hrvatska bile su protiv otvaranja Klastera 3. Još tri države nisu izričito protiv, ali ne daju svoju saglasnost – Danska, Luksemburg i Letonija.

Pošto Srbiji realno ne mogu ništa da prigovore, pozivaju se na izveštaj Tonina Picule, koji se ponosi svojim učešćem u zločinačkoj operaciji „Oluja“ 1995. i ustaškim divljanjem. Političku pozadinu antisrpske histerije možemo sažeti u jednu rečenicu – Srbija nije uvela sankcije Rusiji. A Hrvatska ima i niz drugih razloga. Za njih je Srbija „dobra“ samo kada je slaba, unižena, na kolenima.

I baš tu im Aleksandar Vučić kvari računicu. Zato je jako važno razumeti nekoliko stvari koje je srpska državna politika odavno uzela u obzir. Nešto što je mnogo veće i važnije od nekakvog klastera.

Prvo. Primer Ukrajine dokazuje da je proširenje EU političko pitanje. Nije važno šta je urađeno u reformama već da vodite antirusku politiku. U Ukrajini ratni haos isključuje demokratiju i vladavinu prava, pa je ona ipak „šampion na evropskom putu“.

Drugo. U Briselu ne postoji jedinstven stav prema ulasku Srbije u EU i zato Evropski parlament donosi rezoluciju protiv naše zemlje, a ne zbog „demokratskog nazadovanja i vladavine prava“. Za proteklih 20 meseci u Srbiji smo imali desetine hiljada neprijavljenih skupova i blokada, a Picula govori o „represiji prema studentima“. Govori o „slobodi medija“, a u Srbiji svaki dan pozivaju na likvidaciju predsednika, njegove porodice i saradnika.

Treće. Evropska unija ima izuzetne ekonomske probleme. Ima probleme sa rastom privrede zbog „zelene politike“ i prekida uvoza jeftinog ruskog gasa. Ima probleme sa demografijom i starenjem stanovništva. Ima problema oko jedinstvene političke i ekonomske strategije. Makron teži Evropi koja prestaje da bude zavisna od drugih centara moći – pre svega Amerike. Kancelar Merc nije protiv jačanja evropske odbrane, ali unutar NATO-a. Za Tuskovu Poljsku i baltičke države cilj je više američkih trupa u Evropi. Evropska komisija ima tehnokratsko-federalističku viziju EU. Italijanska vlada Melonijeve počiva na konceptu Evrope jakih nacija, a ne Evrope koja se federalizuje.

Četvrto. Posledice ekonomskog slabljenja EU želi da nadoknadi stavljanjem pod kontrolu celog Zapadnog Balkana. Neophodne su im sirovine i tržište, i da istisnu investitore iz Rusije, Kine, čak i iz SAD. Srbija na to ne može da pristane, jer to bi označilo kraj našeg ekonomskog razvoja.

Peto i možda najvažnije. U Evropi se spremaju za rat sa Rusijom i smeta im „kamičak u cipeli“ poput Srbije. Zato hrvatski predsednik Milanović na samitu NATO-a poziva Alijansu da „budno prati naoružavanje Srbije“. A ne objašnjava zašto je formiran trojni pakt Zagreba, Tirane i Prištine. I da svaka agresija počinje tako. Zato Srbija mora da ostane nezavisna u spoljnoj politici i donošenju odluka, pre svega kada je reč o odbrani i naoružanju.

Srbija je obavezna da vodi računa isključivo o sopstvenim interesima. Režiseri obojene revolucije nisu odustali od rušenja Aleksandra Vučića i zato će se pritisci nastaviti. Posle blokade klastera, možemo očekivati još otvoreniju fazu neprijateljstva prema našoj državi, sa krajnjim ciljem nasilne promene vlasti.

To pokazuju hrvatske gaulajterske čizme u Crnoj Gori. To pokazuje zločinačka presuda slovenačkog, kardeljevskog suda protiv patrijarha srpskog Porfirija. Neko se usudio da istaknutog duhovnika, kakav je naš patrijarh, osudi na zatvorsku kaznu – pod izmišljenim optužbama jednog raspopa i lažova.

Situacija oko nas se komplikuje na svim poljima. Srbija i dalje opstaje kao oaza stabilnosti, ali je neophodno da bude ujedinjena. Onako kako to planira i obezbeđuje predsednik Vučić.

P.S. Aleksandar Vučić: „Osnovna primedba je 'uvedite sankcije Rusiji'. Kad uvedete sankcije Rusiji, odjednom postajete izrazito demokratska zemlja. A kad 'ukinite ruske medije', tad postajete još demokratičniji i to je to.“


Exatlon

Društvo

Hronika

Planeta

JOŠ Planeta VESTI

Zabava

Magazin

Proširene vene i kapilari nisu samo estetski problem: Evo kada postaju opasni i zašto ne smete da ih ignorišete
Zdravlje

Proširene vene i kapilari nisu samo estetski problem: Evo kada postaju opasni i zašto ne smete da ih ignorišete

Proširene vene i kapilari na nogama odavno prevazilaze okvire estetskog problema. Pored toga što narušavaju izgled, mogu izazvati bol, hronični umor, ali i ozbiljnije komplikacije poput krvnih ugrušaka ili otvorenih rana. Savremeni minimalno invazivni tretmani danas uspešno rešavaju ovaj problem, uklanjajući vidljive vene i olakšavajući prateće simptome.

26.10.2026

08:00

Džet set