BOŠNJACI, NA ČEMU STE VI?! BAJDEN DA VAM POTPIŠE NENAPLATIVE MENICE - TO NE BIVA! Srbi su prejaki, Hrvati neće ni da čuju za to, samo Sarajevo sanja "nemoguću misiju"!
Godine se nižu, sa svih strana odjekuju pozivi da u dejtonskoj Bosni i Hercegovini nešto konačno valja učiniti radi prevazilaženja opšte blokade i paralize političkog života, nagoveštavaju se nove inicijative, prizivaju spasitelji sa strane, obećava, zaklinje, optužuje, preti i… ništa. Ili takoreći ništa
Srbi zahtevaju dosledno poštovanje teksta (a ne volšebnog „duha") izvornog Dejtonskog sporazuma, Hrvati bi da se reši problem njihove realne diskriminacije u načinu na koji se tumači i primenjuje pravni, posebno izborni sistem zasnovan na „kreativnom pristupu" Dejtonu, dok Bošnjaci sporazum kao takav smatraju prevaziđenim i zrelim za korenitu reviziju koja bi, navodno, obezbedila istinsku građansku demokratiju, po principu „jedan čovek - jedan glas" i ukinula načelo konstitutivnosti triju naroda, kojim se obezbeđuje njihova ravnopravnost.
Ceo društveni i politički život zarobljen je i zamrznut u tom konfliktnom trouglu, a za stalno održavanje, pa i rast napetosti uredno brinu bošnjački političari (i poneki hrvatski i srpski) koji uporno odbijaju da shvate nemogućnost da se nesuglasice prevaziđu neuvažavanjem mišljenja drugih dvaju konstitutivnih naroda i nametanjem svog, kao jedinog i politički i moralno ispravnog.
Oni koče sve procese i donošenje odluka na nivou zajedničkih organa zakonodavne i izvršne vlasti, a povremeno daju zapaljive, pa i preteće izjave, molećivog pogleda uprtog ka Zapadu, očekujući odatle presudnu pomoć i intervenciju kojom bi bili nametnuta njihova vizija jedinstvene, a zapravo unitarne BiH.
Od pobede Džoa Bajdena na predsedničkim izborima u SAD i oglašavanja „zbora derviša" iz vremena kad su se problemi rešavali bombardovanjem Srba, hor zagovornika „preuzimanja odgovornosti" za BiH od strane tzv. „međunarodne zajednice" (čitaj: zapadnih zemalja na čelu sa ponovo intervencionističkom administracijom u Vašingtonu) - za nekoliko oktava je pojačao svoje zapevanje.
Probudili su i visokog predstavnika Incka, pa je i on pohrlio da opravda svoju, takođe visoku, platu, preteći konkretnim posledicama Skupštini RS, ako se ne povinuje nekim njegovim ponižavajućim nalozima, podgrevajući priču o donošenju zakona o kriminalizaciji poricanja „genocida u Srebrenici" i najavljujući „treću fazu", naravno robusniju, sprovođenja Dejtonskog sporazuma.
Svi nešto očekuju, predviđaju, pripremaju se za burne dane i… ništa, bar za sada.
Postavlja se pitanje: da li je 2020. godina, koja je protekla na opisani, površinski ustalasan, a zapravo monoton i dosadan, jalov način zamrznutog unutrašnjeg konflikta i opšte stagnacije dobijena ili izgubljena za BiH?
Foto: mediacentar.rs
Ako se posmatra i procenjuje merilom ostvarivanja stvarnih životnih interesa većine građana , bez obzira na nacionalnu i versku pripadnost, i unapređivanja njihovog blagostanja, dileme ne može biti - izgubljena je, kao i tolike prethodne. Ali, to već odavno nije merilo kojim se rukovode politički predstavnici tih građana, pogotovo oni iz bošnjačkog nacionalnog korpusa.
Da vidimo, onda, kako to izgleda sa stanovišta političkih probitaka.
Pre tačno godinu dana, poznati britanski politikolog Timoti Les, koji često u svojim analizama balkanskih prilika pliva protiv glavne interpretacijske struje na Zapadu, objavio je na portalu „BalkanInsight" (28.02.2020), pod naslovom „Drugi kolaps Bosne počinje da se čini neizbežan", duži osvrt na situaciju u BiH i na njene razvojne trendove.
Posle razmatranja ponašanja domaćih i inostranih aktera i njihove interkacije, Les zaključuje da se, bez obzira na i dalje značajne prepreke, dobija utisak otvaranja jasnije i izglednije perspektive za srpske planove ojačavanja autonomije RS unutar BiH, kroz vraćanje na izvorne odredbe Dejtonskog sporazuma, a pod određenim povoljnim regionalnim uslovima čak i za aktualizovanje tebu teme izdvajanja iz zajedničke države sa Bošnjacima i Hrvatima.
Lesova predviđanja izazvala su očekivani gnev i odbacivanje na bošnjačkoj strani, pa mu je tako, recimo, mlađani politikolog anglo-američke škole Jasmin Mujanović na svom tviter nalogu već narednog dana oštro i arogantno presudio: „Vratio se, bez novih ideja, Timoti Les, opskurni britanski naučnik koji je tri poslednje godine potrošio na zagovaranje rastakanja/podjele Bosne (i Kosova). Postao je, međutim, u svojim pogledima izričitiji i radikalniji, što valja konstatovati".
A ko je, zapravo, autoritativni Jasmin Mujanović koji sebi dozvoljava da Timotija Lesa okarakteriše „opskurnim" i na šta je on utrošio svoje poslednje godine?
Ovaj tipični predstavnik mlade bošnjačke intelektualne garde obrazovane u zapadnom inostranstvu, a ne po univerzitetima islamskog sveta, čime uspostavlja protivtežu muslimanskom intelektualnom podmlatku, na Zapadu kredibilnije zastupajući identične stavove, na raznim portalima „slobodnog sveta" povremeno komentariše prilike u BiH i na Balkanu. Objavio je i knjigu „Glad i gnev: kriza demokratije na Balkanu" (2018), u kojoj je, inspirisan jednim grafitom na zidovima u vreme uličnih nereda u BiH (2014) - „Ako sejete glad, žnjećete bes"-, prognozirao bolje dane za bosansku demokratiju.
Uzdao se u socijalni bunt i neku varijatnu „obojenih revolucija", kojom će sadašnje, doduše demokratski izabrane, ali po njemu nedemokratske vlasti („elastični autoritarci" i predatorski režimi) u balkanskim državama biti počišćene sa istorijske scene.
Prođoše, eto, tri godine koje je Timoti Les verovatno protraćio na neke svoje opsesivne himere, a od Mujanovićevog buđenja naroda na Balkanu još uvek ništa, sem u Crnoj Gori, koju Mujanović, priželjkujući i prizivajući „obojene revolucije", jamačno nije imao u vidu.
Foto: Reuters
Pored brige za demokratiju na Balkanu, Mujanović se, za razliku od Timotija Lesa, bavio i drugim korisnim poslovima - isticanjem članstva BiH u NATO-u kao njenog apsolutnog prioriteta, nužnošću obuzdavanja antidejtonskog delovanja vođstva RS, suprotstavljanjem srpskom istorijskom revizionizmu, obnovljenim velikosrpskim hegemonističkim ambicijama i slično. Sve visokonaučni doprinosi!
Kao i svojevremeno izjave srpskih intelektualaca koji su se u tamošnjim prestonicama zalagali za bombardovanje Srbije i Beograda, određenim snagama na Zapadu ovakvi " sveži i beskompromisni" glasovi „prosvećenih" sinova zemlje koju su svojim grubim intervencionizmom upropastili dođu kao dobrodošli argumenti u prilog dokazivanja opravdanosti svojih pogrešnih odluka i politika. A kad im neko kao Timoti Les hladno i argumentovano ispostavi poražavajući bilans njihovog delovanja - nefunkcionalnu ili, tačnije, disfunkcionalnu dejtonsku BiH, onda je to gubljenje vremena u tendencioznim konstrukcijama.
Od Lesove dijagnoze i Mujanovićevog nadmoćnog tvita prošlo je godinu dana. Svašta se u međuvremenu izdogađalo i… ništa.
Sad su sve oči uprte u Vašington kome je BiH objektivno „ispod radara", iako će se svakako i njome do određene mere pozabaviti.
Hoće li se nešto, i koliko će se promeniti, ostaje da se vidi. Ali, da se mi, prateći dalji razvoj zbivanja bez prevelikih očekivanja, vratimo našem početnom pitanju.
Da li je 2020. godina za BiH politički bila dobitak ili gubitak?
Kako za koga.
Ipak, ako se može dati neki uopšteni sud, onda je to utisak da dobitnici svakako nisu oni koje se zalažu za opstanak složene države Bosne i Hercegovine, što je, prividno paradoksalno, u manjoj meri plod uspešnog zalaganja aktera kojima njeno održavanje po svaku cenu nije politički prioritet, a više učinak neodustajanja tzv. „probosanskih snaga"od pogrešnog metoda kojim žele da ostvare svoj krajnji, sebični, a neostvarljiv cilj.
Za to im ne mogu biti krivi „opskurni" Timoti Les i njegovo gubljenje vremena u svođenju računa za menice bez pokrića koje oni već odavno izdašno potpisuju.
Foto: Tanjug/Fotoilustracija
Ne verujemo da bi se Lesov ovogodišnji bilans, kad bi podvukao crtu, bitno razlikovao od prošlogodišnjeg.
Teško je poverovati da će čak i jedan Džo Bajden, sa svojim pristrasnim računovodstvom, biti spreman da umesto „bosanskih patriota" blanko potpiše baš sve nenaplative menice.
Srpski član i predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik kaže da Srbi nikad nisu bili svesniji svog identiteta i da to uverenje zasniva na zajedničkim stavovima većine po pitanju prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpski član i predsedavajući Predsedništva BiH Milorad Dodik kaže da Srbi nikad nisu bili svesniji svog identiteta i da to uverenje zasniva na zajedničkim stavovima većine po pitanju prošlosti, sadašnjosti i budućnosti
Tajkunski list "Danas" dotakao je dno i prešao sve granice ljudskosti i političke pristojnosti! U očaju zbog izbornog kraja i nemoći , objavili su najprljaviji napad na Aleksandar Vučića!
Od 100 milijardi evra koje je nemačka vlada prikazala kao pomoć Ukrajini, samo 41,7 milijardi može se računati kao stvarna bilateralna podrška toj zemlji, pokazalo je istraživanje Instituta za svetsku ekonomiju iz Kila, objavljeno 8. oktobra.
Pred sam početak finalnih borbi u uzbudljivom takmičenju Exatlon Srbija, atmosferu u Plavom timu više ništa ne može da naruši jer je među njima zavladala pozitivna energija.
Crveni tim u najvećem sportskom rijalitiju na svetu Exatlonu Srbija razgovarao je o eliminacijama i o tome koji muški takmičar bi mogao da se nađe u borbi za život.
Danas se obeleževaju Miholjske zadušnice, a mnogi vernici su u dilemi da li nositi prirodno ili veštačko cveće. Običaja je mnogo, ali Pravoslavna crkva u ovome ne zauzima strogi stav.
Čestica moštiju Svetog Nektarija Eginskog i danas se nalazi u hramu Svetog Pantelejmona u selu Lučina kod Kruševca, a vernici imaju još samo dva dana da im se poklone.
Zvanični srednji kurs dinara za evro danas iznosi 117,3657 dinara, što je neznatna promena u odnosu na četvrtak, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Policija u Vranju uhapsila je dvojicu maloletnika, u petak uveče, na uglu Nemanjine i Kraljevića Marka, nakon potere za njima, i pokušaja da zaustave vozilo kojim su mladići upravljali.
Rano jutros izbio je požar u restoranu ''Žar Mance'' u Kisačkoj ulici u Novom Sadu, a prema prvim informacijama, izgorelo je oko 20 kvadratnih metara kuhinje i deo inventara.
U Ulici Jovanke Radaković u Mirijevu oko 3 sata iza ponoći, izbilo je požar u kojem su u izgorela četiri automobila, dok je usled toplote i plamena oštećena i fasada obližnje stambene zgrade.
Španiju 11. novembra očekuje veliki generalni štrajk koji bi mogao da poremeti avionski i železnički saobraćaj, javni prevoz, rad prodavnica, restorana i muzeja širom zemlje.
Američki predsednik Donald Tramp imenovao je konzervativnu političku komentatorku Kejti Zakariju za novu portparolku Bele kuće, na mesto Kerolajn Livit, koja je krajem avgusta napustila administraciju nakon rođenja drugog deteta.
Nebo iznad plaže Pensakola u američkoj saveznoj državi Floridi poprimilo je intenzivne crvene i narandžaste nijanse, dok se obala Meksičkog zaliva pripremala za dolazak uragana Isaias.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi Iran, da je uspeo da napravi nuklearno oružje, najpre napao Izrael i druge zemlje Bliskog istoka, potom Evropu, a zatim i Sjedinjene Američke Države.
Sud u Los Anđelesu odobrio je Vladimiru Kličku, bivšem vereniku američke glumice Hejden Penetijer, privremeno starateljstvo nad imovinom koju je nasledila njihova 11-godišnja ćerka Kaja, nakon smrti glumice u avgustu.
Holivudski glumac Aleksander Skarsgord (50) izazvao je opšti kolaps na crvenom tepihu tokom premijere filma "Wicker" na kojoj se pojavio u providnim cipelama.
Kada ga je novinarka upitala kako se oseća kao "najveći Hrvat", Ivo Andrić je odbrusio: "Gospođo, ja sam pre svega Beograđanin. Naš intervju je završen".
Šesti deo "Žikine dinastije" pod nazivom "Šta se zgodi kad se ljubav rodi" obeležila je i jedna zajednička scena Dragomira Gidre Bojanića i Ljiljane Kontić koji su u to vreme bili supružnici!
Veterinar Karlos Gutijeres upozorio je vlasnike mačaka na čestu grešku koja može da dovede do neželjenog ponašanja njihovih ljubimaca. Jedna od njih je kada maca usred noći probudi vlasnika i zahteva njegovu pažnju, a on uzvraća.
Američka kompanija Gugl najavila je novog AI agenta iz porodice Gemini, namenjenog poslovnim korisnicima. Prema tvrdnjama kompanije, ovaj alat funkcioniše poput kolege na poslu, a ne samo kao četbot.
Poznati beogradski frizer Peđa Božić je za "Informer" otkrio da kosa posle pranja dobija dodatni volumen kada se nekoliko minuta suši sa glavom naopačke.
Princeza Dajana bila je poznata po svom stilu, ali i smislu za humor koji nije često dolazio u prvi plan. Romantična komedija "Kad je Hari sreo Sali" toliko ju je oduševila da se tokom čuvene scene smejala na sav glas, a navodno je kasnije organizovala i privatnu projekciju filma za prijatelje u Bakingemskoj palati.
Tek što se slegla prašina nakon tajnog venčanja, pevač Neša Twins ponovo je uspeo da privuče pažnju i to fotografijama koje bi, bez objašnjenja, lako mogle da naprave ozbiljnu pometnju!
Pevač Slavko Banjac progovorio je o sinu sa kojim ne živi već godinama, na kojeg je veoma ponosan. Sin pevača nosi majčino prezime, ali Banjac navodi kako su oni u odličnim odnosima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.