Gostujući u jutarnjem programu televizije Pink, član Predsedništva SNS i narodni poslanik Goran Vesić, govorio je o snažnoj poruci koju je predsednik Vučić poslao Generalnoj Slupštini Ujedinjenih Nacija
Vesić je rekao da je govor predsednika Vučića, bio analiza postojećeg stanja u svetu, koji se zbog rata u Ukrajini suočava sa energetskim, finansijskim i problemima koji se tiču snabdevenosti hranom i da je sasvim jasno da taj rat polako postaje svetska kriza.
Vesić navodi da sa druge strane predsednik govori o očuvanju medjunarodnih principa koji su važni da bi svet očuvao neku vrstu medjunarodne organizacije u kojoj mogu da se rešavaju problemi, kao što su povratak miru i očuvanje generelno stabilnosti i očuvanje teritorialnog integriteta suverenih zemalja. Jer ukoliko ne čuvamo suverenitet zemalja koje su medjunarodno priznate svet uvodimo u potpuni haos.
- Kada je predsednik Vučić govorio o očuvanju teritorijalnog integriteta rekao je da su mnogi državnici govorili o tome kako je rat u Ukrajini, prvi rat na teritoriji Evrope posle Drugog svetskog rata, što nije tačno, jer je prvi rat bio agresija NATO pakta na Srbiju. Predsednik Vučić ne dozvoljava da se to zaboravi. Nažalost mnoge zemlje bi zaborave zato što Putin za svoju agresiju na Ukrajinu koristi iste izgovore koje je koristio NATO u svojoj agresiji na Srbiju. To je jedna neprijatna činjenica sa kojom se suočava zapad, jer sada im se vraća kao bumerang ono što je urađeno na Kosovu. Zapravo Putin kaže, ako ste priznali Kosovo i ako ste priznali tu samoproglašenu nezavisnost koja je takođe urađena suprotno međunarodnom pravu, onda zašto ne biste priznali na primer i otcepljenje Donbasa?! Upravo o tome je govorio predsednik Vučić, da je Srbija bila prva žrtva agresije i da se Srbija suočava sa oduzimanjem svog suvereniteta, jer deo zemalja koji je priznao samoproglašenu nezavisnost KiM, na sreću to je sada manjina u UN, mi imamo 101 zemlju bez ovih novih najavljenih nota o povlačenju priznanja u UN koje ne priznaju tu samoproglašenu nezavisnost. Oni nastavljaju sa kršenjem našeg suvereniteta i iz govora predsednika Vučića jasno u kakvoj se situaciji nalazi svet - rekao je Vesić.
Vesić je naglasio da svet od Drugog svetskog rata nije bio u većoj krizi i da nikada nije bilo opasnije za svetski mi i dodao da je predsednik najveći deo svog govora posvetio Srbiji i Balkanu.
- Predsednik Vučić je svoj govor bazirao na tome da je Srbija posvećena mirnom rešavanju kosovskog problema, bez obzira na to kakve su nepravde učinjene prema nama. Da je bolje 100 godina pregovarati nego jedan dan ratovati. Da ćemo nastaviti da dajemo svoj doprinos za rešavanje i naravno, ponudio je rešenje, a to je Otvoreni Balkan, znači, saradnja između balkanskih naroda gde se kroz ekonomsku saradnju stvaraju preduslovi da se reše komplikovana politička pitanja - rekao je Vesić.
Intervju predsednika Vučića za CNN
Na pitanje novinara da se osvrne na intervju koji je predsednik Vučić dao za CNN i njegovu izjavu da ne veruje da Putin blefira, kao i da je imao prilike da se susrtne više puta i sa Trampom i sa Bajdenon, Vesić je rekao:
- Predsednik Vučić je predsednik koji je zaista primer predsednika jedne male zemlje koja ima veoma široku diplomatsku aktivnost. I malo je predsednika koji su predsednici zemlje koja ima toliko stanovnika, koji takav intenzitet međunarodnih kontakata imaju na međunarodnoj sceni sa najvažnijim svetskim državnicima. Tu je svakako i Putin, tu je predsednik Si, tu su Tramp, Bajden i naravno, ljudi koji vode EU. Tako da to samo govori o ugledu koji on uživa u Međunarodnoj zajednici. Ali da se vratimo na to šta nama kao Srbiji donosi rat u Ukrajini. To nije srpski rat i mi ono što se dešava u Ukrajini, nije srpski rat. Naravno, da postoje posledice za Srbiju, kao što postoje posledice za čitavu Evropu. I mi smo deo Evrope, i ne možemo da izbegnemo posledice ekonomske, energetske i svake druge, jer nismo izolovano ostrvo. Ali to nije naš rat i mi u tom ratu ne treba da se opredeljujemo, kao što se ni ne opredeljujemo. Mi od početka imamo vrlo jasnu poziciju kad je u pitanju rat u Ukrajini. Osudili smo agresiju Rusije na Ukrajinu prvog dana, jer je to napad jedne zemlje na drugu, suverenu članicu UN. Nismo pristali na sankcije, jer smatramo da sankcije nisu delotvorno sredstvo međunarodne politike. Da suštinski nemaju svoj rezultat. Ako uvedete sankcije Putinu, Putinu neće ništa nedostajati. Nedostajaće nekim drugim ljudima, jer imamo takva iskustva, nama su uvođene sankcije i znamo kako je bilo kod nas - kazao je Vesić.
Ipak, Vesić dodaje da će posledice rata u Ukrajini biti zaista dugoročne i taj se rat, na žalost, neće očigledno brzo završiti. Čak i kada se završi na neki način, posledice će ostati, a to će između ostalog biti na žalost, podela sveta na dva dela.
- Mi se kao Srbija nalazimo u zapadnom delu sveta. Čuvamo našu vojnu neutralnost. Opredeljujemo se. Ali moram da kažem, mi nismo politički neutralni. MI smo deo Evrope. MI smo na putu ka EU i mi svoj život i svoj prostor za opstanak naše zemlje, za nastavak investicija, za rast BDP-a tražimo tu. I to je naša pozicija. Nije laka. Posebno je otežava situacija sa KiM, jer je ona dodatno otežana, s obzirom da su na nas sve veći pritisci, o tome je govorio predsednik Vučić, jer oni sa zapada žele da Putinu ili uzmu taj argument iz ruku, to je kako da kažem, sa njihove strane prirodno. I sa druge strane Putin će se sada pozivati između ostalog na ono što su uradili kosovski Albanci - izjavio je Vesić.
Vesić je naglasio da je jako važno da razumemo gde je mesto Srbije i da se nemešamo u rat sa Ukrajinom jer to nije naš rat.
- Vreme je da, pošto to nismo znali u XX veku, da jednom izbegnemo jedan svetski rat, i da čuvamo svoje ljude i svoju zemlju. Da ne budemo baš mirođija u svakom ratu. Zato je Otvoreni Balkan rešenje. Zato što kroz Otvoreni Balkan sarađuju balkanski narodi, govor jednim glasom i spremamo, na kraju krajeva, ako mogu u jednoj rečenici, pa tako je ljudi nastala EU. Ona nije nastala kao politička zajednica. Nastala je kao ekonomska zajednica. Kao zajednica za ugalj i čelik, pa se širila u sve sfere ekonomske saradnje, da bi jednog dana postala i politička zajednica. Mi na Balkanu stvaramo Otvoreni Balkan gde su trenutno ekonomski procesi u prvom planu. Što naravno, ne znači da kada budemo rešili ekonomske probleme, kada budemo bolje sarađivali, stvara se uslov da se rešavaju politički problemi - kazao je Vesić.
Vesić je konstatovao da smo mala zemlja koja ne može sebi da stvara neprijatelje i da je Srbiji potreban mir.
- Na kraju, predsednik Vučić je u svom govoru rekao da Balkan ne može da izdrži još jedan rat, kao što ni Srbija ne može da izdrži još jedan rat. Nama je potreban mir, razvoj i čuvanje naših nacionalnih interesa uz to da ćemo da budemo vešti i da se trudimo da naša diplomatija postigne sve ciljeve koji nam trebaju. Zato je sjajno što predsednik Vučić upravo vodi takvu politiku. Srbija je primer jedne male zemlje koja je uspela da vodi svoju politiku, i to je jedina politika koja je dobra, jedina politika koja nudi opstanak našoj zemlji - zaključio je Vesić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se sinoć na 77. Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija i oštrim, beskomromisnim govorom prikupio simpatije ljudi širom sveta
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se sinoć na 77. Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija i oštrim, beskomromisnim govorom prikupio simpatije ljudi širom sveta
Ukrajinska ekonomija nalazi se u izuzetno teškom položaju zbog neprekidnih ruskih udara na energetiku, industriju i izvoznu infrastrukturu, dok Moskva, uprkos sankcijama i usporavanju privrednog rasta, ima dovoljno novca da nastavi rat i tokom 2027. godine.
Tajkunski mediji predvođeni Novom S su u prljavom pokušaju da prekrše slobodnu volju građana Srbije, ali i da napadaju Aleksandra Vučića u trenutku kada on ne može da se brani jer poštuje Ustav Republike Srbije i zakon o izbornoj tišini, u jednom od najnovijih današnjih tekstova, bukvalno priznali da direktno utiču na birače.
U najvećem sportskom rijalitiju "Exatlon Srbija", koji se emituje na televiziji Informer, održana je borba za eliminaciju u kojoj je pobedu odneo Crveni tim, nastavljajući niz trijumfa u ovonedeljnim duelima.
Glumac, muzičar i reditelj Nikola Kolja Pejaković u jednom od svojih obraćanja podsetio je na značaj patriotizma, ističući da se ljubav prema otadžbini ogleda i u odnosu prema crkvi, nacionalnom identitetu i vrednostima koje pojedinac zastupa.
Od autoputa Preljina-Požega, preko obilaznice oko Beograda i saobraćajnice Ruma-Šabac-Loznica, do novih puteva u okolini Valjeva, infrastrukturni projekti donose bolju povezanost i stvaraju uslove za nove investicije.
Ivanka Ilić, dugogodišnja urednica u Školskoj redakciji RTS-a preminula je u sredu, 21. oktobra 2026. godine, a ispraćaj za kremaciju biće održan u ponedeljak, 26. oktobra.
Meteorolog Ivan Ristić upozorava da se nad Evropom, prema aktuelnim proračunima, oko 1. novembra očekuje prodor hladnijeg vazduha, koji bi mogao da donese značajniju promenu vremena i u Srbiji, uz mogućnost snega.
Naučno-tehnološki parkovi širom Srbije sve više povezuju nauku, privredu i preduzetništvo, stvarajući uslove za razvoj inovacija, primenu novih tehnologija i podršku startapovima i postojećim kompanijama.
Policijski službenici U Zenici, u saradnji sa kriminalističkom policijom, lišili su slobode mladića H. H., osumnjičenog za više krivičnih dela teške krađe.
Instruktor vožnje A. H. (40), koji je tokom časova vožnje u Novom Zagrebu neprimereno dodirivao polaznicu auto-škole i pokušavao da je ljubi uprkos njenom protivljenju, osuđen je na 660 sati rada u javnom interesu.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle da uvedu carine od čak 200 odsto Rusiji i Ukrajini kako bi ih primorale na postizanje mirovnog sporazuma.
Beloruski predsednik Aleksandar Lukašenko zatražio je strožu disciplinu u industrijskim preduzećima, preteći da će prekršioce "poslati u vojsku na prevaspitavanje".
Ukrajinske vlasti naredile su prinudnu evakuaciju svih porodica sa decom iz Slavjanska, Kramatorska i okolnih naselja u Donjeckoj oblasti, zbog naglog pogoršanja bezbednosne situacije i sve intenzivnijih ruskih napada.
Riba kraljevska veslarica, poznatija i kao "riba veslo" i "riba sudnjeg dana", dugačka pet metara, pronađena je na obali provincije Antofagasta u Čileu, što su mnogi protumačili kao najavu neke velike prirodne katastrofe, javlja britanski Dejli mejl.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Mnogi veruju da je noć idealno vreme za strast i intimnost, ali pojedine teorije o seksualnom bioritmu tvrde da doba dana može značajno da utiče na želju i uzbuđenje, naročito jutarnji sati.
Epl je zvanično pustio u prodaju Ajfon Duo koji košta više od 2.700 dolara, a iako za njim već vlada pomama, stručnjaci upozoravaju na slabiju praktičnost ovog modela.
Pripadnice estrade koje su osvojile znatno mlađe muškarce godinama privlače pažnju javnosti, a među njima su pevačice Jelena Karleuša, Dara Bubamara i Goca Tržan i modna kreatorka Verica Rakočević.
Pevačica Zorica Brunclik pojavila se večeras sa suprugom Miroljubom Aranđelovićem Kemišem na koncertu Katarine Grujić u MTS dvorani u Beogradu, a poznati supružnici privukli su pažnju svojim elegantnim izdanjima.
Roditelji pevačice Katarine Grujić zauzeli su mesta u prvom redu na njenom večerašnjem koncertu i s ponosom pratili svaki trenutak spektakla, pružajući joj podršku u važnom trenutku karijere.
Glumica Dolores Lambaša tragično je nastradala 23. oktobra 2013. godine u saobraćajnoj nesreći na istoj deonici puta kod Slavonskog Broda na kojoj je šest godina ranije život izgubio i makedonski pevač Toše Proeski.
Pevačica Dragana Mirković otkrila je da je sa nepunih 18 godina postala milionerka, a priznala je i da je njenom ocu bilo izuzetno neprijatno kada je prvi put otišao u banku da podigne novac koji je zaradila.
Komentari