Poslednja odluka Vlade lažne države Kosovo u Prištini o eksproprijaciji zemljišta na severu Kosova i Metohije čiji su vlasnici Srbi, ovoga puta u opštini Leposavić, izazvala je opšte ogorčenje meštana. Ne samo zbog toga što ih niko nije obavestio da mogu da ostanu bez svojih poseda zarad „javnog interesa“, već i zbog toga što se ispostavilo da je taj „interes“ - baza pogranične policije
Zatečeni zakulisnim postupanjem kosovske vlade meštani sela Dren i okolnih zaseoka protestuju već dve nedelje. Pravdu traže i na sudu.
Igor Popović pomoćnik direktora Kancelarije za KiM za pravna pitanja kaže nam da je u ovom slučaju pre svega prekršeno pravo svojine kao univerzalno ljudsko pravo.
- Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, pravo svojine je univerzalno i ono ne može da bude otuđeno i onemogućeno. Može, samo u javnom interesu a ovde nikakav javni interes ne postoji. Priča se o nekoj infrastrukturi. Kakvoj? Infrastruktura je izgradnja puteva, vodovoda, nasipa za odbranu od poplava... Međutim, ovde se gradi nekakva baza koja sigurno nije u javnom interesu stanovništva koje živi u opštinama Leposavić i Zubin Potok. Grade se objekti u kojima će biti nekakvi navodni policajci, specijalci koji će maltretirati te ljude i to uopšte nije u javnom interesu - navodi Popović.
Kako ukazuje, prilikom donošenja odluke o eksproprijaciji, nisu ispoštovani čak ni propisi privremenih institucija samouprave, već su prekršene sve formalnosti.
- Nisu obavešteni organi lokalne samouprave koji bi trebalo da budu obavešteni o prostornom planu i o nameni zemljišta. Nisu obavešteni ni vlasnici, koji su tek kada su otišli na svoje posede, nijive, zatekli mašineriju, policajce i oklopna vozila. Bilo im je onemogućeno da uđu na svoj posed i tek tada su bili obavešteni da se nešto dešava i da se na njihovom zemljištu gradi nekakva baza - kaže Popović.
Povodom ovog slučaja Kancelarija Evropske unije u Prištini izrazila je zabrinutost i apelovala na vladu tzv. Kosova da se prava vlasnika imovine poštuju. Oglasila se i grupa od deset nevladinih organizacija sa tzv. Kosova koja je zatražila hitno zaustavljanje procesa eksproprijacije zemljišta u vlasništvu Srba u opštinama Zubin Potok i Leposavić.
Na "meti" eksproprijacije u opštini Leposavić su Dren, Lešak, Košutovo i Bistrica, a u Zubinom Potoku Brnjak, selo Banje, Gornji Jasenovik i Veliki Breg.
Od javne rasprave o eksproprijaciji koja se sutra organizuje u Leposaviću, a 21. februara u Zubinom Potoku, Popović ne očekuje previše, iz prostog razloga što se otpočetka nije postupalo po propisima.
- To je čisto neka formalnost da se ispoštuje EU, od koje je stigla blaga kritika da se u ovom slučaju nije postupalo u skladu sa propisima - kaže naš sagovornik.
Popović ističe da je ovo i političko pitanje i da međunarodna zajednica mora da bude uključena.
- Kancelarija za KiM će se boriti da se sve protivpravne mere povuku, kao i mašinerija, i da ljudu mogu da raspolažu svojom imovinom. Kancelarija za KiM je u saradnji sa lokalnim samoupravama organizovala pravne timove koji će obezbediti da ljudi budu pravno zaštićeni. Pisaće im žalbe i tužbe, angažovan je advokat Nebojša Vlajić, uključeni su profesori Pravnog fakulteta, sudije koje su radile u pravosuđu lokalne samouprave i drugi vrsni pravnici - navodi Popović i podseća da je odluka o eksproprijaciji u opštinama Leposavić i Zubin Potok bilo i tokom 2022. godine, kada je oduzimano zemljište blizu adminstrativnih prelaza.
- Kancelarija za KiM je odmah reagovala, uputila je dopise i proteste međunarodnom misijima, navodeći tačno šta je sve prekršeno i po pitanju ograničenja prava svojine i po pitanju maltretiranja srpskog stanovništva na severu KiM, ukazano je i na kršenje međunarodnih dokumenata koja sprečavaju nasilan ulazak navodnih specijalaca sa dugim cevima na sever KiM - kaže Popović.
Zoran Todić, gradonačelnik u ostavci opštine Leposavić, kaže za Kosovo onlajn da je narod odlučan da ne dozvoli eksproprijaciju. Navodi da se radovi trenutno ne izvode na putnom pravcu koji vodi do parcela koje je vlada iz Prištine nameravala da oduzme vlasnicima.
- Reč je o 13 parcela koje su u privatnoj svojini i šest parcela u društvenoj svojini. Njihovi vlasnici i meštani sela, Dren i zaseoka Zaselje, Mekiniće i Kratina protestuju jer se ne slažu sa odlukama vlade iz Prištine da se njihova zemlja otme, kako kažu, zarad izgradnje nekakvog objekta od javnog interesa. Nažalost, tek pre nekoliko dana saznali smo koja je namera vlade iz Prištine i šta planiraju da grade. To je dodatno uznemirilo vlasnike pomenutih parcela i ne samo njih, već i meštane mnogih sela na teritoriji opštine Leposavić. Zakonom je jasno definisano šta je to što je javni interes. Ne mora da znači da ono što je interes za centralni nivo vlasti i interes lokalne zajednice, naroda koji živi na teritoriji ove opštine. Ova odluka ne donosi ništa dobro narodu ovde - kaže Todić.
On podseća da su građani u saradnji sa opštinom dali punomoćje advokatu Nebojši Vlajiću koji je podneo tužbu Vrhovnom sudu.
- Ako Priština uspe u tim namerama uliće dodatni nemir kod srpskog naroda koji živi u neposrednoj blizini i uopšte na teritoriji naše opštine, jer svi smo svedoci da godinu i više ovde patroliraju specijalne jedinice Kosovske policije. One stvaraju zebnju kod našeg naroda jer nema poverenja. Niko nije radio na izgradnji poverenja, tako da nemaju oni ovde šta da traže - ističe Todić.
Ipak, kaže, nada se da će Priština doneti razumnu odluku po pitanju uzurpacije zemljišta.
- Ovaj narod je rešen i odlučan da ostane da živi na svojim vekovnim ognjištima, ovaj narod nije nikome pretnja, ovi ljudi samo hoće da žive u miru, da žive, stvaraju i grade sigurnu budućnost za sebe i za svoje porodice, tako da verujem da će na kraju vlada iz Prištine doneti razumnu odluku, da poništi svoju odluku. Jer narod je rešen da brani i da ne dozvoli da se njihova zemlja uzurpira i da se na njihovoj zemlji gradi bilo kakva policijska stanica - dodao je Todić.
Povodom odluke vlade u Prištini o utvrđivanju javnog interesa, pravnik Mladen Ćiprijanović kaže da je nejasno ko je predložio utvrđivanje javnog interesa, ko je inicijator, na osnovu čega i u kakvom postupku je utvrđen taj javni interes.
- Vlada Kosova je donela odluku bez obrazlaganja, govoreći samo da se radi o infrastrukturnim objektima od javnog značaja, veoma šturo i neobrazloženo. Donete su građevinske mašine, krenulo se sa nekim radovima, proširenjem pristupnog puta ka parcelama koje su predmet eksproprijacije, međutim celokupno ponašanje na terenu nije bilo praćeno zakonitim aktima - ističe za Kosovo onlajn
Ćiprijanović.
Sa pravne tačke gledišta, dodaje, privatna svojina ne može tek tako da se uzurpira.
- Samo ako postoji dobro obrazložen javni interes moguće je ograničiti pravo na privatnu svojinu, posle dugog postupka. Ceo postupak eksproprijacije prate i određena pravna sredstva, pravni lekovi koje građani mogu da upotrebe u toku postupka. Međutim, vezano za odluku iz avgusta prošle godine i eksproprijaciju u katastarskoj zoni Bistrica gde se već nalazi izgrađena baza imamo faktičku eksproprijaciju gde su građani bili lišeni potpuno bilo kakvog pravnog sredstva - ukazuje Ćiprijanović.
Ističe da radovi ne mogu da se izvode dok traje sudski spor.
- Samo izvođenje radova nije moguće do donošenja konačne odluke o eksproprijaciji. Period između preliminarne i konačne odluke je 12 meseci kada se na terenu neće dešavati ništa osim eventualno pripremnih radova. Takođe, taj rok se produžava za vreme trajanja sudskog spora - zaključuje Ćiprijanović.
Advokat Nebojša Vlajić koji zastupa oštećene iz Leposavića i Zubinog Potoka rekao je za Kosovo onlajn da su odlukama Vlade tzv. Kosova u Leposaviću oduzeta 83 hektara, a u opštini Zubin Potok oko 50 hektara. Vlajić smatra da sud u ovom slučaju ima sve uslove da uvaži tužbu jer su zahtevi građana osnovani.
Francusko-nemački plan prihvatljiv je za 57 odsto građana Srbije, ukoliko bi se iz njega isključilo formalno priznanje tzv. Kosova i članstvo Prištine u Ujedinjenim nacijama, pokazalo je najnovije istraživanje agencije "Faktor plus"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Francusko-nemački plan prihvatljiv je za 57 odsto građana Srbije, ukoliko bi se iz njega isključilo formalno priznanje tzv. Kosova i članstvo Prištine u Ujedinjenim nacijama, pokazalo je najnovije istraživanje agencije "Faktor plus"
Lider opozicije Aleksandar Vučić upozorio je novu vlast da bi revolucionarni teror koji sprovode od vanrednih parlamentarnih izbora 25. oktobra mogao da im se vrati kao bumerang.
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Na Aranđelovdan, prema narodnom verovanju, vremenske prilike nagoveštavaju kakva nas godina očekuje. Zato mnogi Srbi već od ranih jutarnjih sati gledaju u nebo, prate da li pada kiša, provejava sneg ili se pojavljuje sunce, verujući da svaki vremenski znak nosi posebnu poruku.
Aranđelovdan, koji vernici obeležavaju danas, 21. novembra, donosi niz običaja, a najvažnije je izbegavanje teških poslova, svađa i velikih veselja, kao i duhovna priprema za slavu.
Tokom oktobra fitosanitarna inspekcija Crne Gore otkrila je niz nepravilnosti u pošiljkama hrane i biljnog materijala iz uvoza, zbog čega je, između ostalog, uništeno 23 tone banana, dok je za ostale neispravne proizvode zabranjeno stavljanje na tržište.
Miloš Đuričković iz Škaljara (56), koji je danas ubijen na Cetinju, imao je burnu kriminalnu prošlost, a pre devet godina bio je ranjen u Beogradu, ali je preživeo.
U mestu Bajice, na Cetinju, jutros je ubijen Miloš Đuričković (56), navodni član "škaljarske" organizovane kriminalne grupe. Policija je blokirala uže i šire područje, kao i putne pravce, a u toku je potraga za počiniocem.
Italijanski mediji danas izveštavaju o detaljima smrti Z. S. (72), poreklom iz Bosne i Hercegovine, koji je tragično preminuo usled trovanja ugljen-monoksidom.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, efikasnim operativnim radom, uhapsili su B. M. (29) iz okoline Kruševca, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška krađa i ugrožavanje sigurnosti.
Alternativa za Nemačku (AfD) ostvarila je veliki politički uspeh u saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt, gde su njena dva poslanika izabrana u četvoročlano parlamentarno telo koje nadzire rad nemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka.
Rusija i Ukrajina mogle bi da postignu novi dogovor o prekidu vatre do Božića, 25. decembra, a pregovori o tome već su u toku, izjavila je prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otvoreno je zapretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu potpunim uništenjem Krimskog mosta, poručivši da ova strateška saobraćajnica neće opstati i da će Kijev nastaviti napade na nju.
Evropska unija prvi put je na visokom nivou otvoreno komentarisala mogućnost ujedinjenja Moldavije i Rumunije, nakon što je evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila da Kišinjev ima pravo da sam odluči o svojoj budućnosti, uključujući i način na koji će postati deo EU.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Stotine kamenih kuća bez krovova, prozora i vrata, napuštene crkve, zarasle uličice i tišina na svakom koraku. Tako danas izgleda Kajakoj, jedno od najneobičnijih sela u Turskoj.
Devedesetdvogodišnja žena iz Kine postala je hit na društvenim mrežama pošto se pojavio snimak njenog neverovatnog bekstva iz staračkog doma. Ona je uspela da se popne preko metalne kapije visoke više od dva metra i pobegne iz ustanove.
Odmor iz snova na Maldivima pretvorio se u dramatičan incident koji je šokirao korisnike društvenih mreža. Trojica muškaraca fizički su se sukobila sa kineskim instruktorom ronjenja na dubini od oko 18 metara, a snimak njihovog obračuna izazvao je veliku pažnju javnosti.
Video igra GTA 6 ostvarila je prihod veći od 2,36 milijardi dolara za manje od 24 sata od početka prodaje. Prodato je čak 24,59 miliona digitalnih primeraka, čime je postavljen novi rekord u industriji zabave.
Pevačica Nada Topčagić pre nekoliko godina pretrpela je veliki stres kada je tokom jednog nastupa pomislila da neko pokušava da izvrši atentat na nju, a sada je progovorila o svemu!
Dok se na estradi često govori o raskidima, prevarama i ljubavnim skandalima, postoje poznati parovi koji su uprkos brojnim izazovima uspeli da sačuvaju svoje zajednice.
Pevačica Marina Visković ponovo je privukla pažnju svojih pratilaca na Instagramu, gde je objavila snimak iz svog stana i pokazala kako uživa u opuštenim trenucima i pleše.
Starleta Tamara Đurić ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta razlog je snimak sa letovanja na kojem je pokazala svoju zanosnu figuru u veoma provokativnom izdanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.