Srpski političar, italijanski građanin i državljanin, lažni ekolog, vizualni umjetnik, dobitnik nagrade propalog „NIN"-a, beogradski odbornik stranke „Zajedno" i „Zeleno levog fronta", Dejan Atanacković, napisao je sramotno otvoreno pismo o Kosovu i Metohiji, koje je objavljeno u Šolakovom tajkunskom listu „Danas".
U svom halucinogenom toksičnom, autošovinističkom pismu Atanacković kaže: „Dragi prijatelji opozicionari, učesnici najavljenih izbora, nakon nedvosmislenih dokaza o terorističkom delovanju i potpori terorizmu od strane režima Aleksandra Vučića na Kosovu, nakon sramnog i kukavičkog ubistva kosovskog policajca i besmislene pogibije pripadnika srpske paravojne formacije, nakon „dana žalosti" koji država koja finansira terorizam kao blato utrljava u lice svojim građanima, strategija izbegavanja Kosova kao teme koja „unosi podele" naprosto više nema nikakvo ni strateško, ni političko, ni moralno opravdanje. (…) kada se iz Beograda već godinama finansiraju ubice i krijumčari, organizuje odstrel nedužnih i srpske i albanske nacionalnosti, kada se ubicama pruža sigurna kuća i obezbeđuju unosni poslovi. Pljunite im u lice javno. Ne dozvolite sebi da masovne grobnice albanskih civila posejane po Srbiji, koje su kopali upravo ovi koji danas vladaju Srbijom, zbog Vašeg ćutanja o njima, završe pod Vašim političkim tepihom".
Foto: printscreen
Kao što vidite u svom antisrpskom amoku, Atanacković optužuje svoju državu i predsednika Vučića za terorizam. Kurtijev Atanacković apsurdno, optužuje predsednika Vučića i Srbiju za zločine koje je počinio njegov Kurti - koji je osuđivani terorista. Atanacković zadojen pseudoamnezijom, pravi se da ne zna da je albanski policajac Afrim Bunjaku poginuo tako što je aktivirao eksploziv na kamionu barikadi, a nije „kukavički ubijen", što nikoga ne oslobađa odgovornosti. Srpske heroje i borce za slobodu, vizualni umjetnik naziva „paravojskom". Istina je obrnuta, albanske jedinice su paravojska. Bezumni Atanacković dan žalosti naziva „blatom koje država koja finasira terorizam utrljava u lice svojim građanima". Propali odbornik Atanacković opet zaboravlja da je lažna država Kosovo, nastala na terorizmu, koji još uvek sprovodi nad Srbima. Tzv. Kosovo je „država koja finansira terorizam i kao blato ga utrljava u lice svojim građanima", a ne Srbija. Kad govori o izvozu terorizma, Atanacković je propustio da se seti da su albanski, kosovski teroristi u maju 2015., ubili 8 makedonskih policajaca. Albanski teroristi su uz sve „državne" počasti i i uz prisustvo političkog vrha Kosova, sahranjeni u Prištini, kao heroji. Srbija finansira ekonomiju i standard Srba na KiM, a ubice finansira i gaji Atanackovićev Kurti. Propali pisac, kao ne zna da albanski ekstremisti već decenijama odsteljuju Srbe. Evo da podučim neznalicu Atanackovića. Afrim Bunjaku je prvi Albanac na KiM, čije se ubistvo pripisuje Srbima, od 2000. godine. Žalim zbog njegove smrti. Od 2000. godine, Albanci su na KiM ubili 105 Srba! Albanci su ubili 105 puta više Srba, nego obrnuto. Posle dolaska KFOR 12.6.1999. pa do kraja te godine, ubijeno je preko 450 Srba. Od dolaska KFOR do danas, Albanci su ubili 555 Srba. U periodu od 1998. do kraja 2000. godine, albanski teroristi su ubili oko 2500 Srba! Atanacković ne mari za albanske zločine nad Srbima. Zaboravio je da su albanski teroristi ubili više stotina Srba, tako što su im oteli organe. Zaboravio je da su Albanci digli u vazduh autobus "Niš-ekspresa" i ubili 10 Srba, a teško ranili troje. Atanacković ne zna da su Albanci 2003. ubili tročlanu porodicu Stolić u Kosovu polju. Propali pisac kao ne zna da su Albanci ubili dvoje i ranili četvoro srpske dece u Goraždevcu. Atanacković je prespavao pogrom nad Srbima koji su Albanci počinili 2004. , kada su ubili 8 Srba. Oko 1000 Srba je ranjeno. 4.000 Srba je izgnano iz svojih kuća. 935 srpskih kuća je spaljeno. Od Srba je etnički očišćeno 6 gradova i 9 sela. Uništeno je 35 spomenika kulture, crkava i manastira SPC. Dejan Atanacković nema pojma da se za tri godine Kurtijeve vlasti broj Srba na KiM smanjio za 10 odsto. Za to vreme Albanci su ubili četvoro Srba. Upucali su i ranili iz vatrenog oružja, 9 Srba. Albanci su izboli, pretukli i ranili 80 Srba. Uhapsili su 40 Srba. Po podacima Vladine Kancelarije za KiM broj etnički motivisanih incidenata na KiM od 2021. do 2023., za vreme Kurtijeve vlasti, iznosi 420. Sve ovo Kurtijev Atanacković ne zna, jer ga nije briga za sopstveni narod. A nagrađivani pisac, „vizualni umjetnik", elita, pokazuje da je elita samo u pljuvanju kada kaže „pljunite im u lice javno". Da li Atanacković u Italiji pljuje u lice drugima? Kazne za pljuvanje u Italiji su drakonske. Atanacković je ovim pismom pljunuo sebi u lice.
U drugom delu svog pisma Atanacković napada opoziciju i kaže: „koliko je od Vaše politike nesuočavanja evropska Srbija pretrpela štete (…)Prestanite sa pogrešnim i opasnim izjednačavanjem "i jedne i druge strane". Nemate nikakvo pokriće za to, a učestvujete u obmanjivanju građana samo da biste uspešnije balansirali nad populističkim brlogom koga se plašite kao đavo od krsta (…) Prestanite sa potcenjivanjem intelektualnog i moralnog kapaciteta ljudi (…)I najzad, prestanite već jednom da se, kada je Kosovo u pitanju, tako neiskreno i nezrelo pozivate na Ustav, ili makar obuzdajte one među Vama koji to čine (…) Uz iskrenu podršku evropskoj Srbiji na predstojećim izborima, Dejan Atanacković". I tačno je, opozicija je nesposobna. Samo je Atanacković zaboravio da je on deo te opozicije, da je političar, odbornik i funkcioner stranke „Zajedno".
A ko je taj Atanacković, obnevideli mrzitelj, lažni levičar, lažni ekolog, peta kolona, antisrbin, kolaboracionista, autošovinista, kapitulant, kompradorski propagandista i zapadni denuncijant? Pre odlaska u Italiju, devedesetih (ima 53 godine), odrastao je na Dorćolu i najbolji drugari su mu bili Draža Petrović i Boban Bogdanović. Šmrkalo se na veliko. Atanacković je od regrutacije pobegao u Italiju početkom devedesetih. Na izborima 2022. izabran je za beogradskog odbornika stranke „Zajedno", kao suosnivač Ćutinog „Ekološkog ustanka". U aprilu ove godine Ćuta je Atanackovića izbacio iz „Ekološkog ustanka" uz obrazloženje da Ćuta i Ekološki ustanak ne podržavaju nezavisno Kosovo, za razliku od Atanackovića. Usledile su salve obostranih uvreda. Kao odbornik u Skupštini grada, isticao se po autošovinističkim govorima. Vređao je odbornike SNS, nazivavši ih „varvarima". Lično sam to čuo.
Što se tiče Atanackovićevog romana „Luzitanija" za koji je dobio nagradu propalog „NIN"-a, 2017. godine, pročitao sam tu knjigu sa naporom i smatram da je nagrada čak i propalog „NIN"-a, nezaslužena. Postoji niz problema sa kojima se nesupešno nosi narativ romana „Luzitanija". Zanemarena je pripovedna perspektiva, nema zapleta, autor nema ideju šta da čini sa likovima koje je smestio u ludnicu. Fantastika romana je naivna i nedovoljno promišljena, kritika nacionalizma je svedena na opšta mesta i fraze. Autor površno, olako i neznalački obrađuje teme iz psihijatrije i istorije. „Luzitanija" je svedočanstvo o autorovom ambicioznom početništvu i amaterizmu pri pisanju romana, koji je samo mediokritetska skica i štivo prozirnih namera koje vrlo brzo zamori zahtevnije čitaoce.
Posle ovog sramotnog pisma Dejana Atanackovića, očekujemo da ga Kurti primi u Prištini, zajedno sa njihovim prijateljem Bobanom Bogdanovićem. Posle toga će oni svoj „uspeh" da proslave u nekom prištinskom hotelu, uz šmrkanje brzinom svetlosti. Šmrk. Šmrk.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju (KiM) Petar Petković razgovarao je danas sa specijalnim predstavnikom generalnog sekretara UN i šefom Misije UN na KiM (UNMIK) Peterom Dueom kom je sasuo u lice istinu o sramnim politički motivisanim hapšenjima Srba u južnoj srspkoj pokrajini.
Peticija "Za Ferizaj bez Uroševca", kojom se traži da se srpski naziv tog grada - Uroševac, ukloni iz službene upotrebe, biće predata Skupštini tzv. Kosova u ponedeljak, saopštio je njen inicijator Baškim Fazljiju, prenosi "Kosovo pres".
"Zalažemo se za privilegovano partnerstvo Zapadnog Balkana u EU, po uzoru na Švajcarsku i Norvešku, umesto za ishitreno proširenje koje bi ugrozilo stabilnost regiona", rekao je za današnji NIN Tobijas Tajh, poslanik nemačke stranke AfD koji je odneo pobedu na tamošnjim pokrajinskim izborima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju (KiM) Petar Petković razgovarao je danas sa specijalnim predstavnikom generalnog sekretara UN i šefom Misije UN na KiM (UNMIK) Peterom Dueom kom je sasuo u lice istinu o sramnim politički motivisanim hapšenjima Srba u južnoj srspkoj pokrajini.
Lider blokaderske liste Jovo Bakić javno je izjednačio Svetog Vladiku Nikolaja Velimirovića sa ustaškim kardinalom Alojzijem Stepincem, pokazujući da za njih svetinje i nacionalni identitet ne predstavljaju ništa!
Južnokorejski predsednik Li Dže Mjung zapretio je "dodatnim merama" protiv Ukrajine ako Kijev javno ne prizna kršenje dogovora o poverljivosti i ne uputi izvinjenje zbog otkrivanja prebacivanja dvojice severnokorejskih vojnika u Južnu Koreju.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije u vremenskoj prognozi za jesen navodi da će sredinom oktobra temperature biti iznad proseka, dok se u novemdru očekuje više padavina, i do 10 mraznih dana u ravnicama, a do 18 na planinama.
U domovima zdravlja na pedijatrijskim odeljenjima povećan je broj pregleda dece zbog respiratornih i stomačnih infekcija, što je karakteristično za početak školske godine i jesenju sezonu, izjavila je načelnica Pedijatrije u Domu zdravlja "Savski venac" dr Marija Golubović.
U srcu zapadne Srbije nalazi se svetinja koja decenijama okuplja vernike. Manastir Soko posvećen je Svetom vladiki Nikolaju Velimiroviću, a mnogi mu se vraćaju zbog molitve i mira koji ovde pronalaze.
Novinar Mladen Mijatović objavio je potresne fotografije sa lica mesta teške saobraćajne nesreće koja se dogodila u selu Cerovac kod Šapca, u kojoj je poginuo Marko S. (25).
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila noćas u selu Cerovac kod Šapca, život je izgubio jedan mladić Marko S. (25), dok je drugi zadobio teške telesne povrede.
Službenici Odeljenja za suzbijanje krijumčarenja su 5. oktobra 2026. godine prilikom kontrole poštanskih pošiljaka u magacinu jedne kurirske službe otkrili preko kilogram ketamina skrivenog u slagalici.
Jezivo ubistvo dogodilo se u selu Petrič kod Kline, gde je mladić, za kog se sumnja da ima psihičke probleme, najpre zapalio krevet u kojem je bila njegova sestra, a potom u drugoj prostoriji napao majku tvrdim predmetom.
Specijalno državno tužilaštvo je Višem sudu u Podgorici podnelo zahtev za trajno oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom aktivnošću od Radoja Zvicera, koji je pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici osuđen za krivična dela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, na jedinstvenu kaznu zatvora od 16 godina.
Oko 200 ljudi stavljeno je pod medicinski nadzor u ruskoj Irkutskoj oblasti nakon smrti laboratorijske tehničarke Darije Šipilove (28), zaposlene u institutu za borbu protiv kuge. Zbog mogućnosti prenosa plućne kuge kapljicama, nadziru se svi koji su mogli biti u kontaktu s njom.
Dva trgovačka broda pogođena su dronovima u bugarskoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni u Crnom moru, a jedan je potonuo, dok je svih 18 članova posade drugog broda spaseno.
Javnost u Srbiji je besna nakon premijere filma "Zlatni rez 42 – Djeca Kozare" na FEST-u, a u centru skandala našli su se naši glumci koji igraju u ovom ostvarenju, ali su se odlučili na bojkot projekta koji govori o ustaškim zločinima nad Srbima, Jevrejima i Romima u Jasenovcu.
Film "Diger", u kojem Tom Kruz igra moćnog naftnog tajkuna suočenog sa ekološkom katastrofom gigantskih razmera, doživelo je strahovit debakl na bioskopskim blagajnama, preteći da postane jedan od najvećih promašaja u istoriji sedme umetnosti.
Od jutarnjeg tosta do kremastih smutija i poslastica, avokado je pokorio savremene jelovnike. Otkrivamo koje su njegove najmoćnije nutritivne tajne, kako utiče na zdravlje i gde je granica kada je reč o dnevnom unosu.
Modna kuća "Šanel" predstavila je danas kolekciju za proleće/leto 2027. godine kreativnog direktora Matjea Blazija, u kojoj su se našle providne suknje i tvid sa tigrastim dezenom.
Garet Ving, osnivač American Standard Dog Training sa više od dvadeset godina iskustva u obuci najzahtevnijih pasa, uključujući policijske pse i one specijalizovane za otkrivanje bombi, podigao je veliku buru na društvenim mrežama.
Advokat supruge Mustafe Sandala oglasio se nakon je u turskim vestima odjeknulo da je Melis, navodno, povukla čak 11 milijardi lira iz fondova koji su u postupku likvidacije.
Kompozitor Zoran Marjanović pušten je na kućno lečenje nakon što je prethodnih dana bio hospitalizovan zbog teških povreda koje je zadobio tokom fizičkog sukoba.
Pevačica Nataša Bekvalac raskinula je emotivnu vezu sa izvesnim S.R. Novosadska barbika, pre nego što je ovaj krah ljubavi dospeo u javnost, objavila je poruku na Instagramu koja je, možda, naslućivala kraj.
Odbojkašica Maja Ognjenović raskinula je vezu sa menadžerom Jovanom Pantićem, a nedavno je u jednom od svojih intervjua govorila kako je uvek udovoljavala druguma, ali joj se to nije uvek vraćalo.
Voditelj Žika Nikolić podelio je nepoznate detalje o svom detinjstvu u selu Jasikovica, izazovima tokom školovanja i neobičnom putu do fakultetske diplome.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.