Dosadašnji predsednik skupštinskog odbora za KiM Milovan Drecun kaže za RTS da je predsednik Srbije na sednici SB UN suočio međunarodnu zajednicu sa činjenicama o užasno teškom položaju srpskog naroda i o nameri režima Aljbina Kurtija da dovrši etničko čišćenje, kao i da sprovodi zločin protiv čovečnosti. Ne može niko da prenabregne činjenicu da se nešto radi protivno Rezoluciji 1244, a da se o tome ne razgovara u Savetu bezbednosti, kaže Drecun.
Milovan Drecun je rekao, gostujući u Jutarnjem programu RTS, da je sednica Saveta bezbednosti UN održana u rekordnom vremenu, nakon prijema zahteva koji je Beograd uputio.
Prema njegovim rečima, sednica je poslužila da predsednik Vučić iskoristi veoma mudro priliku koja mu se ukazala da suoči međunarodnu zajednicu, posebno zemlje koje su priznale samoproglašenu nezavisnost Kosova, sa činjenicama koje ukazuju da ponašanje Prištine uzrokuje novu krizu.
Ta kriza konačno može imati izuzetno teške posledice koje mogu da se završe dovršavanjem etničkog čišćenja srpskog naroda i destabilizacijom, ne samo situacije na KiM, nego i regiona, napominje Drecun.
Govoreći o Rezoluciji Evropskog parlamenta, kaže da je primer dezinformisanja javnosti, jer je zasnovana na lažnim informacijama, na netačnom tumačenju činjenica, na nečemu što predstavlja pravi propagandni pamflet protiv interesa države Srbije.
"Mali pomak da se zaustavi dezinformisanje"
- Po meni svet se menja svim ovim stvarima. Neće se on suštinski nešto promeniti, ali je napravljen mali pomak da se to dezinformisanje međunarodne javnosti bar na jedan trenutak zaustavi - kaže Drecun.
- Ovo sinoć je bila velika, velika borba države Srbije, predstavnika Vučića, da se nekako dođe do te pravde. Pravda zavisi prvenstveno od volje moćnih zemalja, jer one imaju na raspolaganju mehanizam koji itekako kreira ono što zovemo pravdom, ako međunarodna pravda uopšte postoji. Postoji nešto što je interes, postoji nešto što je volja moćnih država koje diktiraju manjim državama ono što one žele. E sad, koliko ćete se kao mali izboriti za pravdu, to je stvar do vaše borbe i zato je bitno da se mi borimo, da ne prestajemo sa tom borbom - kaže Drecun.
Foto: Foto: Miloš Rafailović
Tri elementa sednice SB UN
Drecun je ukazao na tri elementa kada se govori o značaju ove sednice.
- Prvi element koji ukazuje na to proizlazi iz govora američke ambasadorke u Ujedinjenim nacijama, koja je rekla da Savet bezbednosti nije mesto gde treba razgovarati o problemima na KiM. Naš stav je da je to najvažnije mesto, jedino mesto gde se zaista može odlučivati o onome što predstavlja Rezolucija 1244 - rekao je Drecun.
Samim tim što se razgovaralo o ovom problemu, koji je izazvan odlukom Prištine da pokuša da onemogući platni promet dinarima na Kosovu i Metohiji, postignut je veliki uspeh, dodaje Drecun.
- U kontinuitetu smo poslednje godine suočeni sa pritiskom vodećih zapadnih država da se prorede oni izveštaji Savetu bezbednosti o situaciji na Kosovu i Metohiji koje podnosi šef Unmika, odnosno generalni sekretar, da se potpuno izbace, sklone sa dnevnog reda, da bi se čitava priča o Kosovu i Metohiji u potpunosti izbacila iz UN i time marginalizovala Rezolucija 1244 - navodi Drecun.
- Sada se pokazalo da je Rezolucija 1244 itekako živa, da je i dalje veoma snažna, da proizvodi određene posledice a to znači da ne može niko da prenebregne činjenicu da se nešto radi protivno Rezoluciji 1244, a da se o tome ne razgovara u Savetu bezbednosti - podvukao je Drecun.
Drugi element koji ukazuje na značaj ove sednice je, kako kaže, taj što je sednica bila otvorena za javnost.
- I svi su mogli da čuju argumente koje predsednik Vučić iznosi. Niko ne može da kaže ne, to nije tačno što je rekao. On je suočio međunarodnu zajednicu sa činjenicama o užasno teškom položaju srpskog naroda i o nameri režima Aljbina Kurtija da dovrši etničko čišćenje i da sprovodi zločin protiv čovečnosti - rekao je Drecun.
Treći element je zapravo onaj koji govori o tome da su svi identifikovali Prištinu - svi koji su govorili u SB, kao uzrok ove aktuelne situacije, ukazuje Drecun.
"Svi su priznali da je Priština napravila jednostrani potez, da je on štetan, da treba da se koriguje u najmanju ruku i to je velika stvar. Ako imate zemlje koje apsolutno stoje uz takozvano Kosovo, a priznaju da je Priština uzrok svega ovoga, a onda je to veliki uspeh", rekao je Drecun.
Isticanje Rezolucije 1244 u prvi plan
Kada se govori o suverenitetu i teritorijalnom integritetu, Drecun ističe da mu je palo u oči da je predsednik Vučić u više navrata veoma snažno potencirao značaj Rezolucije 1244, koja govori upravo o našem teritorijalnom integritetu i ne predviđa nikakvu "državu Kosovo".
- Isticanje Rezolucije 1244 u prvi plan je najbolji odgovor svima onima koji govore da je završena priča sa Kosovom. Predsednik je napravio poređenje. Rekao je - zalažete za poštovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine, to poštujemo i to potvrđujemo i stojimo na tom stavu, ali uopšte ne reagujete kada se krši naš teritorijalni integritet i mi zahtevamo u skladu sa međunarodnim pravom i rezolucijom SB da se naš teritorijalni integritet poštuje - zaključio je Drecun.
Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da je jučerašnja sednica Saveta bezbednosti UN bila istorijska i da je svetska javnost tokom obraćanja predsednika Srbije Aleksandra Vučića na toj sednici čula istinu o srpskom stradanju na Kosovu i Metohiji.
Đilasova desnica Miloš Jovanović, lažni patriota i lider DSS pokušao je da još jednom optuži predsednika Srbije Aleksandra Vučića, besramno izgovarajući laži i pokušavajući tako da opere sebe i svoju biografiju
Premijer privremenih prištinskih institucija i terorista Aljbin Kurti zakukao je na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija jer je predsednik Srbije Aleksandar Vučić odbio bilo šta da potpiše, i jer ne prznaje nezavisnost lažne države Kosovo i ne pušta je u UN.
Sučeljavanje predsednika Vučića i Aljbina Kurtija u Njujorku po pitanju neprestane diskriminacije nad srpskim stanovništvom na KiM, komentarisali su gosti Info večeri, profesor Uroš Šuvaković i Stefan Srbljanović iz SNS.
Stalni predstavnik Kine u Ujedinjenim Nacijama Džang Džun ukazao je u Njujorku na odluku Prištine o zabrani dinara, zatvaranje srpskih institucija i nasilne pretrese protiv Srba na severu Kosova i Metohiji.
Bivši poslanik Driton Lajči ocenio je da Srbiji odgovara da se o pitanju Kosova rasprava vodi u Savetu bezbednosti UN i da je to svojevrsna pobeda Srbije.
Predsednik Srbije istakao je na sednici Saveta bezbednosti UN da se položaj srpskog stanovništva u našoj južnoj pokrajini drastično pogoršao nakon lokalnih izbora u četiri opštine na severu Kosova i Metohije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da je jučerašnja sednica Saveta bezbednosti UN bila istorijska i da je svetska javnost tokom obraćanja predsednika Srbije Aleksandra Vučića na toj sednici čula istinu o srpskom stradanju na Kosovu i Metohiji.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odložio je plan za veliko proširenje vojnih operacija protiv Irana zbog upozorenja da bi nastavak rata mogao opasno da iscrpi američke zalihe protivraketnih presretača Patriot i druge municije za sisteme protivvazdušne odbrane na Bliskom istoku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostuje u jutarnjem programu TV Prva, gde govori o ukidanju američkih carina za Srbiju, ali i o merama pomoći građanima čija isplata počinje u septembru.
Kiša, hladnoća, mantili… malo ko bi tog 25. jula 1960. godine rekao da se nalazi usred leta. Jer, temperatura je naglo pala, praćena upornom kišom, i Beograđani su tog dana bili u skoro pa zimskoj garderobi.
Banke su na osnovu novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga odobrile olakšice na 1.825 kredita i prihvatile 79 odsto od ukupno obrađenih zahteva građana, objavila je juče Narodna banka Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče na skupu građana u selu Drežnik kod Užica da će biti ubrzana gradnja autoputa od Mačkata ka Kotromanu na granici sa Republikom Srpskom.
Novi kilometri asfalta u zaseoku Ilijak, u Mrčajevcima, doneli su meštanima veću bezbednost, lakšu svakodnevicu i razlog više da mlade porodice ostanu na svojim ognjištima.
Rano jutros u blizini Najlon pijace u Novom Sadu dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva putnička vozila, a jedno od njih se od siline udara prevrnulo na kolovozu.
Opštinski sud u Livnu potvrdio je optužnicu protiv A. L. starog 19 godina, koji se tereti da je zapretio profesoru nakon što je, tokom popravnog ispita, uhvaćen u prepisivanju.
Tajfun „Hunsja“, međunarodno poznat kao „Noul“, pogodio je jug Kine vetrom brzine do 45 metara u sekundi, zbog čega je iz ugroženih delova provincije Guangdong evakuisano više od 715.000 ljudi. Najmanje devet osoba povređeno je u Hongkongu, dok su stotine avionskih letova otkazane.
Saobraćajna i logistička mreža Ukrajine našla se pod snažnim pritiskom posle serije ruskih udara na benzinske stanice u Poltavskoj oblasti i železničke pravce prema Zaporožju.
Dugi redovi vozila navodno su se formirali ispred benzinskih pumpi širom Saudijske Arabije nakon što su jemenski Huti raketama i dronovima napali naftna postrojenja kompanije „Saudi Aramko“ u Džizanu i Janbuu.
Pad Slavjanska i Kramatorska izazvao bi nezapamćenu paniku u zapadnim prestonicama i mogao da dovede do slanja evropskih kopnenih snaga u Ukrajinu, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Reditelj muzičkih spotova i poznati fotograf Dejan Milićević nedavno se pohvalio da je dosta smršao, a sada je otkrio i da je smršao tako što se "bockao".
Nakon detaljnog pregleda svih materijala i dokaza, vlasnik ružičaste imperije Željko Mitrović, doneo je odluku o hitnoj suspenziji Kristijana Golubovića i Kristine Spalević sa Red televizije!
Pevačica Milica Todorović javno se obratila mlađoj sestri Anđeli povodom njenog rođendana, a zbog njihove neverovatne sličnosti ljudi su ostali u šoku.
Starleta Slađana Lazić, poznatija kao Slađa Poršelina, nikada iskrenije je govorila o bivšem partneru sa kojim je bila četiri godine, ali i o teškom periodu koji je ostavila iza sebe.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.