Pre tačno 30 godina, na današnji dan, 1.marta u italijanskoj Đenovi, ostvaren je jedan od najvećih uspeha srpske atletike modernog doba
Tada je na Evropskom dvoranskom prvenstvu u trci na 400 metara naš Slobodan Branković osvojio zlatnu medalju, istrčavši sjajnih 46.33, što je bilo dovoljno da se u veoma jakoj konkurenciji popne na tron Starog kontinenta.
Danas, ravno tri decenije kasnije, atletsku opremu zamenio je odelom, i na čelu je tima koji će biti domaćin planetarnog dvoranskog šampionata u Beogradu (18-20. mart).
Koliko god da je vremena proteklo od tog događaja, brojni zaljubljenici u "kraljicu sportova" i dalje se sa radošću sećaju detalja zbog kog su bez daha pratili šampionat putem TV prenosa, i čuvaju uspomene na ovaj uspeh.
- Drago mi je ako je tako, zaista. Raduje me još više ako je neko zbog tog rezultata počeo da trenira atletiku i bavi se ovim sportom, koji je meni promenio život na bolje i kome dugujem sve što sam postigao do sada. Đenova jeste bila najvažniji i najlepši trenutak u mojoj karijeri. Ipak, svestan sam da se od prošlosti ne živi, i da je potrebno da se čovek iznova dokazuje. Svaki dan je prilika za to, jer ako posle devet odličnih stvari jednu ne uradite kako treba, desi se da vas pamte baš po tome. Zato želim da Svetsko prvenstvo čiji smo domaćini protekne na najvišem nivou - kaže Slobodan Branković, direktor Srpskog atletskog Saveza.
Na molbu da podeli neke detalje iz Italije iz 1992, kako bi to poslužilo kao inspiracija nekim mladim takmičarima koji tek treba da se nađu u sličnim situacijama, Branković je otvorio bogatu arhivu sećanja.
Foto: Starsportphoto
- Dugo sam se pripremao na odlazak na šampionat u Đenovi i pre samog odlaska imao sam turneju po Evropi gde je trebalo u Sevilji i u Birmingenu da razvijem formu. U Sevilji sam trčao na zadovoljavajućem nivou i u Birmingemu je trebalo da budem još bolji, ali nažalost dan pred start dobio sam upalu slepog creva. U nedelju sam se probudio sa strašnim bolom, doktori su mi, naravno, zabranili da se takmičim i pod velikim znakom pitanja bio je moj povratak u Beograd koji je bio zakazan za ponedeljak popodne. Ipak, uspeo sam da stignem u Srbiju, odakle sam sa aerodroma otišao pravo u Klinički centar na kontrolu gde mi je doktor rekao da je stanje u fazi prolaska, ali da ne može da mi garantuje da se ne dogodi da mi u Italiji pukne slepo crevo... - priča Slobodan.
Pod takvim stresom u utorak Branković dolazi na stadion u našoj prestonici gde je, za razliku od današnjih dana kada u Beogradu imamo jednu prelepu atletsku dvoranu, bio februar, temperatura minus deset, sneg.
- Krenuo sam sa laganim treningom, ali sve je bilo vrlo loše. U jednom trenutku sam rekao treneru da ne želim da idem na Evropsko prvenstvno i da neću da idem tamo da se blamiram. Trener me je ubeđivao da ta moja forma ne može tako lako da izađe i da treba da idemo, da pokušamo. U sredu sam se spakovao i otišli smo u Đenovu. U četvrtak smo obišli atletsku dvoranu da je vidimo, potom i da treniramo. Od petka su počele kvalifikacije na kojima sam trčao sa ogromnim strahom da će me slepo crevo zaboleti, da će mi pući. Međutim, pobeđujem u toj trci i shvatam da je moja forma na izuzetno visokom nivou i da nema nikakvih prepreka da trčim punom snagom. To mi je predstavljalo ogromno olakšanje. Sa druge strane, trpeo sam velike napore, o čemu govori podatak da sam u proseku gubio jedan kilogram posle svake trke.
U polufinalnu trku Branković je ušao sa punim samopouzdanjem sa željom da bude što bolji.
Foto: Starsportphoto
- Hteo sam da oborim rekord Lučana Sušnja, legende jugoslovenske atletike, koji je bio preko 20 godina star. Uspeo sam u tome, istrčao 46.23, oborio nacionalni rekord i ušao sa prvim rezultatom šampionata u finale među šest najbržih Evropljana na 400m".
Prvenstvo Evrope u Đenovi bilo je posvećeno polasku Kolumba koji je upravo iz Đenove krenuo u otkrivanje Amerike i tim povodom atletičari su bili smešteni na velikim prekookeanskim brodovima u luci u Đenovi.
- Sećam se da u kabini, posle te polufinalne trke nisam oka sklopio. Kako zatvorim oči tako mi se pojavljuje film trke i veliko opterećenje i breme favorita pred samo finale. To su neke stvari koje su prosto neopisive i evo posle 30 godina se sećam tih trenutaka kada je doktor dolazio kod mene u kabinu da mi da neki analgetik da bi se oporavio. Takav je pritisak u meni bio da mi se nije ni jelo ni pilo, samo sam želeo da ta trka dođe što pre i da pokažem šta mogu i da pobedim.
Došao je i taj dan, veliko finale.
- Finale se trči jednom u životu, toga sam bio svestan. Oko mene su bila dva Italijana, domaća publika naravno da je bila na njihovoj strani, kao i dva Engleza. Jedan bivši šampion Evrope, jedan budući, i jedan Poljak. Konkurencija prosto neverovatna, ali od samog starta sam želeo da budim prvi, da pobedim. Posle prvih 200m Englez je bio ispred mene i samo sam čekao trenutak kako ću da ga napadnem. Na 100m pre kraja sam sve svoje snage iskoristio, što je bio dovoljno da za par stotinki pobedim ljubimca italijanske publike i postanem šampion Evrope.
Ta 1992. i šampionska titula Brankoviću je donela da u svim anketama, u svim sportskim anketama u toj Jugoslaviji pobedi kao najbolji sportista godine, da postane reprezentativac Evrope na Svetskom kupu u Havani i uđe u legendu.
- Rekord koji sam tada postigao u Đenovi je i dalje aktuelan i pokazatelj je da smo tada mnogo više radili u mnogo lošijim uslovima, ali smo mnogo više želili pobede. Mnogo smo više imali snage i bili spremni na odricanja, a danas mladi, imam utisak, da nekim lakšim putem žele da dođu do medelja, a to u atletici nije moguće. Ta zlatna medalja iz Đenove je ujedno i primer kako je moguće da iz jedne relativno male zemlje, bez ikakvih tada uslova za razvoj atletike, bez krova nad glavom pobedim upravo u disciplini koja se odvija u atletskoj dvorani i to takve sile kao što su Engleska, Italija, Francuska, Rusija, Poljska i sve mnoge velike zemlje. Verujem da će ovi novi mladi koji dolaze, koji treniraju u vrhunskim uslovima pod stručnim nadzorima ozbiljnih ekipa, uspeti da u nekoj bliskoj istoriji sruše ne samo moj rekord, nego sve rekorde koje smo mi postizali pre 30 i više godina.
Malina i šljiva, voćke koje su jedan od simbola Srbije, inspirisale su organizatore Svetskog dvoranskog prvenstva u atletici u Beogradu, za izbor maskote prestižnog takmičenja
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Malina i šljiva, voćke koje su jedan od simbola Srbije, inspirisale su organizatore Svetskog dvoranskog prvenstva u atletici u Beogradu, za izbor maskote prestižnog takmičenja
Drago Parandilović, deda opozicionara Miloša Parandilovića, predsednika Novog lica Srbije, krenuo je danas iz Priboja kako bi prisustvovao veličanstvenom skupu u srcu Beograda i pružio podršku predsedniku Aleksandru Vučiću.
Ruske oružane snage uništile su dva lovca MiG-29 Oružanih snaga Ukrajine na aerodromu Voznesensk u Nikolajevskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Velika grupa bajkera koja se okupila kod Palate Srbija na Novom Beogradu krenula je oko 16 časova ka Domu Narodne skupštine, gde se danas održava skup "Srbija jedna porodica".
Blokaderi ne mogu da sakriju mržnju prema građanima Srbije, pogotovo danas kada je organizovan veličanstveni skup SNS-a a zbog kojeg neprestano dolazi veliki broj građana iz svih delova zemlje.
U vikend izdanju lista Danas objavljena su dva teksta koja izazivaju burne reakcije javnosti. U autorskoj kolumni Milana St. Protića iznete su oštre ocene na račun dela akademske zajednice, dok je u posebnom tekstu pod naslovom "Vidovdan istine, a ne mitova", autor izneo stav da srpska deca na Kosovu "kao takva nisu među najugroženijima".
Osmaci i maturanti koji nisu zadovoljni rezultatima završnog ili prijemnog ispita ove godine imaju više konkretnih opcija, a vreme za akciju je upravo sada.
U Grčkoj su saobraćajni prekršaji strogo kažnjivi, a među najskupljima su prekoračenje brzine čija kazna može dostići i do 8.000 evra, kao i prolazak kroz crveno svetlo zbog čega možete biti kažnjeni sa čak 4.000 evra!
Visoke temperature i nagli toplotni talasi ne predstavljaju rizik samo za ljude - dovoljan je samo jedan pogrešan izbor mesta za parkiranje da izbije požar.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Andrije S. (20) zbog sumnje da je 10. decembra 2025. godine u jednom ugostiteljskom objektu na Vračaru, pokušao da ubije Vuka Bajruševića, i jer je neovlašćeno nosio vatreno oružje i municiju.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv četvorice muškaraca zbog postojanja osnova sumnje da su 5. juna 2026. godine izvršenjem različitih krivičnih dela učestvovali u bacanju bombe na porodičnu kuću S.Č. na teritoriji opštine Novi Beograd.
Posle objavljivanja uznemirujućeg snimka prebijanja dečaka (13) na parkingu tržnog centra u Kruševcu, oglasio se osumnjičeni Predrag Marković (50), koji je priznao svoju krivicu i otkrio šta ga je isprovociralo da digne ruku na dete.
Iznoseći svoju odbranu pred Višim tužilaštvom u Beogradu, Danka Vuković, supruga Saše Vukovića Bosketakoji se sumnjiči da je 12. maja u restoranu "27" na Senjaku ubio Nešovića, ispričala je da je izričito bila protiv druženja njenog muža sa Aleksandrom Nešovićem.
Toplotni talas u Nemačkoj, za koji se prognozira da će dostići vrhunac tokom vikenda, izazvao je otkazivanja železničkih polazaka, aerodromske piste hlade vodom, a autoput A2 je zatvoren na jednoj deonici nakon što je pukao zbog visokih temperatura.
Lider Hezbolaha Naim Kasem izjavio je danas da je okvirni sporazum između Izraela i Libana, potpisan u Vašingtonu, "ništavan", "ponižavajuć" i da predstavlja odricanje od suvereniteta.
Američka savezna država Juta proglasila je vanredno stanje i uvela ograničenja na upotrebu vatrometa uoči proslave Dana nezavnisnosti, 4. jula, dok se vatrogasne ekipe bore sa velikim šumskim požarima, preneli su danas američki mediji.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Ostavljanje psa samog kod kuće mnogim vlasnicima predstavlja veliki izazov. Međutim, stručnjaci ističu da nekoliko jednostavnih navika može pomoći da ljubimac ostane miran i opušten dok nikoga nema u domu.
Promene u učestalosti mokrenja kod pasa mogu ukazivati na probleme sa bubrezima, dijabetes ili bolesti mokraćnih puteva, zbog čega ih ne treba ignorisati.
Neverovatni podvizi kojima se pomeraju granice ljudske izdržljivosti ne prestaju da iznenađuju, a jedan Nemac sada je postavio rekord koji je mnoge ostavio bez reči.
Starinski kolač sa orasima, mekanom korom i laganim kremom od slatke pavlake godinama se priprema za slave i porodična okupljanja, a krasi ga jednostavna izrada i elegantan izgled.
Osmo izdanje Belgrade Music Week festivala na Ušću ulazi u poslednji dan, a rumunska pop senzacija INNA sutra zatvara četvorodnevni spektakl koji je redefinisao najveći muzički festival u regionu.
Orkestar Perice Jaćimovića nastupio je na velikom narodnom veselju u Kraljevu, organizovanom povodom otvaranja auto-puta, a svečanosti je prisustvovao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Miloš Bojanić je svojevremeno priznao da se oženio na brzinu, nakon samo pet dana poznanstva sa nevinom osamnaestogodišnjakinjom, kao i da ga je razvod skupo koštao!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.