Danas je održana konferencija za novinare na kojoj je najavljena premijera predstave „Knjiga o Milutinu-deo prvi“ po knjizi Danka Popovića, a u režiji Egona Savina, u foajeu Zvezdara teatra. Šta ovo delo predstavlja danas i koja je njena vrednost otkrio je Nenad Jezdić
Sećanja glumca na priču o Milutinu sežu u doba kada je bio student, a jedno izdanje “Knjige o Milutinu” sa dominantno crvenom bojom stajalo je i na policama njegove kućne biblioteke. Na Akademiji je često razmišljao o Milutinu, posebno na drugoj godini studija kada su se radile ispovesti, gde studenti glume biraju šta je to iz čega mogu da stoje svojim stavovima, nazorima, svojim emotivnim doživljajem sveta i okoline, pa i prirode.
- Tada sam pomislio da bi Knjiga o Milutinu bila pravi izbor za to i pročitao sam je. Obimno delo sa previše informacija i fakata za mene, u koje nisam zadirao kao iz ove perspektive sada kada uskoro punim pedeset godina, pošto sam osetio i video svu uzaludnost i besmislenost svih ratova, pa i onih za koje kažemo da su naši - započinje svoju priču Nenad Jezdić o susretu sa Milutinom i onim što će uslediti mnogo godina kasnije.
Kako je došlo do toga da ipak stanete iza ove Milutinove ispovesti?
- U jednom razgovoru sa Egonom Savinom smo spomenuli da bi bilo dobro da na ovom svom glumačkom naboju dođem do forme koja se zove monodrama, što bi bilo nešto moje, nešto iza čega ću ja da stanem. U predstavi smo se ograničili na prvi deo knjige, na Veliki rat koji je i najdragoceniji u emotivnom, dramaturškom i pozorišnom smislu.
Foto: Jakov Simović
Sa konferencije
- Kakav je Milutin zapravo, kako ga Vi doživljavate?
Što sam ga više istraživao i što sam se više bavio njime, njegovim rečima i mišlju, sve više mi se nameće da je taj Milutin istinski neznani junak! Paradigma svega onog neotkrivenog, neizrečenog, onog što jeste istinska ljubav i patriotizam, istinska hrabrost, što je istinsko junaštvo. Svi ti ljudi, pa i Milutin, svi ti ljudi znani i neznani, oni koje imamo u porodičnim albumima, meni su kroz ovaj tekst usadili jedan priziv, obavezu, važnost da se priziv ispoštuje, da se to čuje i izgovori.
- Kakva je priča o Milutinu – politička, antiratna, ljudska, priča o stradanju ili priča koju ne možemo ni da naslutimo?
Milutin kaže: „Ja ne držim slovo iz istorije, samo svoje misli kazujem i ono što mi je na duši.” To je priča pojedinca koja se ne da naslutiti u svom razvoju i nepredvidljiva je zato što je lična i posebna. Teška priča iziskuje i teške reči koje će na momente da zazvuče i patetično, ali ovo je jedna objektivna i istinita muka i stradanje. Kad vidim tu Milutinovu rečenicu i kada vidim kako on svoju misao oblikuje, skoro sam siguran da je Danko Popović imao ispred sebe pravog Milutina u određenim trenucima. Skoro sam siguran da je taj Milutin postojao. Dobro bi bilo da se mi, kao pojedinci i kao narod zapitamo, da vidimo gde je nestala spremnost za podvig, gde je nestala ratnička čast, ljudsko poštenje, ljudska skrušenost pomirljivost, humanost – a sve to jeste naš Milutin. Jedno od pitanja koje se meni nameće, a verujem i svima koji će ispratiti ovo jeste – ko su ljudi koji su ostali i koji čine naš narod posle takvog stradanja? Jesmo li makar malo sledbenici tih vrlina? Jesmo li i jesam li, pogotovo ja dostojan posle takvih predaka i ko sam danas uopšte ja i ko smo svi mi danas kada smo imali njih takve?
Sveprisutna mi je sumnja u glavi da li sam uopšte dostojan da makar i tih sat i nešto na sceni budem Milutin Ostojić. Pitam se da li sam dostojan naslednik Milutinovog testamenta.
- Koliko je životni put Milutina utkan u ono što ste dali selu i selo Vama tokom svih ovih godina?
U selo sam poslednjih dvadesetak godina ulagao svu svoju životnu energiju, svoj misaoni svet i najkreativniji svoj svet…Meni je drago da će i Milutin i ova monodrama da postanu deo sveta koji gradim, da ga zaokruže i učine još celovitijim. Milutin je još jedan novi razlog da verujem kako ne treba da odustanem od tog sveta. Milutin me snaži, pa verujem i ja njega u sebi. Uz Egonovu pomoć i uz susretljivost Zvezdara teatra, želim ponovo da sve naše pretke izvučemo iz fioke našeg pamćenja. Milutin i njegovo načelo su veći od ideologije ma kakva bila. Ispred njegove logike sve poznate doktrine čine se nedovoljnima. Njegov pamflet je preko potreban našem, a i svakom drugom narodu koji strada poput Milutina i Milutinovog naroda. Važno je i to koliko taj čovek pati za onim potencijalima, za mogućnostima koje zbog ratova selo nije doživelo. Ta njegova patnja, znate, to je nešto pred čime padaju u vodu sve ove priče o našem sadašnjem prosperitetu, o našem uspehu, o našim projektovanjima, dobitima i tako dalje, pred njegovom analizom pada u vodu svaka ekonomija. Milutin kaže: „Tristadevedeset ‘iljada mrtvi Srba ostalo je na obali Skadra i Drača do Valone. Tristadevedeset ‘iljada duša”… pazite taj broj, a onda dalje kaže: „jedan narod koji je izgubio polovinu svog ukupnog muškog življa, da ne računjamo žene ne može dobiti rat. Taj narod je izgubio mlogo više nego što je jedan rat.”
- Milutinova životna tragedija je zapravo tragedija naroda kao celine. Kako ste vi doživeli i izneli niz pitanja otvorenih ovom pričom šumadijskog seljaka, koji nam ukazuje na besmisao rata?
“Knjiga o Milutinu” je u isto vreme jedan duhovni i materijalni testament. Pitam se ko su sad naslednici ovog Milutinovog testamenta. Da li ću ja sad to da umnožim, da li će to da naraste, da li ćemo mi izaći misleniji i smisleniji posle ovog komada i slušanja Milutinove priče, ili ćemo i sto godina posle njegovog stradanja i njegovog života i njegove golgote da i dalje srljamo u nešto što ćemo u predrasudama svojim nazivati sopstvenom golgotom? Albanija jeste bila golgota, ali trebalo je da se tu zaustavi, trebalo je tu da stane, a nekako mi se čini da nije stalo. Golgota naše podele, golgota našeg nerazumlja, golgota naše netrpeljivosti, nehumanosti, nerazumevanja. Naša adaptacija završava komad upravo sa tom podelom koja se posle i pronela do dana današnjeg. Ovde ljudi i posle sto godina žive nesposobni da oproste, da zaborave i da budu složni.
Konferencija za novinare na kojoj je najavljena premijera predstave „Knjiga o Milutinu-deo prvi“ po knjizi Danka Popovića, a u režiji Egona Savina, održana je danas u foajeu Zvezdara teatra. O monodrami, u kojoj lik Milutina tumači Nenad Jezdić, a čija premijera je zakazna za 11. novembar, pričali su reditelj, glumac, kao i direktor Zvezdara teatra, Duško Kovačević
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Konferencija za novinare na kojoj je najavljena premijera predstave „Knjiga o Milutinu-deo prvi“ po knjizi Danka Popovića, a u režiji Egona Savina, održana je danas u foajeu Zvezdara teatra. O monodrami, u kojoj lik Milutina tumači Nenad Jezdić, a čija premijera je zakazna za 11. novembar, pričali su reditelj, glumac, kao i direktor Zvezdara teatra, Duško Kovačević
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Građani Srbije imaju pravo da znaju ko su ljudi koji su dobili poslaničke mandate i ko bi u njihovo ime trebalo da donose važne odluke u Narodnoj skupštini.
Milenko Jovanov oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom objave u kojoj se tvrdi da je jedan poslanik napustio poslaničku grupu "Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje".
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Crveni tim govorio je o teškoj noći koja je iza njih, tokom koje se njihov saigrač Nemanja Makuljević povredio, a potom se i Nikola Lakić udario na istom mestu, ali na sreću bez ozbiljnijih posledica.
Er Srbija upozorila je putnike da zbog nepovoljnih vremenskih uslova u Beogradu popodne i uveče mogu da očekuju kašnjenja i poremećaje u avio-saobraćaju.
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Beogradska policija intenzivno traga za provalnicima koji su u popodnevnim satima iz kuće u centru prestonice odneli metalni sef u kojem se, prema prijavi vlasnika, nalazilo oko 100.000 evra i nekoliko ručnih satova.
Bugarske vlasti su razotkrile operaciju sajber-špijunaže u kojoj su međunarodne hakerske grupe skoro pet godina imale neovlašćen pristup vladinim mrežama, pri čemu su ukrale 62 miliona stranica dokumenata, izjavio je danas ministar za inovacije i digitalnu transformaciju, Ivan Vasilev, na brifingu održanom nakon sednice Saveta ministara.
Severna Koreja je proširila postrojenja za obogaćivanje uranijuma u nuklearnom kompleksu Jongbjon, a nastavlja da pospešuje i proizvodnju materijala za nuklearno oružje, izjavio je danas šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi.
Francuski predsednički kandidat i lider stranke „Patrioti“, Florijan Filipo, nakon sastanka ruskog predsednika Vladimira Putina, kineskog predsednika Si Đinpinga i američkog predsednika Donalda Trampa na samitu APEK-a u Šendženu, ocenio je da je Pariz taj koji je zapravo izolovan.
Rusija bi do proleća 2027. godine mogla da uspostavi kontrolu nad ukrajinskim teritorijama istočno od Dnjepra, dok bi se evropske države istovremeno mogle suočiti sa direktnim vojnim sukobima sa Moskvom i Teheranom.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je kakve uslove moraju da ispunjavaju dadilje koje brinu o njenoj deci, pa priznala da od njih zahteva maksimalnu pedantnost i urednost.
Voditeljka Ena Popov otvoreno je govorila o narušenim porodičnim odnosima i priznala da sa polubratom i polusestrom danas održava samo korektan kontakt, otkrivši i zbog čega je godinama dolazilo do njihovog udaljavanja.
Pevač Zdravko Čolić na koncertima izbegava da izvede pesmu "Sačuvaj me bože njene ljubavi", koju je za njega napisao Đorđe Balašević, a razlog za to krije se u snažnim emocijama koje ova numera budi u njemu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.