Živeo misteriozno, preminuo od opake bolesti: Ko je pop iz filma "Ko to tamo peva"? (FOTO)
Glumac Petar Lupa bio je jedan od najpozantijih epizodista u srpskoj kinematografiji.
25.10.2024
12:43
Privatna arhiva
Kultura
Miroslav Mika Antić bio je jedan od najomiljenijih pesnika dvadesetog veka, osim pisanja, bavio se i slikarstvom, novinarstvom i filmom.
Važio je za pravu drugarčinu, velikog boema, a najvažnije, dobrog i požrtvovanog oca i supruga.
U ekskluzivnom intervjuu za Informer Igor Antić je ispričao nepoznate detalje iz svog detinjstva i odrastanja sa ocem Mikom i majkom Svetlanom, i svoje petoro braća i sestara.
U emotivnom razgovoru prisetili smo se Mikinih lepih, ali i teških trenutaka, boemskih dana i kako je njegova smrt uticala na Igora koji se decenijama unazad uspešno bavi umetnošću.
Foto: Privatna arhiva
Igore, koja su vaša prva sećanja na detinjstvo?
- Moja prva sećanja na detinjstvo bila su puna maštovitosti i igre. Umeli smo kao deca da ostajemo satima napolju i niko se nije intresovao za nas. Odlazili smo ujutro i vraćali se uveče a da nas niko nije pitao ni gde smo bili ni šta smo radili. Gradili smo kolibe, penjali se po krovovima zgrada, gluvarili po peščarama, obilazili gradilišta, hvatali neke divlje pse, ulazili u bioskopske sale, družili se sa decom sasvim različitih socijalnih staleža i naravno pravili razne nestašluke. Sećam se jednog predivnog dana kada smo lovili leptire i proveli ceo dan u cveću u Košutnjaku, u filmskom gradu. Otac je montirao filmski materijal za Doručak sa djavolom, film za koji će kasnije dobiti Zlatnu arenu u Puli, a mi smo stigli nasmejani i razigrani iz tog polja leptira. A zatim smo u mraku gledali kako se iz magme poljavljuju prvi kadrovi tog filma, prikazivanje dramatičnih sukoba zajedno sa premošćenim delovima filmske trake, takozvanim blankom, lepljenim delićima na kojima su defilovali brojevi, ogrebotne i dlake. U tom procesu postojala je čitava magija i čini mi se da sam tada prvi put shvatio da ću postati umetnik.
Imate petoro braća i sestara, kako je bilo odrastati u mnogobrojnoj porodici?
- Moja braća Boris, Vuk i Jug i sestre Sanja i Ženja su svi različiti svetovi i dobro je što je tako jer se odlično dopunjujemo. Moj otac nikada nije nastojao da u nama suzbija te različitosti, naprotiv insistirao je na njima. Tako je svako tražio neki svoj put, originalniji od drugih. Pa ste u našoj porodici vremenom dobili stručnjake za električna merenja i telekomunikacije, stručnjake za napredne kompjuterske tehnologije, za naftu i marketing, radnike na televiziji i mene koji sam postao umetnik. Mi smo se uvek razilazili i ponovo sastajali a da nismo nikada insistirali na tome šta je ko postigao i u čemu se istakao. Fantastično je znati da kada mi danas zatreba pomoć uvek je mogu dobiti od braće i sestara koji su svi tako dobro uspeli u svom poslu. Inače, uvek smo nekako imali svog "parnjaka" i stariji su dolazili u pomoć mlađima. Na primer je sam brinuo o Borisu, Sanja o Vuku a Ženja o Jugu. Sada što godine više odmiču i ja postajem stariji, osećam da oni polako preuzimaju brigu o meni i to mi godi.
Foto: Privatna arhiva
Kako ste najviše voleli da provodite vreme kao dečak sa vašom majkom Svetlanom i ocem Mikom?
- Kao dete provodio sam dane na Petrovaradinskoj tvrđavi. Dok su roditelji radili u ateljeu, majka predmete od kovanog bakra a otac poeziju i članke za novine, ja sam tumarao hodnicima i tunelima, zavlačio se u lagume i povremeno odlazio da smetam drugim umetnicima. Ali bilo je u tim smetnjama strahopoštovanja i želje da saznam nešto više o njihovom načinu rada. Tada je na Petrovaradinskoj tvrđavi bilo oko četrdeset umetničkih atelja a danas ih ima nešto više o dve stotine. Bilo je dakle važno biti primljen i u tišini sedeti, jesti neku lizalicu ili bombonu koju sam dobijao i posmatrati kao niču ta umetnička dela Pavla Radovanovića, Etelke Tobolke, Emila Boba, Boška Petrovića, Momčila Petrovića i drugih. I nesvesno, upijajući malo po malo, ja sam se pretvarao u slikara u začetku. Mislim da je veoma bilo važno to rano obrazovanje koje sam dobio jer su se kroz igru i kroz posmatranje starijih kolega oformile moje prve umetničke ideje.
Foto: Privatna arhiva
Suvišno je reći i pitati odakle vam ljubav prema umetnosti, preneli su vam je roditelji, ali odakle želja da se bavite umetnošću, slikarstvom i vajarstvom?
- Jednom je neko rekao i treba mu verovati da se umetnik rađa malo po malo, kroz hiljadu i jednu ideju koju postepeno dobija. Moja majka je pravila predivan nakit od kovanog bakra. Radila je sa modnim kreatorom Joksimovićem i organizovala revije u Parizu. Otac se oprobao u mnogo čemu, od enformel slikarstva, do crteža, pisanja scenarija, poezije i proze. Naravno da me je to sve intrigiralo. Ja sam se umetnošću opet počeo baviti spontano, kroz ilustraciju. Trebalo je naime ilustrovati neke knjige i ja sam se latio tog posla. Ali vremenom naučite da odbacite sve što je višak, da se oprobate u nekim uzvišenim stvarima kao što je slikarstvo i skulptura i onda vam one više ne izlaze iz glave. Tako sam ja spontano krenuo da pravim portrete i odmah mi je dobro išlo. Toliko dobro da sam počeo da to dobro prodajem i da brinem. To se pretvorilo u neku vrstu rutine. I onda sam to odbacio i prešao na nešto novo. U kasnijem procesu poželite da se oslobodite veštine, svega što ste prihvatili. Shvatate da su jednom savladane stvari savladane za uvek i da sa svakim novim umetničkim delom trebate da osvojite nove i nove teritorije.
Foto: Dragan Kuručić
Dugo godina ste trenirali džudo, mnogi su mislili da ćete postati profesionalni sportista, zbog čega je ipak umetnost prevagnula?
- Bavio sam se džudoom dvadeset godina i to vrlo uspešno. Imao sam crni pojas treći dan, razne titule, bio najmladji majstor u Jugoslaviji i dogurao do toga da budem evidentni kandidat za olimpijske igre u Los Anđelesu 1984. godine. Bio sam potpuni fanatik tog sporta kog i danas obožavam ali se iznenada dogodila nesreća. Na jednom treningu polomio sam ligamente i nije bilo šanse da više hodam, kamoli da se takmičim. Probao sam još jedno godinu dana, išao na lečenja i zatim batalio taj sport. Rekao sam sebi da je jedan život gotov i da drugi počinje i tako se odjednom otvorilo čitavo polje novih mogućnosti - polje umetnosti. Međutim, čudno je to kako znanja stečena u jednoj oblasti mogu da se preliju u drugu oblast, čak i sasvim različitu. Ja sam okončao svoju džudo karijeru jednim performansom koji se zvao "Omaž Iv Klajnu" u kome sam koristio tehnike iz Nage-No-Kate i tako evocirao ovog umetnika - džudistu koji je revolucionarao umetničku praksu šesdesetih godina. U mnogim mojim postupcima danas prepoznajem tragove nekadašnjeg sportiste koji se budi u meni u najtežim momentima.
Da li je teško raditi i živeti na relaciji Novi Sad - Pariz? Zapravo, kako je došlo do toga da se preselite u Pariz?
- Ja sam govorio kako je nagli prekid džudo karijere uticao na mene da se okrenem umetnosti 1985. Iste godine putovao sam po Evropi i zatekao se u Parizu. Tog momenta bilo mi je jasno da ću ovde doći da živim. Očarao me je taj grad, njegovi bulevari, muzeji, kafei… Naprosto nije bilo šta da se izgubi. Na sreću mlad čovek ne zna koliko je naivan, koliko toga malo pojmi, koliko je u stvari sve to teško. Tako se sam i ja zaputio u Pariz a da baš ništa o njemu nisam znao. Imao sam samo romantičnu ideju da ću u tome gradu jednom uspeti. Posle par godina upisao sam se na studije u atelje Vladimira Veličkovića i počeo da dobijam nagrade jedne za drugom. Od Japana do raznih bijenala u Francuskoj uspeh je odjednom počeo da bude ogroman. Zatim su me primili na Institut visokih studija likovnih umetnosti (IHEAP), što je bilo jedinstveno mesto na planeti. Primali su naime svega dvadeset mladih umetnika iz celog sveta. Učestvovao sam i na Prvom, lansirnom Bijenalu na Cetinju sa Julijem Kniferom, Ivanom Kožarićem, Mrdjanom Bajićem, Bracom Dimitrijevićem i drugima. Dogodilo se međutim ono najužasnije za nas - izbio je rat u bivšoj Jugoslaviji i sve poremetio iz temelja. Učinilo mi se tada da nikada više neću uspeti da se vratim u svoju zemlju. Prolazile su godine. Tako sam i ja bio prinudjen da ostanem u Francuskoj, što je odredilo moj dalji životni put. Mnogo toga se od onda desilo, uspesi se više ne broje, oni su sastavni deo svakodnevice. Rezidencija i projekat u Čineti fondaciji Donalda Džada u Americi, neverovatno iskustvo moje samostalne izložbe Druga koža na Islandu, fatastična Freska Danijela Burena na BOZARU u Briselu ili čudnovata grupna izložba u Arsenalu u Veneciji samo su neki od tih projekata koji vrede sav trud ovog sveta. Danas je putovanje na relaciji Novi Sad - Pariz postala neka vrsta banalnosti. Odem dva - tri puta godišnje uglavnom poslom. Mislim da je sada vrlo lako kretati se kroz te granice, mnogo lakše nego u ono vreme.
Foto: Jenny Wolf
Da li je teško baviti se slikarstvom i vajarstvom u Srbiji, kakva je budućnost mladih umetnika, šta biste im poručili?
- Umetnik treba da poseduje dozu ludila da bi uspeo. To je činjenica. Treba se izdići iznad poteškoća, verovati da je sve igra čak i kada je ulog djavolski ozbiljan. Što više verujete da se igrate, to su veće šanse da uspete. Ja danas predajem na doktorskim studijama u Novom Sadu kao gostujući profesor. Pokušavam da vodim doktorante kroz veoma zahtevan proces upoznavanja sa najvažnijim i najrelevantnijim zbivanjima na savremenoj umetničkoj sceni ali ujedno i da im ukažem na to kako da oblikuju i definišu svoje vlastite radove. To je jedan veoma zahtevan proces. U umetnosti danas treba poznavati sve što se dešava u svetu, makar u jednoj maloj dozi, da biste uopšte mogli da se upustite u bitku za osvajanje svetske scene. To je činjenica.
Te 1986. godine kada vam je preminuo otac, imali ste samo 24 godine. Kako pamtite taj trenutak?
- Bio je to veliki udarac za mene. Enorman. Faktički sam još bio dete, bar sam se tako osećao, kada se srušio ceo svet. Osećao sam se užasno. Trebalo mi je godinu dana da prebolim taj gubitak. Ali sam nedugo posle njegove smrti, tri meseca kasnije održao svoju prvu izložbu. To je jedno očajničko držanje u životu da kažete sebi da šta god se desi nećete pokleknuti. Trebalo je dokazati sebi i celom svetu da sam jači nego ikada i da na mene treba računati. Ali iskreno, da li gubitak oca možemo ikad prihvatiti. To je nešto sa čime prinudno živimo, verujemo i nadamo se da ćemo se jednom ponovo sresti.
Foto: Grad Novi Sad
Mika je važio za velikog boema, da li je zaista bilo tako? Postoji li neka pesma koju je uvek voleo da čuje i naruči u kafani?
- Postojala je i više nego jedna pesma koju je naručivao. Kada je na primer majka slala da ga zovem na ručak, da dođe iz kafane na Petrovaradinskoj tvrđavi posle dve neprospavane noći i lumperaja, kada bi me video na vratima teatralno bi ustao i rekao: "Ovo je moj sin". I onda smo se zagrlili i morao sam nešto na brzinu da naručim od muzike da se ne bi kvarila atmosfera. Naprimer nešto od Tome Zdravkovića. Da popijem jedan sok sa njim. A ručak je mogao da sačeka. Svirali su Janika Balaš i Tugomirova banda. Bilo je tu na repertoaru nebrojeno puno pesama jer se sviralo non - stop. Najviše je voleo "Pira mange korkoro" i terao ih da pevaju po više puta. Zapisivao je te stihove na salvetama restorana: "Šetam se sam, zašto sam Bože, siromašan. Zato što sam, Bože, siromah, nemam oca svog". Prisećao se u tim pesmama i svog oca Nenka koji je umro mlad. Bilo je u tom lumpovanju nešto više od nostalgije, nešto više od ludovanja. Niko nije znao ali Mika je objavio prvi Rečnik ciganskih reči i zaista je voleo te ljude, a oni su mu se oduživali tako što su ostajali besplatno sa njim po više dana zaredom.
Kada se iz Pančeva preselio u Novi Sad, Mika je bio u teškoj finansijskoj situaciji. Mira Banjac je tada brinula o njemu, odlazio je kod nje na ručak, poklanjala mu je čarape... Da li vam je nekada pričao o tim danima?
- Mira i Mika su bili vrlo dobri prijatelji. Možda je ona bila i najbolja prijateljica koju je ikada imao. Bila je činjenica je da je u jednom trenutku svoga života bio veoma siromašan, pošto se kao student preselio iz Beograda i Pančeva u Novi Sad, pa i nešto kasnije kada je započinjao svoju karijeru. Verovatno mu je tada Mira pomogla, znajući da će se opet dočekati na svoje noge. Mira je bila Mikin andjeo, tako sam ja to tumačio. Uzdanica u svakom pogledu, u životu, poeziji, glumi. Tako su ga i neki njeni mali gestovi spašavali. Vrlo često je moj otac odlazio do ruba bede i vraćao se, zahvaljujući svom nenedmašnom talentu. Znao je da za tili čas izmisli neku priču, zainteresuje mase, zagolica maštu i zaradi velike pare. Ali znao je i da ih nemilice troši kada mu je dolazilo. Naprosto nije se štedeo, živeo je život sto na sat i tako je i otišao.
Foto: Vlada Zubac
Da li ste u kontaktu sa Mirom Banjac?
- Ne. Ona je žena u poznim godinama i treba je ostaviti na miru. Mislim da je to zaslužila. Zamislite kakav klinac sam ja za nju. Pa tek mi je šesdeset i dve. Mira je spomenik naše kulure, našeg glumišta, živa legenda sa još uvek tako svežom memorijom i sposobnošću da ispriča najneverovatnije priče. Ja to poštujem, to pravo na privatnost i želju da se dovrše neke prethodno započete stvari.
Knjiga za decu "Plavi čuperak" je jedan od najboljih knjiga za najmlađe i možda Mikino najpoznatije delo. Koju njegovu knjigu vi najviše volite ili pesmu koju s vremena na vreme rado pročitate?
- Pesma koju najviše volim, koja me je obeležila za ceo život je poema Vojvodina. Kakvo bogatstvo reči i kakva ozarenost proizilaze iz te pesme koja je postala himna paora, dodjoša, gorštaka i zemljoradnika ali i boema i romantičara. Drma me i dan danas ta pesma, naročito kad se napijem, jer na tako poseban i jedinstven način govori o bogatstvima, širinama, lepotama i stradanjima jedne zemlje. Pa opet, to je njegov zavičaj i njegova ravnica i verovatno je niko nikada neće bolje i dublje opisati nego Mika.
Savet koji vam je otac dao, a koji nikada nećete zaboraviti?
- Kada sam se svojevreno previrao i nisam mogao da se odlučim izmedju režije i likovne akademije, doručkovao sam jedno jutro sa njim i pitao sam ga za savet. Šta je bolje - likovna akademija ili film. Rekao mi je da ljudi koji rade na filmu obično rade za druge. Od scenarija, pravljenja uloga, glume i montaže sve je jedan veliki timski rad. Dok je slikarstvo i likovna umetnost uopšte jedan svet za sebe, zatvoren, autonoman i nezavistan. Nikom ne polažete računa u umetnosti, sam ste svoj majstor. Verovatno me pročitao jer ja sam bio upravo takav - slobodan. Odatle i želja da sam vodim svoj univerzum, da se igram i kvarim - da bih ponovo sagradio. Umetnost je najverovatnije najbrži način da se stigne do sebe, do samospoznaje i tu vam istinu niko ne može oduziti.
Glumac Petar Lupa bio je jedan od najpozantijih epizodista u srpskoj kinematografiji.
25.10.2024
12:43
Serija "Igra sudbine" nastavlja da obara granice, a ovog puta domaća publika imaće priliku da uživa u nastupu još jedne internacionalne glumice. Mladu i talentovanu rusku glumicu Polinu Grigorievu gledaćemo u nekoliko epizoda ovog popularnog projekta.
25.10.2024
09:18
U Beogradu se trenutno snima serija "Tvrđava" koja govori o pogromu Srba iz Hrvatske u ustaškoj zločinačkoj akciji "Oluja" iz avgusta 1995. godine. Ekipa ove drame u režiji Saše Hajdukovića punom parom radi u srpskoj prestonici, a Informer je imao ekskluzivno pravo posete filmskom setu.
24.10.2024
16:02
Održana je konferencija povodom mjuzikla "Pogledaj dom svoj, anđele" u teatru Odeon rađena po motivima pesama benda "Riblja čorba".
24.10.2024
14:13
118. 11. 2026. u 21:57
218. 11. 2026. u 21:57
118. 11. 2026. u 17:32 >> 18:00
218. 11. 2026. u 17:32 >> 18:00
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
18.11.2026
22:45
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
18.11.2026
20:39
Na društvenim mrežama pojavio se najnoviji snimak Željka Hubača, koji usred sednice Narodne skupštine izvodi bizaran performans.
18.11.2026
20:06
Građani Srbije imaju pravo da znaju ko su ljudi koji su dobili poslaničke mandate i ko bi u njihovo ime trebalo da donose važne odluke u Narodnoj skupštini.
18.11.2026
19:05
Milenko Jovanov oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom objave u kojoj se tvrdi da je jedan poslanik napustio poslaničku grupu "Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje".
18.11.2026
18:45
Nemanja Makuljević povredio se tokom borbe, a Crveni tim zabrinut je za njegovo zdravstveno stanje, kao i za to da li će moći da nastavi takmičenje.
18.11.2026
23:17
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
18.11.2026
23:11
Takmičar Crvenog tima u Exatlonu Ivan Markioli prokomentarisao je igru cimera Nemanje Makuljevića koji se povredio na poligonu.
18.11.2026
23:02
Plavi tim u Exatlonu komentarisao je poraz u prvoj borbi za eliminacije i istakli su kako će se vratiti u borbu nikad jači.
18.11.2026
22:51
Crveni tim govorio je o teškoj noći koja je iza njih, tokom koje se njihov saigrač Nemanja Makuljević povredio, a potom se i Nikola Lakić udario na istom mestu, ali na sreću bez ozbiljnijih posledica.
18.11.2026
21:36
Er Srbija upozorila je putnike da zbog nepovoljnih vremenskih uslova u Beogradu popodne i uveče mogu da očekuju kašnjenja i poremećaje u avio-saobraćaju.
18.11.2026
17:15
U Srbiji je od početka 2026. godine do 15. novembra registrovano 30 slučajeva morbila, a najveći broj obolelih zabeležen je u oktobru i novembru.
18.11.2026
19:00
U restoranu Narodne skupštine Srbije se može pojesti kompletan ručak za manje od 500 dinara, pokazuje aktuelni cenovnik.
18.11.2026
15:57
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
18.11.2026
22:00
Drva za ogrev biraju se po tome kako se ponašaju pri stvaranju toplote, a stručnjaci savetuju da izbegavanje smrču, bor, čempres, jelu.
18.11.2026
21:00
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
18.11.2026
23:54
U jednom marketu u Rakovici dogodila se jeziva pljačka - nepoznati muškarac je, uz pretnju pištoljem radniku, ispraznio kasu i pobegao sa novcem.
18.11.2026
22:20
Muškarac, star oko 35 godina, teško je povređen večeras u incidentu na Zelenom vencu u Beogradu kada je uboden nožem u grudi.
18.11.2026
21:53
Beogradska policija intenzivno traga za provalnicima koji su u popodnevnim satima iz kuće u centru prestonice odneli metalni sef u kojem se, prema prijavi vlasnika, nalazilo oko 100.000 evra i nekoliko ručnih satova.
18.11.2026
21:07
Starija ženska osoba pronađena je danas nešto posle 17 časova u beogradskom naselju Sremčica, bez odeće i u besvesnom stanju.
18.11.2026
20:20
Bugarske vlasti su razotkrile operaciju sajber-špijunaže u kojoj su međunarodne hakerske grupe skoro pet godina imale neovlašćen pristup vladinim mrežama, pri čemu su ukrale 62 miliona stranica dokumenata, izjavio je danas ministar za inovacije i digitalnu transformaciju, Ivan Vasilev, na brifingu održanom nakon sednice Saveta ministara.
18.11.2026
23:15
Severna Koreja je proširila postrojenja za obogaćivanje uranijuma u nuklearnom kompleksu Jongbjon, a nastavlja da pospešuje i proizvodnju materijala za nuklearno oružje, izjavio je danas šef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi.
18.11.2026
22:00
Francuski predsednički kandidat i lider stranke „Patrioti“, Florijan Filipo, nakon sastanka ruskog predsednika Vladimira Putina, kineskog predsednika Si Đinpinga i američkog predsednika Donalda Trampa na samitu APEK-a u Šendženu, ocenio je da je Pariz taj koji je zapravo izolovan.
18.11.2026
21:30
Rusija bi do proleća 2027. godine mogla da uspostavi kontrolu nad ukrajinskim teritorijama istočno od Dnjepra, dok bi se evropske države istovremeno mogle suočiti sa direktnim vojnim sukobima sa Moskvom i Teheranom.
18.11.2026
21:00
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
18.11.2026
22:10
Ako tražite ideju za doručak, večeru ili ukusno posluženje za goste, domaće mini pancerote su pravi izbor.
18.11.2026
21:37
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
18.11.2026
21:05
Azori, portugalski arhipelag u Atlantskom okeanu, sve su popularniji među turistima zbog prelepih pejzaža i povoljnih aranžmana.
18.11.2026
20:30
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
18.11.2026
19:55
Pevačica Atina Ferari podelila je sa pratiocima na Instagramu objavu koja je odmah privukla pažnju.
18.11.2026
23:31
Pevačica Nadica Ademov otkrila je kakve uslove moraju da ispunjavaju dadilje koje brinu o njenoj deci, pa priznala da od njih zahteva maksimalnu pedantnost i urednost.
18.11.2026
23:31
Voditeljka Ena Popov otvoreno je govorila o narušenim porodičnim odnosima i priznala da sa polubratom i polusestrom danas održava samo korektan kontakt, otkrivši i zbog čega je godinama dolazilo do njihovog udaljavanja.
18.11.2026
23:01
Pevač Zdravko Čolić na koncertima izbegava da izvede pesmu "Sačuvaj me bože njene ljubavi", koju je za njega napisao Đorđe Balašević, a razlog za to krije se u snažnim emocijama koje ova numera budi u njemu.
18.11.2026
22:31
Pevač Nikola Rokvić i njegova supruga Bojana Barović pojavili su se na jednom prestoničkom događaju i odmah privukli pažnju prisutnih.
18.11.2026
22:16
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.