Filmova poput "Leptiri su slobodni" (1972), "Iris" (2001) i "Dankinja" (2015) danas se gotovo niko ne seća, a osvojili su Oskara.
Oskar predstavlja apsolutnu krunu filmske umetnosti, priznanje za vrhunska dostignuća Holivuda koja zaslužuju da budu upamćena za sva vremena. Ove godine biće dodeljen 98. put, a svečana ceremonija biće održana u nedelju 15. marta u Los Anđelesu.
Kada neki naslov proglašen za film godine, ili zvezda u usponu podigne zlatnu statuu, pretpostavlja se da je njihovo mesto u istoriji zapečaćeno.
Ipak, praksa i zub vremena pokazali su da Akademija i te kako ume da pogreši.
Istorija Oskara prepuna je zakulisnih igara, agresivnog lobiranja, nagrada koje se daju iz sažaljenja ili "za minuli rad", kao i taktičkih glasanja prilagođenih političkom trenutku. Zbog toga se neretko dešava da film trijumfuje samo zato što odgovara duhu vremena, a ne zato što poseduje vanvremenski kvalitet.
U susret predstojećoj dodeli Oskara, donosimo vam listu od 11 oskarovskih pobednika koji su nekada slavili na sceni Dolbi teatra, a danas ih je potpuno prekrio veo zaborava.
Dva arapska viteza (1927)
Šta je osvojio: Oskar za režiju u kategoriji komedije.
Na prvoj dodeli Oskara 1929. godine, ceremonija je trajala svega 15 minuta, dobitnici su unapred znali rezultate, a postojalo je samo 12 takmičarskih kategorija. Reditelj Luis Majlston dobio je nagradu u kategoriji koja je ubrzo ukinuta i više nikada nije postojala. Priča o američkim vojnicima koji beže iz nemačkog logora bila je proglašena "najzabavnijom u godini". Ipak, film je decenijama bio izgubljen u arhivama producenta Hauarda Hjuza, zbog čega je potpuno nestao iz filmske istorije.
Kavalkada (1933)
Šta je osvojio: Najbolji film, režija i scenografija.
Po strukturi i atmosferi, Kavalkada je bila preteča serije Dauntonska opatija – pratila je britansku aristokratsku porodicu kroz ključne događaje 20. veka (od potonuća Titanika do Prvog svetskog rata). Iako je u to vreme bio ogroman bioskopski hit sa zaradom od neverovatnih 3,5 miliona dolara, ostavio je utisak emocionalne distance. Akademija ga je nagradila ispred danas kultnih ostvarenja poput 42. ulice, ali je danas potpuno zaboravljen.
Džentlmenski sporazum (1947)
Šta je osvojio: Najbolji film, režija i sporedna ženska uloga.
Ovaj film Elije Kazana, sa Gregorijem Pekom u glavnoj ulozi, prati novinara koji se pretvara da je Jevrejin kako bi razotkrio antisemitizam u Americi. Bio je to tipičan "holivudski film sa porukom" koji je trebalo da pokaže moralnost filmske industrije. Međutim, iz današnje perspektive deluje izuzetno problematično – pre svega jer iskustvo Jevreja prikazuje kroz prizmu nekoga ko to nije, i što potpuno ignoriše Holokaust, iako je snimljen samo dve godine nakon Drugog svetskog rata.
Sajonara (1957)
Šta je osvojio: Sporedni glumac, sporedna glumica, scenografija i zvuk.
Marlon Brando igra američkog oficira u Japanu koji se bori protiv zabrane brakova između vojnika SAD i Japanki. Film je ostao upamćen po jednom istorijskom detalju – Mijoši Umeki postala je prva azijska glumica koja je osvojila Oskara. Ipak, Sajonara je s razlogom pala u zaborav, najviše zbog skandalozne odluke kastinga da japanskog lika igra meksički glumac Rikardo Montalban.
Hiljadu klovnova (1965)
Šta je osvojio: Sporedni glumac (Martin Balsam).
U godini kada su bioskopima dominirali gigantski epovi poput Doktora Živaga i Moje pesme, moji snovi, ovaj film se izdvojio kao mali, intiman projekat. Priča o scenaristi koji napušta posao da bi živeo opušteno u Njujorku nosila je poruku da život nije samo karijera. Iako simpatičan, nije imao monumentalnost koja bi mu obezbedila mesto u večnosti.
Leptiri su slobodni (1972)
Šta je osvojio: Sporedna glumica (Ajlin Hekart).
Tipična društvena drama sedamdesetih, koja prati slepog mladića u pokušaju da započne samostalan život u San Francisku. Uprkos plemenitoj priči o toleranciji i uvek šarmantnoj Goldi Hon, Leptiri jednostavno nisu uspeli da polete u modernom dobu i ostanu relevantni za nove generacije.
Put u Bountiful (1985)
Šta je osvojio: Najbolja glumica (Džeraldin Pejdž).
Ovo je klasičan primer Oskara koji se dodeljuje "za minuli rad". Džeraldin Pejdž je briljirala u ulozi starice koja želi da se vrati u rodni Teksas, ali je njena pobeda nad tadašnjim favoritkinjama (Meril Strip i Vupi Goldberg) bila više priznanje za njenih neverovatnih osam nominacija tokom karijere, nego uspeh samog filma, koji je danas retko na TV ekranima.
Obrt sudbine (1990)
Šta je osvojio: Najbolji glumac (Džeremi Ajrons).
Pre nego što su "true crime" priče postale globalni fenomen, Obrt sudbine je šokirao publiku ekranizacijom stvarnog slučaja aristokrate Klausa fon Bulova, optuženog da je pokušao da ubije suprugu predoziranjem insulinom. Fenomenalna gluma Džeremija Ajronsa donela mu je statuu, ali je film vremenom potpuno potisnut iz sećanja usled kasnijih medijskih sudskih spektakala, poput suđenja O. Džej Simpsonu.
Iris (2001)
Šta je osvojio: Sporedni glumac (Džim Brodbent).
Biografska drama o čuvenoj britanskoj spisateljici Iris Mardok i njenoj teškoj borbi sa Alchajmerovom bolešću. Najveća mana ovog filma, zbog koje verovatno i nije preživeo test vremena, jeste ta što je, umesto o slavnoj autorki, fokus nepravedno prebačen na njenog muža, čiju perspektivu gledalac zapravo prati.
Dankinja (2015)
Šta je osvojio: Sporedna glumica (Ališa Vikander).
Ovaj naslov iz novije istorije prati umetnika Einara Vegenera (kasnije Lili Elbe), jednu od prvih osoba u istoriji koje su prošle kroz medicinsku tranziciju pola. Iako vizuelno raskošan i nagrađen, film je danas predmet oštrih kritika modernog Holivuda – pre svega zbog odluke da transrodni lik tumači cisrodni muškarac, Edi Redmejn.
Oči Tami Fej (2021)
Šta je osvojio: Najbolja glumica (Džesika Čestejn) i najbolja šminka.
Džesika Čestejn je maestralno odigrala kontroverznu televizijsku evangelistkinju Tami Fej Mesner, napokon krunisavši svoju karijeru Oskarom. Zašto je film već zaboravljen? Odgovor je bizaran: ceremoniju te godine potpuno je zasenio svetski skandal i čuveni šamar koji je Vil Smit udario Krisu Roku na bini. Zbog toga se niko i ne seća ko je te večeri zapravo odneo nagrade.
Bruk Hejni kaže da ukoliko tokom snimanja erotskih scena dođe do erekcije, glumcima kaže da urade sklekove ili čučnjeve kako bi se sve vratilo u normalu.
Filmovi "Petrijin venac", "Tesna koža" i "Zona Zamfirova" samo su neki od naslova koje je idealno pogledati za Dan žena, a objasnićemo vam i zbog čega.
Filmovi poput "Žena mačka" (2004), "Čudesna žena" (2017) i "Crni Panter: Vakanda zauvek" (2022) samo su neki od filmova u kojima su žene prikazane kao neustrašive superjunakinje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bruk Hejni kaže da ukoliko tokom snimanja erotskih scena dođe do erekcije, glumcima kaže da urade sklekove ili čučnjeve kako bi se sve vratilo u normalu.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević najavio je da će Informer javno raskrinkati firme koje su finansirale rušenje države plaćajući oglase na tajkunskim medijskim trovačnicama.
Bivši poslanik u hrvatskom Saboru Ante Prkačin izjavio je da bi bio mnogo srećniji da hrvatsku politiku vodi "tip poput Aleksandra Vučića", a ne aktuelni premijer Andrej Plenković.
Na tajnom sastanku blokaderske GRG (Galaksijske radne grupe) Univerziteta u Kragujevcu, kragujevački blokaderi ponovo su razmatrali famoznu listu kandidata za predstojeće parlamentarne izbore.
Predsedavajući Predsedništva BiH Denis Bećirović poručio je danas da Rezolucija o osnaživanju politickog položaja Hrvata u BiH, koja je usvojena u Hrvatskom saboru, ne predstavlja izraz dobrosusedske saradnje.
Republika Srbija uspešno je realizovala emisiju šestogodišnjih evroobveznica u iznosu od 500 miliona evra putem privatnog plasmana namenjenog profesionalnim međunarodnim investitorima, poručio je ministar Siniša Mali nakon optužbi Dušana Nikezića o zaduživanju.
Tamara je pre tri dana opljačkana u Grčkoj. U trenutku nepažnje, starija žena ukrala joj je telefon, a brat Uroš postavio se kao pravi detektiv i pomogao da pronađe lopova.
U Požeško-slavonskoj policijskoj upravi izbio je nezapamćen skandal nakon što se saznalo da su pojedini policajci svoje radno vreme i službene automobile koristili za seksualne odnose.
U Specijalnom sudu u Beogradu juče je došlo do dramatičnog obrta na suđenju ozloglašenoj kriminalnoj grupi Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. Advokati optuženih Vladimira Greka, Dejana Tešića, Marka Budimira, kao i sam optuženi Nemanja Đurić, zatražili su od sudskog veća da im se pritvor, u kojem se nalaze od četvrtog februara 2021. godine, ukine ili zameni blažom merom, odnosno kućnim pritvorom sa nanogicom.
Suđenje Veljku Belivuku i njegovoj navodnoj kriminalnoj grupi nastavljeno je u Specijalnom sudu u Beogradu, gde su u sudnici prvi put prikazani snimci sa uviđaja u takozvanoj kući strave u Ritopeku.
Ubistvo Cetinjanina Filipa Kneževića (36) u Barseloni razbuktalo je rat dva ozloglašena klana - kavačkog čiji je Knežević bio član i suparničkog škaljarskog.
Jedan je ubedio porodicu da je njihov nestali sin, drugi je ubio svoju porodicu pa 18 godina živeo pod tuđim imenom, dok je treći koristio desetine lažnih identiteta da umakne policiji. Njihove neverovatne prevare godinama su zbunjivale istražitelje, a istina je na kraju ipak isplivala na površinu.
Desetine ruskih obaveštajaca, koji su posle masovnog proterivanja diplomata iz evropskih zemalja 2022. godine ostali bez uporišta na Zapadu, navodno su prebačene u Japan i tamo nastavile rad pod diplomatskim i poslovnim pokrićem, piše Džapan tajms.
Glavni iranski pregovarač i predsednik parlamenta Mohamed Bager Kalibaf izjavio je danas da Iran nema razloga da se pridržava memoranduma o razumevanju sa Sjedinjenim Američkim Državama ukoliko od tog dogovora nema koristi.
Odluka Bugarske da odustane od učešća u takozvanoj "koaliciji voljnih" predstavlja katastrofu za predsednika Francuske Emanuela Makrona i predsednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen, izjavio je lider francuske desničarske stranke Patriote Florijan Filipo, prenose RIA Novosti.
Direktor ukrajinske državne energetske kompanije „Naftogas“ Sergej Korecki postao je glavni kandidat za novog premijera Ukrajine, a vlast njegov izbor otvoreno vezuje za pripreme zemlje za, kako upozorava, verovatno najtežu zimu od početka rata
Evropska komisija pokrenula je istragu o tome da li dizajn Mete, kroz beskonačno skrolovanje i automatsko puštanje videa, svesno stvara zavisnost kod korisnika.
Slatko od smokava jedna je od omiljenih zimnica koja se generacijama priprema u mnogim domaćinstvima. Nekada je bilo omiljeno posluženje, a ni danas nije izgubilo svoju draž.
Na premijeri filma "Odiseja" u Njujorku glumisa Zendaja pojavila se u upečatljivoj kreaciji koja je odmah privukla pažnju prisutnih i modnih kritičara.
U novoj epizodi emisije "Demanti", koja se emistuje u četvrtak u 20 časova na YouTube kanalu "Informer Portal", gost je čovek koji zna sve tajne estradnjaka – voditelj Milan Milošević.
Mane Ćuruvija Kasper je objavio zanimljiv tekst i rekao da je baš Minu Kostić čekao 20 godina, ali je zaboravio da je ljubavne, emotivne i motivišuće poruke pisao i Nataši Bekvalac, a bio je zagrejan.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.