
Tanjug
BEOGRAD DOBIJA DVA SPOMENIKA, despotu Stefanu Lazareviću i Nikolaju Krasnovu!
U Beogradu će biti podignuta dva spomenika, despotu Stefanu Lazareviću koji će se nalaziti na prostoru između ulica Gundulićev venac, Drinčićeve i Palmotićeve ulice i Nikolaju Krasnovu na Malom Tašmajdanu, odlučeno je na sednici Skupštine grada
Inicijativu za podizanje spomenika despotu Stefanu Lazareviću pokrenuo je zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić, u svojstvu građanina.
Odbornici su usvojili i rešenje o obrazovanju odbora za podizanje ovog spomenika.
Despot Stefan Lazarević je bio sin i naslednik srpskog kneza Lazara Hrebeljanovića, koji je poginuo u bici sa Turcima na Kosovu 1389. godine, i knjeginje Milice.
Na početku svoje vladavine, 1393. godine, Stefan je nosio titulu kneza, a kada je napunio 16 godina majka mu je predala državu na upravljanje. Srpski despot je postao 1402. godine.
U svojoj zadužbini, manastiru Resava (sada Manasija), organizovao je Resavsku prepisivačku školu, a osim biografskih, pisao je i književne radove.
Od mađarskog kralja dobio je na upravljanje Beograd, koji je proglasio glavnim gradom Srbije. Umro je 1427. godine.
U Beogradu će biti podignut spomenik Nikolaju Krasnovu, jednom od najznačajnijih ruskih arhitekata koji je svojim stvaralaštvom ostavio neizbrisiv trag u arhitekturi glavnog grada, odlučeno je danas na sednici Skupštine grada.
Kako se navodi u obrazloženju odluke, spomenik će se nalaziti na Malom Tašmajdanu, neposredno naspram glavnog ulaza u zgradu Arhiva Srbije koja je jedno od znamenitih dela ruskog arhitekte.
Među delima koji se mogu svrstati u istoriju srpske arhitekture, a koja je projektovao Krasnov su zgrada Ministarstva finansija, a bio je angažovan i na obnovi crkve Ružice na Kalemgdanu, unutrašnjeg uređenja Doma Narodne Skupštine Srbije i drugim značajnim građevinama.
U opštini Vračar je već podignuta spomen-ploča Nikolaju Krasnovu i jedna od ulica u toj opštini nosi njegovo ime.