Po zapisu Poleksije D. Dimitrijević Stošić u 19.veku, negde u vreme predaje Beograda Srbima 1867.godine, varoš je imala mnogo mehana i krčmi, a mali broj hotela - kaže Vidoje Golubović za portal Informer.rs
Knez Mihailo Obrenović je 6.aprila 1867.godine u zgradi Beogradske opštine u Uzun Mirkovoj 1, koja je prvobitno bila Srpska kruna, organizovao bal za koji je tada vladalo nezapamćeno interesovanje. Na balu je orkestru dirigovao Šlezinger, a prva pesma ''Drino, vodo hladna'' smatrana je državnom himnom.
-Beograd je 1913.godine imao ukupno 212 ugostiteljskih objekata, kafana i hotela, a oktobra 1936.godine 23 hotela, 433 gostionice, 427 kafana, 412 narodnih kuhinja, 293 zdravljaka i 318 krčmi- navodi Golubović.
Otmeni Beograđani su početkom 20.veka u večernjim časovima izlazili u šenju do hotela Grand, Imperijal, Slavija na šniclu, piletinu ili gulaš, gledali pevačice francuskih kupleta, nemačke jodlere, mađioničare i žonglere.
Sve to ukazuje na društveni život varoši, trendove evropskog stila i praćenje svega što je moglo da se vidi u velikim gradovima.
Foto: privatna arhiva
Golubović: Društveni život starog Beograda je pratio evropske trendove
Omiljena jela i pića
A šta se jelo i pilo u hotelima, dočarao je Miloš Crnjanski:
Čorbe: pileća čorba, paprena i finog ukusa.
Predjela: pita koja se pravi sa mesom, sirom, spanaćem. Zatim sarma, kapama, gibanica.
Pečenja: ćevap, meso na ražnju, ćevapčići i ražnjići. džigerica i bubrezi na žaru, prasetina, guščije i ćureće meso na ražnju, pilav na grčki način
Foto: Shutterstock
Divljač je bila zastupljena na meniju starog Beograda
Đuveč remek delo kulinara
Pošto je okolina Beograda puna divljači, piše dalje Crnjanski, divljač je veoma zastupljena na jelovnicima beogradskih hotelskih restorana.
Od kolača se pominje baklava, istočnjački slatkiš sa orasima. Voća ima u izobilju, a naročito je omiljeno voće iz južne Srbije (jabuke iz Tetova, grožđe iz Smedereva).
Posle svakog obroka, Beograđanin popije šoljicu izvrsne ''turske kafe''. Ustvari, piše Crnjanski, kafa je brazilska, samo je pripremljena na poseban način.
Drugo omiljeno jelo Srba svih staleža je đuveč, reč je o složenoj mešavini paradajiza, krompira, paprika, pirinča i više vrsta mesa. Pravi se i sa ribom. Strani sladokusci tvrde da je hladni riblji đuveč čisto remek delo univerzalne kulinarske veštine.
Što se tiče vina, u to vreme na ceni su bila dalmatinska, naročito crna vina sa otoka Visa, prošek i bela vina iz Kolićevih dubrovačkih podruma. Od srpskih vina izdvajaju se crna vina iz Župe, bela vina iz Smedereva, sremska vina, bermet iz Sremskih Karlovaca.
N. Č. (68) iz Beograda uhapšen je dok se za jednom osobom još uvek traga zbog sumnje da su na preveru uzeli robu iz jednog preduzeća i prodali je na crnom tržištu
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
N. Č. (68) iz Beograda uhapšen je dok se za jednom osobom još uvek traga zbog sumnje da su na preveru uzeli robu iz jednog preduzeća i prodali je na crnom tržištu
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski otkrio je jedan od konkretnih modela prekida vatre o kojem Kijev razgovara sa Sjedinjenim Američkim Državama i evropskim partnerima.
Srbija je pod vođstvom predsednika Aleksandra Vučića pokazala da je pravi evropski gigant i velesila, uspevši da odbrani narod i imovinu od katastrofalnih požara u Deliblatskoj peščari, dok su hrvatski mediji i dežurni politički dušebrižnici doživeli potpuni debakl u pokušaju da plasiraju lažne vesti.
Predsednik Dokumentaciono-informacionog centra Veritas Savo Štrbac izjavio je danas da hapšenja i osuđivanja Srba u Hrvatskoj zbog objava na društvenim mrežama nisu izlovani slučajevi i da tako žele da zastraše Srbe.
Asocijacija novinara Srbije najoštrije osuđuje objavu novinara Slobodana Georgijeva na društvenoj mreži Iks, u kojoj se u istom nizu pominju požari u Deliblatskoj peščari i tragedija u Novom Sadu.
Voditelji druge sezone Exatlona Tijana Jović i Aleksa Erski mnoge su nasmejali simpatičnim i opuštenim razgovorom, koji je već na samom početku nagovestio sjajnu atmosferu i odličnu energiju među njima.
Pred početak druge sezone najvećeg sportskog rijalitija Exatlon, pobednica prve sezone Nevena Petrović sa novinarkom Informera Jelenom Dimitrijević u otvorenom razgovoru otkrila sve o iskustvu koje joj je promenilo život.
Uroš Ninković (38), visokopozicionirani pripadnik kavačkog i vračarskog klana, oslobođen je pred Osnovnim sudom u Nikšiću optužbi da je planirao ubistvo Milovana Mija Žižića, oca Luke Žižića koji je likvidiran u aprilu 2022. godine na Novom Beogradu.
Poljska ubrzano pretvara granicu prema Rusiji i Belorusiji u veliku odbrambenu zonu sa protivtenkovskim rovovima, betonskim „ježevima“, minskim preprekama, skladištima i sistemima za nadzor.
Na dnu Severnog i Baltičkog mora, u nemačkim vodama, leži oko 1,6 miliona tona stare municije, a metalni omotači bombi, mina i granata posle više od osam decenija ubrzano propadaju i ispuštaju otrovne materije u more.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da će glavni pravac ruskih operacija ostati Konstantinovka–Slavjansk–Kramatorsk, ali upozorava da bi Moskva, ukoliko prikupi dodatne snage, kasnije mogla da ih prebaci na druge delove fronta radi stvaranja „tampon-zone“.
Američka ratna mornarica prvi put je javno pokazala potpuno novu raketu vazduh-vazduh AIM-424 „Malice“, odnosno „Zloba“, čiji zvanično objavljeni domet premašuje 463 kilometra.
Nekoliko dana nakon iznenadne i tragične smrti glumice Hejden Penetijer u 36. godini, u javnost isplivavaju sve mračniji detalji o tome šta se zapravo dogodilo u njenim poslednjim satima.
Pitanje koje već godinama potresa svetsku filmsku scenu je ko će naslediti Danijela Krejga i obući odelo najpoznatijeg tajnog agenta na svetu, po svemu sudeći dobija svoj epilog.
Klavir i mikrofon koje je koristio Fredi Merkjuri, kao i rane verzije njegovih pesama, mogli bi na aukciji u oktobru dostići cenu od nekoliko stotina hiljada evra.
Jedan od najvećih špijuna svih vremena, dvostruki agent Duško Popov koji je tokom Drugog svetskog rata uživao poverenje i Nemaca i Britanaca, živi i dalje, u banatskom selu Novo Miloševo, u Muzeju "Žeravica".
Ljubav prema preplanulom tenu ne jenjava, naročito tokom letnjih meseci, a stručnjaci su otkrili koje namirnice trebamo češće da jedemo da bi je zaštitili od oštećenja.
Mleveni paradajz je veoma jednostavan način da se sačuva ukus svežeg paradajza za zimu. Međutim, nakon nekoliko dana često se može primetiti da se sadržaj u tegli ili flaši razdvojio na dva dela, a evo kako da to izbegnete.
Psi često prate svoje vlasnike čak i do kupatila, a razlog je mnogo jednostavniji nego što se čini - žele da budu u blizini osobe kojoj veruju i uz koju se osećaju sigurno.
Neke žene uspevaju da njihov miris parfema ostane primetan čak i satima nakon što izađu iz kuće. Tajna pritom nije u samom izboru parfema, već često u načinu na koji ga nanose i pripremaju kožu za njega.
Određeni predmeti u domaćinstvu mogu sadržati hemikalije koje su povezane sa rakom i drugim zdravstvenim problemima, a onkolog posebno izdvaja dva često korišćena kuhinjska predmeta kao primere na koje bi trebalo obratiti pažnju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.