Neverovatno otkriće u Srbiji biće uskoro predstavljeno široj javnosti.
Urna stara gotovo 18 vekova, koja je pripadala sinkretičkom verskom pokretu, gnosticima, potisnutim još početkom 4. veka, a koju su naši arheolozi pronašli u Viminacijumu pre nekoliko godina, biće uskoro zvanično predstavljena naučnom svetu kao nešto što dokazuje prisustvo ovog mističnog bliskoistočnog učenja u drevnoj metropoli. Do sada na evropskom prostoru ništa slično nije pronađeno!
Naučnici su dugo istraživali kome je ovaj unikatni olovni kovčežić, ukrašen tajanstvenim simbolima, pripadao, jer nisu imali sa čime da ga uporede. Gnostičko učenje je, prema istorijskim podacima, početkom nove ere bilo rašireno u Egiptu, Siriji i Palestini i preplitalo se s ranim hrišćanstvom.
Foto: Arheološki institut
- Kovčežić s tajanstvenim simbolima ćemo u velikoj monografiji Viminacijuma, koja uskoro izlazi iz štampe, hrabro predstaviti kao urnu gnostika - kaže profesor dr Miomir Korać, direktor Arheološkog instituta i čelnik Naučnog projekta Viminacijum.
- Hrabrost je u tome da smo spremni na osporavanja, ali je i to bolje nego da prećutimo jedinstveni pronalazak. Ne znamo ko su bili ti bliskoistočni mistici i kako su stigli u Viminacijum, ali dokaz da su živeli ovde su i urna i prstenovi s gnostičkim simbolima koje smo pronašli u drugim grobnicama. Oni su, takođe, svetska retkost.
Urna je pronađena na nekropoli između tipičnih rimskih grobova, u minijaturnoj konstrukciji od opeka. Kada su je arheolozi otvorili, ukazala se olovna kutija sa reljefnim romboidom na poklopcu kroz čiju osu prolazi strela. Strane urne su bile ukrašene osmokrakim strelastim zvezdama i palmom, drvetom života. Naučnici nisu videli ništa slično do tada.
- U urni je bilo mnogo nesagorelih kostiju, što je neuobičajeno, jer posle kremacije ostaje samo prah - kaže dr Kostić. - U njoj je bio i novčić iz prve polovine 3. veka, iskovan u maloazijskoj Nikeji, koji nam je omogućio datovanje sahrane. U stvari, samo to je bilo sigurno u vezi s urnom.
Foto: Arheološki institut
Arheolozi su dugo pokušavali da pronađu neki sličan nalaz u literaturi, ali uzalud. Zatim su se usredsredili na dešifrovanje simbola kojima je urna ukrašena.
- Oni koji su pohranili kosti u urnu želeli su da naglase pokojnikovu intelektualnu i mentalnu pripadnost - objašnjava dr Korać. - Olovni sarkofag ukazivao je na njegov izuzetan status, možda učitelja ili predvodnika zajednice. Zrakasti ukrasi na urni imaju nedvosmislenu zodijačku strukturu. Reljef na poklopcu je posebno interesantan.
Romboidna struktura, presečena po sredini strelicom, izgleda kao predstava pomirenja dva sveta: ljudskog, sa linearnim shvatanjem vremena, u kome je pokojnik živeo i kosmičkog beskraja u koji odlazi. To nas je asociralo na učenja drevnih gnostika o božanskoj prirodi čoveka koja se vraća Bogu kroz koncentrične sfere vasione. Njihova kosmologija je bila neverovatna, nekako su naslutili postojanje planetarnih i zvezdanih sistema i opisali ih. Čak i njihova priča o praizvoru kosmosa podseća na naučnu teoriju "velikog praska".
Foto: Arheološki institut
Profesor Korać napominje da su gnostici ostavili vrlo malo materijalnih tragova, jer su bili idealisti i individualisti:
Foto: Arheološki institut
- Iako su se izjašnjavali kao hrišćani, nisu smatrali da se Bog može spoznati verom i kroz crkvu, već samo kroz lično spoznanje, gnozu. Na njih je veliki uticaj imala Platonova filozofija. Kada je hrišćanska crkva postala zvanična religiozna institucija Rima, nemilosrdno su progonjeni i njihovi tragovi su uništavani. Ipak, simboli koje su ostavili na prstenovima, koje su koristili kao znak raspoznvanja, uverili su nas da urna koju smo otkrili u Viminacijumu pripada gnostiku.
Viminacijum - tolerantna metropola
U prvim vekovima naše ere gnostici su bili vrlo aktivni, o čemu svedoče zapisi otaca rane hrišćanske crkve koji su ih anatemisali kao jeretike.
- Kada je Rim postao hrišćanski, počeo je progon gnostika, ali u metropoli Viminacijumu je izgleda bilo drugačije - kaže dr Korać. - Ovdašnje nekropole svedoče da su se pripadnici svih verskih tradicija sve vreme sahranjivali jedni uz druge, čak i kada je hrišćanstvo postalo državna religija. To znači da je tolerancija vladala i u svetu živih.
U blizini arheološkog nalazišta Viminacijum, na mestu na kome se nekada Mlava ulivala u Dunav, otkriven je brod dužine između 15 i 16 metara, verovatno iz antičkog perioda.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U blizini arheološkog nalazišta Viminacijum, na mestu na kome se nekada Mlava ulivala u Dunav, otkriven je brod dužine između 15 i 16 metara, verovatno iz antičkog perioda.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je na pitanje novinara N1 o navodnim pretnjama koje je Slaviša Kokeza upitio bivšem fudbaleru Nemanji Vidiću.
Let iz Varšave za Tel Aviv preusmeren je nakon što je iz aviona prema kontroli leta poslat takozvani hijacking signal, odnosno oznaka koja ukazuje na moguću otmicu ili neovlašćeno preuzimanje kontrole nad letelicom.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se video-porukom na svom zvaničnom Instagram nalogu povodom najnovijih pokušaja portala KRIK da, kroz recikliranje navodnih Skaj prepiski Slaviše Kokeze, iskonstruišu novu političku aferu.
Predsednik Hrvatske Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković zaratili su po ko zna koji put, a povod je (ne)prisustvo hrvatskih vojnika na vojnoj vežbi u Francuskoj.
Detalji razgovora koje su predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc vodili sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, tamošnji mediji opisuju kao potpunu nadrealnu situaciju.
Povod za najnoviju partijsku tuču jeste pitanje podrške studentskoj listi, koje je na površinu izbacilo podele, neslaganja i apsolutni izostanak koordinacije među najvišim funkcionerima ove organizacije.
Informer televizija danas je apsolutni izbor gledalaca u Srbiji! Dok se građani iz svih krajeva zemlje slivaju u Beograd na veliki skup "Srbija, jedna porodica", oči javnosti uprte su u Informer TV, koja tokom dana beleži ubedljivo najbolju gledanost.
Danas tačno u 17 časova, u programu Dnevnika Zapadne Srbije, gledaoci će imati priliku da prate specijalno, dvosatno izdanje posvećeno otvaranju Moravskog koridora - saobraćajnice koja menja lice ovog dela Srbije i otvara novo poglavlje razvoja, povezivanja i investicija.
Jahja Ferhatović, analitičar i Samir Tandir, predsednik Bošnjačko-srpskog saveza gostujući u Info jutru komentarisali su pokušaj samoubistva Nadžije Mavrić, studentkinje iz Novog Pazara.
Iako nijedan scenario nije isključen, ministar saobraćaja je rekao da tokom obilaska mesta nesreće nije bilo elemenata koji bi ukazivali na zlonameran čin.
Nakon perioda relativnog zatišja, vulkan Etna na Siciliji u Italiji se ponovo probudio, a tokom noći su potoci užarene lave, tekući niz njegove strme padine, obasjali nebo jarkocrvenim bljeskovima.
U političkim krugovima u Češkoj pokrenuta je inicijativa da se ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom oduzme najviše češko državno priznanje - Orden belog lava.
Glavnokomandujući OSU Aleksandar Sirski izjavio je da Rusija razrađuje različite varijante nove ofanzivne operacije, uključujući i scenario napada iz pravca Belorusije, ali je kao najrealniju mogućnost izdvojio udar sa severa, iz Brjanske oblasti, prema Černigovskoj oblasti.
Flim "Maratonci trče počasni krug" u režiji Dušana Kovačevića snimljen je 1982. godine, a ostvario je ogromnu popularnost koja traje i dan danas, bez obzira što je prošlo već skoro pola veka od premijere.
Biografski film "Michael" o Majklu Džeksonu zaradio je 977,5 miliona dolara širom sveta i postao najuspešniji biografski film svih vremena, prestigavši čak i "Openhajmera".
Druga epizoda treće sezone serije "Kuća zmaja" osvojila je ocenu 9,4/10 na IMDb-u i izjednačila rekord čitave serije, raspalivši društvene mreže širom sveta.
Uz nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe moguće je postići savršen spoj udobnosti i stila, a da se pritom osećate lagano i rashlađeno čak i na najvećim vrućinama.
Wi-Fi signal je zapravo radio-talas, a to znači da je neverovatno osetljiv na okolinu. Mnoge stvari koje koristimo svakodnevno u kući deluju kao neprobojni zidovi za vaš ruter.
Kada temperature porastu iznad 35 stepeni, većina ljudi pokušava da se što brže rashladi. Dok neki koriste klima-uređaje ili piju ledene napitke, u Španiji je posebno popularan jednostavan trik za koji je dovoljna samo hladna voda.
Nekadašnja scenografija za film o Popaju danas je jedna od najposećenijih atrakcija na Malti, gde šarene kućice, kristalno more i nestvarni pejzaži privlače hiljade turista svake godine.
Samo nekoliko dana uoči velikog koncerta na Tašmajdanu, koji će biti održan u petak, 3. jula, Milanče Radosavljević obradovao je svoju publiku novom pesmom „I siromah dušu ima“.
Svetlost dana ovog utorka je konačno ugledala pesma "Janje" u kojoj su glasove ukrstili Hari Mata Hari i Mirza Selimović, jedni od najmoćnijih vokala regiona.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.