Širom bivše Jugoslavije 25. maj masovno se slavio kao Dan mladosti i rođendan nekadašnjeg predsednika SFRJ Josipa Broza Tita.
Simbol ovog dana bila je štafeta mladosti, koja se doživotnom predsedniku SFRJ predavala na stadionu JNA.
Ideja nastala u Kragujevcu
Ideja o nekad najpopularnijoj manifestaciji u bivšoj Jugoslaviji potekla je 1945. godine u Kragujevcu, gde je Odeljenje za sport i fiskulturu osmislilo masovnu omladinsku štafetu koja će proći širom Jugoslavije, i to trčanjem najuspešnijih omladinaca koji nose Štafetu mladosti.
Prva Titova štafeta
U prvoj Titovoj štafeti, učestvovalo je 12.500 omladinaca, koji su pretrčavši trasu dugu 9.000 kilometara, Titu predali prvih devet štafetnih palica i Plavu knjigu sa 15.000 potpisa omladine Šumadije.
Titova štafeta 1957. godine postaje Štafeta mladosti.
Prva Štafeta mladosti krenula je iz Kumrovca, Titovog rodnog mesta. Na putu dugom 3.500 kilometara prošla je kroz sve republike, kroz mnoga manja mesta i veće gradove u kojima je svečano dočekivana uz specijalno organizovan program.
Ko je prvi predao Titu štafetu
Čast da prvu Štafetu mladosti svečano preda Josipu Brozu Titu, na stadionu JNA, pripala je Miki Tripalu, apsolventu prava i predsedniku CK Narodne omladine Jugoslavije, dok su samu štafetnu palicu izradili skulptor Vladeta Petrić i grafičar Boško Karanović.
#NaDanasnjiDan 22. maj 1946. – Upućena Prva štafeta omladine Jugoslavije povodom rođendana Josipa Broza Tita (kasnijih godina postala tradicionalna manifestacija – „Dan mladosti“ – koja se završavala 25. maja svečanim sletom na Stadionu JNA). pic.twitter.com/N8PUGPKmPG
— Istorijski arhiv Beograda (@IA_Beograda) May 22, 2020
Centralna manifestacija na stadionu JNA
Štafeta mladosti je svake godine polazila iz drugog mesta i iz druge republike, i uvek masovno dočekivana širom nekadašnje Jugoslavije.
Centralna manifestacija je organizovana na tadašnjem stadionu JNA u Beogradu, gde su pioniri, omladinci izvodili slet.
Štafetu su Titu, uz prigodnu čestitku sa željama za dug život i dobro zdravlje, uručivali najbolji omladinci i omladinke.
Kako su izgledale štafete
Štafete su se uglavnom pravile od drveta, ali i drugih različitih materijala. Svaka je bila drugačija i jedinstvena na svoj način. Uvek su u svom dizajnu, pored ostalih detalja, sadržale petokraku zvezdu, pa čak i buktinju na samom vrhu, kao ustaljeni simbol Jugoslavije. Umetnici iz čitave zemlje dobijali su mogućnost da osmisle njen izgled.
U vreme dok je štafeta obilazila državu, vesti su pratile svaki njen korak i lokaciju, kako bi narod u bilo kom momentu mogao da zna gde se ona nalazi.
Glavni slogan svakog "Dana mladosti" glasio je poklikom: "Mi smo Titovi i Tito je naš!"
Foto: Printskrin
Štafeta se nosila i posle Titove smrti
Iako je Tito preminuo 1980. godine, Štafeta mladosti je nastavila da ide iz ruke u ruku miliona mladih ljudi od Triglava do Đevđelije, samo pod drugačijim nazivom "I posle Tita - Tito", uz zakletvu Jugoslovena da će istrajati na njegovom putu i negovati "bratstvo i jedinstvo".
Nošenje štafete trajalo je do 1987. godine, pune 42 godine.
U Muzeju Jugoslavije može se pogledati zbirka štafeta, izrađenih od najraznovrsnijeg materijala, originalnih oblika i posebno značajnih pisanih poruka iz svih krajeva Jugoslavije.
Predsednik SFRJ Josip Broz Tito bio je poznat po svojim raskošnim putovanjima prilikom kojih je obišao celu planetu i bio gost kod nekih od najuticajnijih ljudi tadašnjeg sveta. Godine 1971. obreo se u Sjedinjenim Američkim Državama kao lični gost Ričarda Niksona, predsednika SAD
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik SFRJ Josip Broz Tito bio je poznat po svojim raskošnim putovanjima prilikom kojih je obišao celu planetu i bio gost kod nekih od najuticajnijih ljudi tadašnjeg sveta. Godine 1971. obreo se u Sjedinjenim Američkim Državama kao lični gost Ričarda Niksona, predsednika SAD
Dok se "želu da bude nosilac" blokaderske liste Vladan Đokić baškario na Jadranskom moru, Milo Lompar, njegov glavni konkurent sa blokaderske liste "opipava" tokom leta alternative za sklapanje novih političkih saveza.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio da pogroma Srba više neće biti! Zatražio je oproštaj od Krajišnika i rekao da će Srbija uvek štititi svoj narod.
Direktor Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac raskrinkao je sve laži Zagreba o zločinačkoj akciji "Oluja", izneo jezive podatke o stradanju srpskog naroda i upozorio da se zločini nad Srbima ne smeju zaboraviti.
Sramotne teze i izmišljotine da Srbijom vladaju oni bez korena u ovom narodu raspale su se u paramparčad pred surovom istorijskom istinom. Najbolji dokaz za to jeste upravo primer predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Stotinak zatvorenika u Srbiji trenutno izdržava maksimalnu kaznu od 40 godina zatvora, koja je u Krivični zakonik uvedena 2002. kao zamena za raniju najstrožu sankciju - smrtnu kaznu.
Mlada ruska državljanka Ljudmila Turkova Konstantinovna (27) brutalno je ubijena u iznajmljenom stanu u Borči, a njeno telo spakovano je u putni kofer i bačeno u hladnu vodu kanala Vizelj. Dok policijska istraga traje, Ljudmilina prijateljica,, otvorila je dušu i ispričala ko je zapravo bila devojka čiji je život surovo ugašen.
Kotorska policija uhapsila je državljanina Azerbejdžana M.M. (59), zbog sumnje da je u jednom trgovinskom objektu seksualno uznemiravao šesnaestogodišnju devojčicu.
Svađa oca i sina zbog novog automobila završila je na sudu! Muškarac kod Bijeljine proglašen je krivim da je tokom porodičnog sukoba fizički napao svog oca i izrečena mu je novčana kazna od 1.000 KM (500 evra), ali presuda još nije pravosnažna.
Crnogorska policija vrši pretres na teritoriji Podgorice i Kolašina u potrazi za odbeglim Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe "kavačkog" klana Radoja Zvicera, koji je na suđenju za šverc kokaina.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Tokom velikih vrućina organizmu je potrebno više tečnosti, a mnogi posežu za osvežavajućom limunadom. Ipak, stručnjaci ističu da čaj može biti još bolji izbor. Osim što rashlađuje kada se pije hladan, ledeni čaj pruža i brojne zdravstvene koristi.
Tokom rasprave u kojoj se pominjala pesma "Beograd", Svetlana Ceca Ražnatović šokirala je javnost izjavom da je zapravo ona napisala taj stih, a ne Dino Merlin.
Kamera Informera zabeležila je sinoć patriotski trenutak večeri, kada je pevačica Jovana Tipšin izvodila pesmu "Veseli se, srpski rode", a Dragan Stanković sa sinom razvio srpske zastave!
Evo ko su poznate ličnosti koje liče jedni na druge toliko da bi mnogi za njih rekli da su blizanci. Njihove sličnosti su fascinantne i uvek privuku pažnju javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.