Od ubistva Karađorđa 1817, malo je političkih ubistava u istoriji srpskog naroda do danas u koje nisu na ovaj ili onaj način uključene svetske sile. Uključujući i abdikacije i svrgavanja, zaključuje istoričar Miloš Ković u emisiji „Srpski sv(ij)et" priču o stradanju Srba u novijoj istoriji, od bombardovanja, Martovskog pogroma, ubistva Zorana Đinđića, ali i smrti Slobodana Miloševića
- Odakle dolazi Bil Klinton, Toni Bler, Medlin Olbrajt? Odakle dolazi Ante Pavelić i ko ga je spasavao 1945.? Odakle svi naši zlotvori i dušmani dolaze? Potrebno je da znamo, ne da bismo nekom narodu dali breme kolektivne krivice, već da sačuvamo svoju decu. Odakle dolazi ta politika - pita gost Nacionalne IN4S televizije.
Govorio je o Apelu za odbranu Kosova i Metohije (KiM) osnovanju Pokreta za obnovu KiM i reakciji različitih činilaca društva, o elitama i kvazielitama, njihovom odnosu prema narodu:
- To je velika tema za celi svet, taj sukob elita i naroda. Po anketama, narod stalno daje jedan odgovor za KiM i njegovo interesovanje je veliko. A te elite i kvazielite osećaju da to dolazi, i da dolazi od crkve i naroda. Treba ukinuti snobovski i malograđanski mentalitet koji je ovde od 19. veka, koji gleda samo put Zapada. Imali ste one obrazovane intelektualce koji su dovoljno dugo boravili na Zapadu da bi ga suštinski razumeli i suštinski pomogli (svom narodu) kada su se vratili. Tako je Srbija dobila Jevrema Grujića, Vladimira Jovanovića, Slobodana Jovanovića i mnoge druge. Stasala je ovde jedna nova generacija mladih za koju osećam da dobijaju poruke od nas, jer oni ne menjaju kanale mejnstrim medija, već gledaju Jutjub i slušaju ovo o čemu govorimo. A tu je i crkva.
U tom kontekstu je pomenuo i mlade u litijama, mlade na sahrani vladike Atanasija i mlade koji idu na Kosovo da pomažu.
- Sintagma 'Kosovski zavet' se vraća u rečnik, ne kao nešto arhaično, već kao krilatica koja je zaživela. Ključna je spremnost za žrtvu, ali ne da žrtvujemo druge, nego sebe. Ima poruga, ali ih je sve manje. Ceo svet prolazi religijsku obnovu, mi smo deo svetskog trenda. Svaka palanka u SAD ima po više crkava, a to je svet koji je stao uz Trampa. Ne treba da imamo komplekse zbog vraćanja na ono što je vredno. Nije naša kultura kultura diskontinuiteta, mi imamo 800 godina svetosavske crkve. A ona je deo nacionalne i univerzalne pravoslavne crkve. Ko time može da se pohvali? Englezi ne mogu, anglikanska crkva je nastajala u mukama od 16. veka pa nadalje - podseća istoričar Miloš Ković.
- Daj da vidimo šta smo to nasledili, da to sačuvamo, unapredimo i, zašto ne, promenimo za decu koja dolaze. Ne treba da se plašimo da nas ne unište, pa da se menjamo, tako dolazi do konvertitstva. Srbi su narod koji je prepoznat kao neposlušan, sa jakom samosvešću i jakim sećanjem: imamo Svetog Savu, Cara Lazara, gusle…
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Govorio je o žrtvama koje su Srbi činili, ali na svoju štetu, o stradanju, o Jugoslaviji i otkud ta ideja, ali i da je ona dio našeg nasleđa koji ne treba niti se može odbaciti:
- Mislim da nas čeka integrisanje srpskog sveta na miroljubiv način, nisam siguran da bi trebalo odbaciti ono što su naša jugoslovenska osećanja. Samo ne treba da dozvolimo da nas povuče kao 1918. To može da nas poveže, naročito sa Makedonijom. Da li ćemo dozvoliti da oni koji su nam bliski u ovom smislu budu (opet) instrument svetskih sila, ili ćemo im pružiti ruku? Iza te pružene ruke ne smeju da budu iluzije i spremnost na razgradnju i poništenje. Mora da bude trezvenosti i realizma u proceni, spremnosti na podvig, ali ne više ludosti. Ne treba nikom da pretimo. To ne rade Srbi u Republici Srpskoj, niti na KiM, ni u Hrvatskoj, ali stalno hoće da ih ponište. U Crnoj Gori su se podigli kada su pošli na crkvu. Imamo pravo na srpski svet i nikom ne pretimo i ne ugrožavamo nikog pruženom rukom.
- Koji to razum može da nam zabrani da govorimo o srpskom svetu? Šta je srpsko stanovište, koje vrednosti i kakav kulturni obrazac? Kada to definišemo, to ne bi trebalo da zanemari složenost naše istorije. Imali smo razne, nisu izdržali. Nije dovoljno reći samo crkva - ovo pitanje profesor ponavlja nekoliko puta kao vrlo bitno.
Takođe, podseća iznova čega se ne treba odreći uspostavljajući taj obrazac:
- Nemojmo se odricati Dositeja Obradovića, ni Vuka Karadžića, Osmana Đukića, Meše Selimovića, Ive Andrića. Ni partizana ni četnika, ali treba da znate šta nam je bliže - ne treba da izjednačavamo Tita i Dražu. U tom smislu jugoslovenska ideja ima vrednost. Ideju balkanskih naroda su mudro zastupali Karađorđe, Garašanin, Miloš Obrenović…"
Pita se profesor Ković gde počinje preporod, kakva je uloga profesora univerziteta, ko su nosioci promena, kakvo je stanje na KiM u političkom smislu.
Voditelj Velja Čupić nedvosmislenim pitanjima dovodi profesora do bitne izjave:
- Platforma o reintegraciji Kosova je spremna. Dorađujemo je i uskoro će biti objavljena javnosti. Služi da kada pitaju da li razgraničenje ima alternativu, kažemo - evo je! Mi nismo narod ni država od juče. Ovde živi mnogo stručnjaka: pravnika, stručnjaka za rudne i ekonomske resurse, oficira od zanata - junaci sa Paštrika i Košara su živi.
Foto: Fotoilustracija
Govori o izjavi Arnoa Gujona koja se stalno deli na internetu, i zaključuje da je odluka o Kosovu odluka biti il' ne biti. Samosvest je vrlo bitna, kao i putovati i čitati, kaže profesor i dodaje:
- Svest da nam susedi ne žele dobro u ovom trenutku je važna. Oko nas se gradi sanitarni kordon, moramo znati kako tome parirati, samo ne po cenu našeg uništenja. Po mom mišljenju, istorija je sada na našoj strani. Ključno je sačekati. Potrebno je da u srcu donesemo odluku. Potrebna je i pamet, iskustvo i odlučnost!
Hrvatska vojska nemoćna je pred Vojskom Srbije, piše hrvatski list „7Dnevno" i u prilog tome ističe da srpska vojska prolazi kroz „bogate periode nabavke vrhunske opreme"
Hrvatska vojska nemoćna je pred Vojskom Srbije, piše hrvatski list „7Dnevno" i u prilog tome ističe da srpska vojska prolazi kroz „bogate periode nabavke vrhunske opreme"
Nakon što se dogodio monstruozni, nezabeleženi napad na redakciju Informer televizije, kada je razjarena rulja poku[ala da linčuje glavnog urednika Dragana J. Vučićevića i ostale zaposlene, oglasila se Dijana Hrka.
Dragoslav Pavlović, član Predsedništva Srpske napredne stranke, poručio je na obeležavanju stranačke slave Sveta Petke, čiji je bio domaćin, da će niški Gradski odbor i sam SNS nastaviti da rade u interesu građana, uprkos predstojećim političkim izazovima.
Lider opozicije Aleksandar Vučić tokom telefonskog uključenja u programu Informer televizije, izneo je brojne ekskluzivne detalje i žestoko odgovorio na bezočne laži i manipulacije koje opozicioni krugovi i tajkunski mediji svakodnevno plasiraju u javnost.
Potpredsednik Glavnog odbora SNS Siniša Mali poručio je povodom stranačke slave SNS-a, Svete Petke, da stranku povezuju zajedničke vrednosti, ostvareni rezultati i spremnost da se zajedno suoči sa svim izazovima.
Lider opozicije Aleksandar Vučić uključio se telefonski u program Informera i govorio o stravičnim napadima na Informer TV, ali i o stavovima Ilije Srdanovića o Srebrenici.
Nakon što su nasilnim putem pokušali da zastraše našu redakciju, pretili linčom novinarima i glavnom uredniku Draganu J. Vučićeviću, orkestrirani napad na jedini medij koji govori golu istinu dobija svoj najopasniji nastavak.
Na zloglasnom prevoju Komar kod Donjeg Vakufa dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri putnička vozila, a povređene su tri osobe.
Lančani sudari nastaju u svega nekoliko sekundi, a jedan udar može da pokrene niz novih i pretvori običnu vožnju u tešku saobraćajnu nesreću, upozorava stručnjak za saobraćaj Dejan Milutinović, povodom takvog incidenta na Karaburmi.
Suđenje Nikoli Vušoviću, zvanom Džoni sa Vračara, i pripadnicima njegove kriminalne grupe po trećoj optužnici počelo je danas pred Specijalnim sudom u Beogradu.
Opštinsko krivično državno tužilaštvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv doktorke iz KBC "Sestre milosrdnice" jer je pacijentkinji pogrešno dijagnostikovala rak želuca.
Na suđenju Igoru Krstoviću, optuženom za organizovanje kriminalne grupe koja se bavila međunarodnim švercom droge, došlo je do burne rasprave u sudnici podgoričkog Višeg suda povodom procene njegove psihičke sposobnosti.
Rusija ulaže milijarde dolara u naučna istraživanja usmerena na usporavanje starenja i produženje ljudskog životnog veka, a jednu od ključnih uloga u tim naporima ima endokrinolog Marija Voroncova, najstarija ćerka predsednika Vladimira Putina, pišu britanski "Tajms" i francuski "Mond" i "Figaro".
Kijev planira da izdvoji milijardu grivni (oko 21 milion evra) za izgradnju kombinovanih vodenih prelaza preko reke Dnjepar i pristupnih puteva, izjavio je danas gradonačelnik ukrajinske prestonice Vitalij Kličko.
Ukrajina je posredstvom predsednika Finske Aleksandra Stuba i premijera Norveške Jonasa Gara Sterea predala Moskvi signale o spremnosti Kijeva na prekid vatre, kao i o ličnom susretu između Vladimira Zelenskog i ruskog lidera Vladimira Putina, izjavio je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrej Sibiga.
Zajednička večera Sofije Vergare i Dena Rejnoldsa u Los Anđelesu pokrenula je glasine o mogućoj romansi između popularne glumice i frontmena grupe "Imagine Dragons".
Američki R&B pevač Kris Braun osuđen je 26. oktobra pred sudom u Londonu na osam meseci zatvora zbog učešća u nasilnom incidentu u noćnom klubu, koji se dogodio u februaru 2023. godine.
Violinista Stefan Milenković održao je sinoć koncert sa Niškim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini, u okviru programa 58. Beogradskih muzičkih svečanosti (BEMUS).
Jesen je stigla, a sa njom i snažna kosmička energija koja ne trpi polovična rešenja. Za Rakove i Škorpije ovo je period najintenzivnijeg buđenja, važnih odluka
Ketrin de Noir, koja se na društvenim mrežama predstavlja kao voditeljka legalnog evropskog bordela, na TikToku često deli iskustva iz svog poslovnog života. U jednom od njih bračnim parovima koji su u istom bordelu skrivali tajne jedni od drugih, a da toga godinama nisu bili svesni.
Mirko Šijan je nakon venčanja sa Bojanom Rodić preuzeo deo porodičnog biznisa svoje supruge, a na pijaci, gde zajedno prodaju piliće i mlečne proizvode, prema tvrdnjama ljudi koji ih poznaju, svakodnevno se obrću velike sume novca.
Modna kreatorka Melina Džinović je zbog braka sa Harisom Džinovićem napustila fakultet, a tek sa 29 godina započela je poslovnu karijeru i uplovila u modne vode.
Komentari