Od ubistva Karađorđa 1817, malo je političkih ubistava u istoriji srpskog naroda do danas u koje nisu na ovaj ili onaj način uključene svetske sile. Uključujući i abdikacije i svrgavanja, zaključuje istoričar Miloš Ković u emisiji „Srpski sv(ij)et" priču o stradanju Srba u novijoj istoriji, od bombardovanja, Martovskog pogroma, ubistva Zorana Đinđića, ali i smrti Slobodana Miloševića
- Odakle dolazi Bil Klinton, Toni Bler, Medlin Olbrajt? Odakle dolazi Ante Pavelić i ko ga je spasavao 1945.? Odakle svi naši zlotvori i dušmani dolaze? Potrebno je da znamo, ne da bismo nekom narodu dali breme kolektivne krivice, već da sačuvamo svoju decu. Odakle dolazi ta politika - pita gost Nacionalne IN4S televizije.
Govorio je o Apelu za odbranu Kosova i Metohije (KiM) osnovanju Pokreta za obnovu KiM i reakciji različitih činilaca društva, o elitama i kvazielitama, njihovom odnosu prema narodu:
- To je velika tema za celi svet, taj sukob elita i naroda. Po anketama, narod stalno daje jedan odgovor za KiM i njegovo interesovanje je veliko. A te elite i kvazielite osećaju da to dolazi, i da dolazi od crkve i naroda. Treba ukinuti snobovski i malograđanski mentalitet koji je ovde od 19. veka, koji gleda samo put Zapada. Imali ste one obrazovane intelektualce koji su dovoljno dugo boravili na Zapadu da bi ga suštinski razumeli i suštinski pomogli (svom narodu) kada su se vratili. Tako je Srbija dobila Jevrema Grujića, Vladimira Jovanovića, Slobodana Jovanovića i mnoge druge. Stasala je ovde jedna nova generacija mladih za koju osećam da dobijaju poruke od nas, jer oni ne menjaju kanale mejnstrim medija, već gledaju Jutjub i slušaju ovo o čemu govorimo. A tu je i crkva.
U tom kontekstu je pomenuo i mlade u litijama, mlade na sahrani vladike Atanasija i mlade koji idu na Kosovo da pomažu.
- Sintagma 'Kosovski zavet' se vraća u rečnik, ne kao nešto arhaično, već kao krilatica koja je zaživela. Ključna je spremnost za žrtvu, ali ne da žrtvujemo druge, nego sebe. Ima poruga, ali ih je sve manje. Ceo svet prolazi religijsku obnovu, mi smo deo svetskog trenda. Svaka palanka u SAD ima po više crkava, a to je svet koji je stao uz Trampa. Ne treba da imamo komplekse zbog vraćanja na ono što je vredno. Nije naša kultura kultura diskontinuiteta, mi imamo 800 godina svetosavske crkve. A ona je deo nacionalne i univerzalne pravoslavne crkve. Ko time može da se pohvali? Englezi ne mogu, anglikanska crkva je nastajala u mukama od 16. veka pa nadalje - podseća istoričar Miloš Ković.
- Daj da vidimo šta smo to nasledili, da to sačuvamo, unapredimo i, zašto ne, promenimo za decu koja dolaze. Ne treba da se plašimo da nas ne unište, pa da se menjamo, tako dolazi do konvertitstva. Srbi su narod koji je prepoznat kao neposlušan, sa jakom samosvešću i jakim sećanjem: imamo Svetog Savu, Cara Lazara, gusle…
Foto: AP/Reuters/Fotoilustracija
Govorio je o žrtvama koje su Srbi činili, ali na svoju štetu, o stradanju, o Jugoslaviji i otkud ta ideja, ali i da je ona dio našeg nasleđa koji ne treba niti se može odbaciti:
- Mislim da nas čeka integrisanje srpskog sveta na miroljubiv način, nisam siguran da bi trebalo odbaciti ono što su naša jugoslovenska osećanja. Samo ne treba da dozvolimo da nas povuče kao 1918. To može da nas poveže, naročito sa Makedonijom. Da li ćemo dozvoliti da oni koji su nam bliski u ovom smislu budu (opet) instrument svetskih sila, ili ćemo im pružiti ruku? Iza te pružene ruke ne smeju da budu iluzije i spremnost na razgradnju i poništenje. Mora da bude trezvenosti i realizma u proceni, spremnosti na podvig, ali ne više ludosti. Ne treba nikom da pretimo. To ne rade Srbi u Republici Srpskoj, niti na KiM, ni u Hrvatskoj, ali stalno hoće da ih ponište. U Crnoj Gori su se podigli kada su pošli na crkvu. Imamo pravo na srpski svet i nikom ne pretimo i ne ugrožavamo nikog pruženom rukom.
- Koji to razum može da nam zabrani da govorimo o srpskom svetu? Šta je srpsko stanovište, koje vrednosti i kakav kulturni obrazac? Kada to definišemo, to ne bi trebalo da zanemari složenost naše istorije. Imali smo razne, nisu izdržali. Nije dovoljno reći samo crkva - ovo pitanje profesor ponavlja nekoliko puta kao vrlo bitno.
Takođe, podseća iznova čega se ne treba odreći uspostavljajući taj obrazac:
- Nemojmo se odricati Dositeja Obradovića, ni Vuka Karadžića, Osmana Đukića, Meše Selimovića, Ive Andrića. Ni partizana ni četnika, ali treba da znate šta nam je bliže - ne treba da izjednačavamo Tita i Dražu. U tom smislu jugoslovenska ideja ima vrednost. Ideju balkanskih naroda su mudro zastupali Karađorđe, Garašanin, Miloš Obrenović…"
Pita se profesor Ković gde počinje preporod, kakva je uloga profesora univerziteta, ko su nosioci promena, kakvo je stanje na KiM u političkom smislu.
Voditelj Velja Čupić nedvosmislenim pitanjima dovodi profesora do bitne izjave:
- Platforma o reintegraciji Kosova je spremna. Dorađujemo je i uskoro će biti objavljena javnosti. Služi da kada pitaju da li razgraničenje ima alternativu, kažemo - evo je! Mi nismo narod ni država od juče. Ovde živi mnogo stručnjaka: pravnika, stručnjaka za rudne i ekonomske resurse, oficira od zanata - junaci sa Paštrika i Košara su živi.
Foto: Fotoilustracija
Govori o izjavi Arnoa Gujona koja se stalno deli na internetu, i zaključuje da je odluka o Kosovu odluka biti il' ne biti. Samosvest je vrlo bitna, kao i putovati i čitati, kaže profesor i dodaje:
- Svest da nam susedi ne žele dobro u ovom trenutku je važna. Oko nas se gradi sanitarni kordon, moramo znati kako tome parirati, samo ne po cenu našeg uništenja. Po mom mišljenju, istorija je sada na našoj strani. Ključno je sačekati. Potrebno je da u srcu donesemo odluku. Potrebna je i pamet, iskustvo i odlučnost!
Hrvatska vojska nemoćna je pred Vojskom Srbije, piše hrvatski list „7Dnevno" i u prilog tome ističe da srpska vojska prolazi kroz „bogate periode nabavke vrhunske opreme"
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Hrvatska vojska nemoćna je pred Vojskom Srbije, piše hrvatski list „7Dnevno" i u prilog tome ističe da srpska vojska prolazi kroz „bogate periode nabavke vrhunske opreme"
Rusija se usprotivila izgradnji gasovoda preko Kazahstana, kapaciteta 35 milijardi kubnih metara godišnje, kojim je ruski gas trebalo da ide ka Kini, jer je projekat predviđao da deo energenata završi kod zapadnih rudarskih kompanija u Kazahstanu, izjavio je energetski ekspert Igor Alabužin.
Savo Manojlović, lider pokreta Kreni-Promeni, svojevremeno je kritikovao vlast tvrdeći da neće urediti put u mestu Kopljare kod Aranđelovca, međutim, radovi na toj deonici, kao i dostupni video-snimci i fotografije, pokazuju da su ti navodi bili netačni!
Pripadnici policije uhapsili su Ž. N. (69) zbog sumnje da je juče, nakon verbalnog sukoba na ulici u okolini Beograda, skalpelom naneo povrede u predelu vrata svojoj snaji I. N. (70).
Suđenje optuženima za spektakularnu pljačku zlatare "Taleda" u centru Lugana dobilo je dramatičan obrt na samom početku procesa. Sudija je uvažio zahtev tužilaštva da se vođi grupe državljaninu Srbije (50) koji se sumnjiči da je član ozloglašene bande "Pink Panter", na teret stavi i pokušaj ubistva.
Vrhovni komandant iranske vojske general-major Amir Hatami izjavio je danas da Sjedinjene Američke Države i Izrael nisu ostvarili nijedan cilj zbog kojih su počeli rat protiv Irana, kao i da je razlog za njihov poraz bila greška u proceni iranskog naroda.
Ministar spoljnih poslova Irana Sejed Abas Arakči izjavio je da će nova runda pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama početi na dan potpisivanja sporazuma, navodeći da je proces pregovora podeljen u dve faze.
Dolazak planetarne muzičke zvezde Lenija Kravica u Beograd izazvao je opštu pometnju u našem glavnom gradu, a slavnog rokera naši ljudi već sreću na svakom koraku.
Večernje uživanje često pokvare komarci, koji su nezaobilazan deo letnje sezone. Umesto da koristite razne hemijske preparate, možete isprobati prirodno rešenje koje će istovremeno oplemeniti vaš prostor.
Mnogi vlasnici mačaka bili su iznenađeni kada ih ljubimac, nakon predenja, maženja i lizanja, iznenada ugrize. Stručnjaci objašnjavaju da to najčešće nije znak agresije, već posledica prevelike stimulacije i potrebe mačke da prekine fizički kontakt.
Mala šaka oraha dnevno može doneti više koristi nego što mnogi pretpostavljaju. Stručnjaci ističu da je svega sedam oraha dnevno dovoljno da doprinese zdravlju srca, krvnih sudova i mozga, bez potrebe za velikim promenama u ishrani.
Otkrivene su Hrom ekstenzije koje prikupljaju podatke korisnika bez njihovog znanja. Istraživači kompanije Socket identifikovali su mrežu od 152 ekstenzije koje nude atraktivne animirane pozadine, ali u pozadini prate aktivnosti korisnika i manipulišu Gugl pretragama.
Nestvarni pejzaži, ružičaste plaže, tirkizno more i prizori koji izgledaju kao sa razglednice doneli su Komodu titulu jedne od najlepših destinacija na svetu.
Pevačice Zorana Mićanović i Jana Todorović ponovo su tema na mrežama, a razlog je njihova neverovatna fizička sličnost, nakon što se pojavio snimak sa veselja.
Dok Srbija bruji o razvodu Miloša Teodosića i Jelisavete Orašanin, jedan potez Maje Ognjenović, Teodosićeve bivše verenice, zapalio je društvene mreže.
Muzička zvezda Dragana Mirković razvela se prošle godine zvanično od Tonija Bijelića nakon 25 godina braka, a sada je prvi put o tome otvoreno govorila.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.