Film i serija o operaciji Halijard, spašavanju savezničkih pilota iz okupirane Srbije, radi se još od 2017, a gledaoci će ovo ostvarenje Radoša Bajića imati prilike da vide na proleće 2023.
Posle tri godine opsežnih priprema, u subotu 22. maja, u selu Nemenikuće na obroncima Kosmaja, počelo je snimanje igranog filma „Heroji Halijarda" i TV serije „Vazdušni most", prema scenariju i u režiji Radoša Bajića.
U središtu je, kako Bajić objašnjava za Sputnjik, ratna drama, priča koja je inspirisana najvećom pojedinačnom akcijom spasavanja savezničkih pilota iza neprijateljskih linija u istoriji svetskog vazduhoplovstva, poznatom po kodnom imenu „Operacija Halijard".
Film o akciji "Halijard" posle decenija ćutanja
U ovoj akciji, u leto 1944, predvođen Jugoslovenskom vojskom u otadšbini pod komandom đenerala Draže Mihailovića, sa improvizovanog aerodroma u selu Pranjani podno Suvobora, srpski narod je, uz velike žrtve i odricanja, od sigurne smrti spasio 508 američkih i drugih savezničkih pilota.
Tri godine Bajić je, kako kaže, radio na scenariju, a pomoć prilikom pisanja dali su mu Duško Kovačević i mladi scenarista Strahinja Madšarević, koji su potpisani kao koscenaristi.
- Projekat snimamo dve godine. Ove godine snimamo 45 snimajućih dana, a nakon toga nastavljamo studiozne pripreme za snimanje koje će se u istom vremenskom periodu odvijati iduće godine. Ove godine do kraja juna snimamo na lokacijama oko Kosmaja, zatim u julu snimamo na lokacijama na planini Rudnik, a sledeće godine snimamo na mestu događaja - objašnjava Bajić.
Od momenta kada je doneo odluku da počne projekat do trenutka kada će film, a potom i serija ugledati svetlost dana, proći će pet godina, navodi naš sagovornik.
- Sam ovaj podatak govori da se projekat radi na način kako se nekada radilo u jugoslovenskoj kinematografiji i kako se radi u svetu. U projektu imamo preko 80 lokacija i u njemu igra preko 130 glumaca, tako da se produkcija ovog projekta uveliko razlikuje od trenutne filmsko-televizjske produkcije u Srbiji - naglašava Bajić.
U tako brojnoj glumačkoj ekipi nalaze se i imena poput Petra Božovića, Nele Mihailović i Žarka Lauševića, Dragana Petrovića Peleta, Ljiljane Blagojević, Ljiljane Stjepanović i Slobodana Bode Ninkovića, ali i mlađe generacije već dokazanih srpskih glumaca poput Radovana Vujovića, koji glumi komandanta operacije Halijard, kapetana Zvonimira Zvonka Vučkovića ili Ivana Vučkovića, koji će tumačiti Nikolu Kalabića.
Prilika je, prema Bajićevim rečima, data i plejadi debitanata kao što su Nina Nešković, Teodora Dragičević, Čubrilo Čupić, Marko Radojević i drugi, a u filmu i seriji će se pojaviti i velika grupa stranih glumaca, uglavnom sa engleskog govornog područja.
Ko će zameniti Glogovca u ulozi Draže, a ko Rankića u ulozi Kalabića
Ono što još Bajiću zadaje muke u podeli uloga jeste ko će, posle Nebojše Glogovca igrati Dražu Mihailovića. Komandanta Jugoslovenske vojske u otadšbini do sada, u jugoslovenskoj i srpskoj kinematografiji tumačili su Rade Marković u filmu Miomira Mikija Stamenkovića iz 1971. „Klopka za generala" i Milan Puzić u seriji Save Mrmka „Poslednji čin" deset godina kasnije.
Foto: Printscreen You Tube/AmiG Show
U kvantitativnom smislu, uloga Draže Mihailovića u filmu i seriji o Operaciji Halijard nije velika, ali je, kaže Bajić, veoma značajna.
- Ta uloga će biti snimana tek sledeće godine i, uistinu, posle Glogovca, veoma mi je teško da odredim, i mentalno, i racionalno, ko će igrati tu ulogu. Imam nekoliko kandidata i za sada vam ne mogu reći ni jedno ime - kaže Bajić.
Međutim, serija „Poslednji čin" nije toliko ostala upamćena po glavnom protagonisti, Draži Mihailoviću, koliko po Nikoli Kalabiću, koga je maestralno tumačio Zoran Rankić. Kalabić se u jugoslovenskoj kinematografiji pojavio samo tada i ostao upamćen po Rankićevoj maestralnoj interpretaciji.
Uloga koju je igrao Rankić bila je produkt jednog vremena u kome je serija Save Mrmka nastala. Sada je drugo vreme kada se stvari u filmskom izrazu rade drugačije, navodi Bajić. U Bajićevom filmu i seriji, ulogu Nikole Kalabića tumačiće Ivan Vučković, koji će, kako Bajić kaže, biti otkrovenje i obećava novu interpretaciju kontroverznog lika Nikole Kalabića.
Razočaraće, i levičare i desničare, i one koji očekuju „Ramba"
Bajić u razgovoru za Sputnjik objašnjava i razloge zbog kojih film neće biti prihvatljiv ni levičarima, ni desničarima, kao ni onima koji očekuju novog „Ramba". Kada su predstavnici Bajićeve produkcijske kuće „Kontrast studios" razgovarali sa mogućim američkim koproducentima, shvatili su da Amerikanci očekuju akcioni film u kome će američki piloti biti predstavljeni kao akcioni heroji.
- Film „Heroji Halijarda" i TV serija „Vazdušni most" je samosvojno, autorsko umetničko delo koje je inspirisano istorijskim događajem. To nije istoriografska rekonstrukcija u dokumentarističkom smislu događaja koji je 70 godina bio gurnut pod tepih jer se iz ideoloških razloga o tome nije smelo govoriti - zaključuje Bajić.
Akcenat Bajićevog filma (i serije), kako nam kaže, nije na američkim pilotima, već na srpskom narodu, koji je savezničke pilote čiji su avioni oboreni iznad Srbije, uz velike rizike čuvao i skrivao od okupatora.
- Ako govorimo o naslovu filma „Heroji Halijarda", neko može da postavi pitanje ko su heroji - da li su to američki piloti ili su heroji zapravo Srbi, koji su se, uz ogromna odricanja da ih spasu i pomognu im. Akcenat je na ovome drugom i zato sam rekao da oni koji budu očekivali da će pasti neki „Rambo" biti razočarani, jer to zapravo nije tačno i sa istorijskog stanovišta. Ja pravim priču o srpskom narodu - objašnjava Bajić.
U tom kontekstu postoji rasterećenost i u ideološkom pogledu, dodaje on i naglašava da ne teži istorijskom revizionizmu. Ono što je bitno je činjenica da će projekat o Operaciji Halijard pružiti priču iz srpske vizure.
- Ja ga ne radim da udovoljim potrebama ni jednih, ni drugih, ni trećih, a pogotovo američke strane. Akcenat u mojoj autorskoj zamisli je na našem čoveku, na mučeniku, na srpskom narodu koji je u tom trenutku preživljavao jednu od najvećoj katarzi u svojoj istoriji - ističe Bajić.
Zbog toga „Heroji Halijarda" nisu doslovna istorijska rekonstrukcija, zaključuje naš sagovornik.
Ruski senator Aleksej Puškov naveo je da se Sjedinjene Države aktivno naoružavaju jer više nisu u stanju da osiguraju svoju hegemoniju ekonomskim, finansijskim, informativnom i diplomatskim sredstvima
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski senator Aleksej Puškov naveo je da se Sjedinjene Države aktivno naoružavaju jer više nisu u stanju da osiguraju svoju hegemoniju ekonomskim, finansijskim, informativnom i diplomatskim sredstvima
Podgorička Borba objavila je tekst koji raskrinkava opasnu manipulaciju čiji je cilj da se bauk "srpskog sveta" nametne kao dominatna tema u Crnoj Gori.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Blokaderi, uprkos javnim pretnjama da će zajedno sa ''kolegama'' iz Sremske Mitrovice danas doći u centar Bogatića i "odmeriti snage" sa aktivistima SNS, ipak se nisu pojavili.
Predsednik Narodne skupštine Republike Srpske i lider Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić objavio je na svojim društvenim mrežama video koji je u veoma kratkom roku izazvao brojne reakcije.
Lider SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević istakao je danas da je politika za Dragana Đilasa zanat za bogaćenje, osvrnuvši se na njegovu izjavu u kojoj je naveo da Aleksandar Vučić ostavlja zemlju "najzaduženiju i najizolovaniju".
Istoričar Hrvoje Klasić, koji blokaderima u Srbiji pruža veliku podršku, rekao je da podržava akciju "Oluja" u kojoj je proterano najmanje 220.000 Srba i čestitao hrtvatskoj vojsci i policiji na "profesionalnoj, brzoj, učinkovitoj" akciji.
Digitalni nomad V. H. (58) i njegova supruga, domaćica H. N. (44), sigurno nisu ni slutili da će kao turisti uneti nemir u Splitsko naselje i biti privedeni u hrvatski pritvor.
Inspektori beogradske policije preuzeli su snimke sa sigurnosnih kamera na kojima se jasno vidi trenutak kada nepoznati muškarac prilazi poznatom hotelu u Ulici Tošin bunar, razbija flašu sa zapaljivom tečnošću i izaziva požar.
Državljanin Turske K.E., koji je uhapšen zbog sumnje da je brutalno ubio rusku državljanku Ljudmilu Turkovu Konstantinovnu (27), a potom njeno telo spakovao u putni kofer i bacio u kanal Vizelj, na saslušanju u tužilaštvu negirao je zločin i izneo šokantne tvrdnje da je u ubistvu učestvovalo više osoba.
Iranski predsednik Masud Pezeškijan izjavio je danas da je komunikacija sa vrhovnim verskim vođom Irana ajatolahom Modžtabom Hamneijem "trenutno veoma teška".
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Put u krajeve sa nestabilnom klimom najčešće donosi glavni izazov pakovanje. Sunčano vreme u sekundi može da se pretvori u kišu, vetar ili oštar pad temperature.
Britanski Institut za bezbednost veštačke inteligencije (AISI) saopštio je danas da su modeli kompanija Anthropic i OpenAI tokom testiranja pokušali da prevare ljude kako bi izvršili zadate zadatke, što je ocenio kao dosad nezabeležen primer autonomnog i obmanjujućeg ponašanja.
Zdravlje creva ima veliki uticaj na ceo organizam, a jedna biljka se posebno izdvaja zbog svojih blagotvornih svojstava. Nana može pomoći varenju i ublažiti određene tegobe, tvrde stručnjaci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.