Film "Sedam hiljada duša", Sanjina Mirića koji govori o stradanju srpskih i ruskih vojnika i civila u Austro-ugarskim logorima na teritoriji današnje Češke, Jindrihovice i Broumov, uskoro će imati premijeru u Beču. Iako nagrađen na gotovo 30 festivala u svetu, ovaj potresni istorijski dokument o stradanju Srba još nije doživeo beogradsku premijeru
U logorima je bilo smešteno čak 60 hiljada ratnih zarobljenika, a više od 7 hiljada Srba, uglavnom seljaka koji su kao zveri hvatani na njivama i kućnom pragu, nije se vratilo kući. Umrli su od gladi, tuberkuloze i drugih bolesti, ali i posledica zlostavljanja, prebijanja.
Jindrihovica i Broumova nema u našim udžbenicima istorije, u poglavljima koja govore o ratu u kome je Srbija izgubila gotovo trećinu stanovništva, oko 60 odsto muške populacije.
Veliko stradanje srpskih i ruskih vojnika u Češkoj
Mirića, koji je scenarista i reditelj ovog dokumentarno - igranog filma, ova činjenica je dugo proganjala.
- Osećao sam da Prvi svetski rat kod nas, pogotovo na filmu, nije zastupljen u dovoljnoj meri, malo se i u školama uči o njemu, a ja sam 35 godina u Češkoj, Jindrihovice su mi blizu, nekoliko godina sam razmišljao da napravim film, to je drugo najveće srpsko groblje na svetu. Niko ni od Čeha o tome gotovo ništa nije znao, a kamoli neko od nas, osim par istoričara kojima je to posao", kaže reditelj.
Istina o strašnom mestu
O surovosti austrijskih, a posebno mađarskih vojnika koji su čuvali zatočene Srbe, u filmu govore dvojica čeških istoričara Petr Bergman i Vladimir Bruženjak, a otkrivanju istine o ovom strašnom mestu doprineo je i naš stručnjak za Prvi svetski rat, Danilo Šarenac.
Prvo suočavanje sa surovim životom u logorima Mirić je doživeo kada je došao u posed fotografija koje su zabeležili tamničari, ali i logorski lekar. Bio je, kaže, oduševljen, jer te fotografije u Srbiji nikad niko nije video.
- Najlepše je bilo to iskustvo, vidite logoraše, na slici petnaestoro naših ljudi, ali kada sam počeo da kolorišem, da bojim ta lica, kada su počeli da dobijaju ten, boju ruku, to više nisu bili zarobljenici, pretvorili su se u ljude sa svojim pojedinačnim sudbinama, borama, sa manama i prednostima. Tačno vidite ljude, ne crno bele fotografije. Strašno mi je bio zanimljiv taj posao, dva i po meseca samo sam na tome radio - priča nam autor filma.
Nije samo fotografijom Mirić uspeo da dočara emocije srpskih vojnika, a posebno seljaka koji su izgladnjivani, mučeni batinama, ostali okupljeni u nadi da će se vratiti kući, ali i tražili utehu u svojoj pravoslavnoj veri. Pronašao je njihova autentična svedočanstva koja je sačuvao logorski sveštenik i preneo ih na filmu.
Najteži deo posla bio je u Srbiji pronaći rođake onih koji se nisu vratili, čije kosti danas počivaju daleko od rodne Šumadije, u mauzoleju u Jindirhovicama. Ipak, imao je svesrdnu podršku Srba u Češkoj i matici, ali i podršku kolega.
Ključni Lordanov savet
Austro-ugarskog lekara Georga Langera, koji je lečio, ali i fotografisao zarobljenike i tako ostavio najvredniji istorijski dokument o ovom strašnom mestu, igra Mirićev kolega i praški sugrađanin, Lordan Zafranović. Mirić kaže da je na prvi pomen ideje odmah pristao da da svoj doprinos ovoj temi.
- Rekao sam, igraćeš srpskog zarobljenika, šalio sam se s njim, objasnio sam da će igrati doktora Langera. Rekao je hoću, nema problema, nije bilo razmišljanja, dvoumljenja. Sjajno je odigrao svoju ulogu, strašno mi je drago što je bio deo ekipe. Dao mi je i par saveta na terenu, na snimanju, a najlepši je da u svakom danu kada snimam treba da popijem sedam deca crnog vina.
Kore od krompira za ručak
Važan segment filma je i činjenica da je lokalno češko stanovništvo, iako je najstrože bio zabranjen bilo kakav kontakt sa logorašima, pomagalo Srbima. Jedna meštanka rizikovala je život da bi pomogla deci iz Srbije.
- Deca su pronalazila ili kopala rupe u ogradi i bežala iz logora da nađu nešto da pojedu, bilo je užasno malo hrane. Ona ih je uhvatila kako iz kanalizacije vade ljuske od krompira i jedu. Sažalila se kad je videla da jedu ljuske od sirovog krompira da bi preživeli, pozvala ih je i dala im skuvani krompir. Dolazili su s vremena na vreme, preživeli su logor, kada su se vratili, iz Srbije su joj poslali prsten sa ugraviranom 1915. godinom i četiri tačkice, koje su predstavljale petoricu dečaka, to su joj poklonili.
Osvojio svetske nagrade - nedovoljno za Srbiju
Film „Sedam hiljada duša" prikazan je na desetini festivala širom sveta, dobio je preko 30 prvih nagrada. Oduševio je i na najstarijem festivalu istorijskog filma u svetu, u Džordžiji, za najbolju režiju, scenario i celokupno ostvarenje dobio je i nagrade u Parizu, Atini, Švedskoj, Brazilu, Indiji, gotovo u svakoj zemlji u koju je otišao, takmičio se ili ne. Autor ne može da shvati da film nije dovoljno dobar za srpske festivale.
- Izgleda da su filmadžije u Beogradu i u Istočnom Sarajevu pametnije od svih u svetu. Zaista ne znam kako to da objasnim, ako film dobije trideset nagrada na festivalima, pet u Americi, pet u Londonu, da ga Beldoks ne uzme ili Martovski festival. Ne znam zašto film nije dovoljno dobar za naše festivale, to je van pameti, ali ne ljutim se na njih, svako ima pravo na mišljenje, možda su to odlični filmski stručnjaci, ali malo mi je ipak to čudno, onako narodski kad razmišljate, zašto je svuda u svetu dobar, a nije kod nas - kaže Mirić.
U subotu 6. juna film će se premijerno naći pred bečkom publikom, autor će sa istinom suočiti i one čiji su se potomci nalazili na mračnoj stranici istorije. Za Sputnjik kaže da ima tremu, pozvao je i predstavnike institucija koje bi trebalo da budu upoznate sa ovom tematikom.
U Beogradu jedne subote…
- Zašto da ne, zašto da ne prikažem film u Austriji ili u Mađarskoj. Tako je bilo. Najviše ovaj film volim zato što verujem da on ni u kom smeru nije propagandni. U njemu je sve istinito, tako je bilo. Tražio sam da pozovu i predstavnike ambasada svih zemalja bivše Jugoslavije. To ću učiniti i kada bude premijera ovde u Pragu.
Na pitanje, kada će biti film konačno doživeti premijeru u Beogradu, odgovara;
Sastanak predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa zvaničnicima Republike Srpske povodom izbora Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika u BiH biće održan u sredu u Beogradu, nakon što je Vučić pozitivno odgovorio na zahtev iz Banjaluke, potvrđeno je za RTRS iz kabineta predsednice Republike Srpske
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sastanak predsednika Srbije Aleksandra Vučića sa zvaničnicima Republike Srpske povodom izbora Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika u BiH biće održan u sredu u Beogradu, nakon što je Vučić pozitivno odgovorio na zahtev iz Banjaluke, potvrđeno je za RTRS iz kabineta predsednice Republike Srpske
Rusija je, prema najnovijim satelitskim snimcima, počela da uvodi interkontinentalnu balističku raketu RS-28 Sarmat u operativnu upotrebu, a postoji mogućnost da je oružje, poznato i kao „Sotona 2“, već opremljeno nuklearnim bojevim glavama i stavljeno u stanje pune borbene pripravnosti.
Voditeljka Minja Miletić osvrnula se na dešavanja sa konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije i nastupe nove većine okupljene oko "Studentske liste", u ironičnom tonu komentarišući pozivanje na "plenume", blokaderske hvalospeve na račun rukovodstva parlamenta i oštre duele u skupštinskoj sali.
Lider opozicije Aleksandar Vučić upozorio je novu vlast da bi revolucionarni teror koji sprovode od vanrednih parlamentarnih izbora 25. oktobra mogao da im se vrati kao bumerang.
Narodni poslanik liste "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" i predsednik Srpske napredne Stranke Miloš Vučević konstatovao je da je nova revolucionarna vlast poništila demokratiju u Srbiji.
Novi sukobi i netrpeljivost potresaju Studentsku listu! Na društvenim mrežama pojavila se objava u kojoj se tvrdi da je Ilija Srđanović zabranio drugim kandidatima da otvaraju Instagram profile!
Aleksandra Štimac, predstavnica Studentske liste, otvoreno je priznala da ne poznaju sve načine funkcionisanja parlamenta, a istovremeno poručila da nisu spremni na bilo kakvu saradnju sa predstavnicima bivšeg režima.
Analitičar Đorđe Vukadinović ocenio je da je Studentska lista izneverila očekivanja svojih pristalica, koje su danima sa velikom pažnjom pratile dešavanja u parlamentu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, efikasnim operativnim radom, uhapsili su B. M. (29) iz okoline Kruševca, zbog sumnje da je izvršio krivična dela teška krađa i ugrožavanje sigurnosti.
Tri saobraćajne nezgode dogodile su se u Nišu, a u njima je povređeno ukupno pet osoba, među kojima je troje dece uzrasta 15 godina. Jedna osoba zadobila je teške povrede, saopšteno je iz niške Hitne pomoći.
Mučenje žrtava pre ubistva jedan je od najbrutalnijih načina obračuna u kriminalnom svet, objašnjava kriminolog Ratomir Antonović, povodom suđenja u Španiji za stravično ubistvo Aleksandra Kolundžića u Marbelji.
Policija u Subotici rasvetlila je dve teške krađe i, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Subotici, podneće krivične prijave protiv trojice osumnjičenih.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski otvoreno je zapretio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu potpunim uništenjem Krimskog mosta, poručivši da ova strateška saobraćajnica neće opstati i da će Kijev nastaviti napade na nju.
Najmanje tri osobe su poginule, 60 je povređeno, a hiljade kuća su uništene ili teško oštećene u razornoj oluji koja je pogodila grad Tupansireta, u brazilskoj saveznoj državi Rio Grande do Sul.
Ukrajina bi mogla da pokrene dve velike operacije protiv ruskih snaga, uključujući pokušaj zauzimanja Zaporoške nuklearne elektrane i novi prodor prema Kurskoj oblasti, upozoravaju ruski vojni komentatori, koji tvrde da se na pojedinim delovima fronta već primećuju pripreme za nove napade.
Iranska Revolucionarna garda saopštila je da je oborila američku vojnu bespilotnu letelicu MQ-9 Riper iznad Ormuskog moreuza, tvrdeći da je reč o čak 58. dronu ovog tipa koji su iranske snage uništile od početka sukoba sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Pevačica se prisetila i neprijatne situacije koju je, kako tvrdi, doživela na aerodromu u Nemačkoj, kada su je carinici zaustavili i tražili račune za luksuzne kofere koje je nosila.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 21. novembra, obeležavaju Svetog arhangela Mihaila, u narodu poznatiji kao Aranđelovdan, a među onima koji danas imaju poseban razlog za slavlje nalaze se i brojne poznate ličnosti.
Sin Lepe Brene Viktor Živojinović i njegova devojka Aleksandra uneli su prazničnu čaroliju u svoj luksuzni stan vredan 700.000 evra, koji se nalazi na 40. spratu zgrade na Novom Beogradu, a pažnju mnogih privukla je njihova neobična jelka.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.