Dok god raspinju Aleksandra Vučića, znam da nam je dobro krenulo, da nam ide, da smo tu gde jesmo. Kad ućute, znaću da nije kako treba, da nestajemo i da nas neće biti. Vučićevo raspeće je naše vaskrsenje - napisao je vladika bihaćko-petrovački Sergije u autorskom tekstu objavljenom na sajtu Eparhije bihaćko-petrovačke 14. decembra 2020. godine
Da živim u Beogradu ili negdje u unutrašnjosti Srbije, možda bih o predsjedniku Vučiću razmišljao na nešto drugačiji način, možda bih, kao mnogi, više bio vođen ličnim a manje nacionalnim interesima.
Ali, pošto sam monah i episkop koji živi i stoluje u manastiru Rmnju, na pustoj i surovoj granici Bosne i Like, moj pogled na život, saživot, na prilike i neprilike, uslovljen je samo jednim – željom da duhovno i biološki preživi ovo moje malo i nejako stado Hristovo, koje mi je dato na brigu i staranje. Već tri decenije mi se brinemo da ne nestanemo, da nas ima, da ostanemo tamo gdje nas je oduvijek bilo.
Za ostvarenje ovih skromnih želja uvijek nam je nedostajala pomoć, bratska ruka i razumijevanje. Zbog toga smo više iskrvarili poslije rata nego u samom ratu, jer ratne rane niko nije želio da nam vida. Međunarodna zajednica nije bila zainteresovana da nam pomogne, a Republika Srpska nedovoljno jaka da nas snažnije podrži.
I kada smo, od mnogo nade i gledanja u istom pravcu, za čas okrenuli glavu od matice Srbije, predsjednik Vučić je pogledao nas. I ne samo pogledao, već i pomogao, i pohodio nas, dva puta, kao nijedan predsjednik Srbije do tada.
Na tome smo mu bili i ostali beskrajno zahvalni, jer Krajišnici pamte čak i onda kad se čini da su sve zaboravili. Istine radi treba podsjetiti da je Srbija uložila novac u svaku opštinu i svaki grad Republike Srpske, ali i u četiri opštine sa srpskom većinom u Federaciji BiH, pa tako, zahvaljujući toj istoj Srbiji i njenom predsjedniku, imamo, kao izraz trajne ljubavi, dječije vrtiće, bolnice, puteve, hramove…
Međutim, da bi se osporilo, omalovažilo i sve predstavilo drugačijim nego što jeste, svakodnevno se ispaljuju otrovne strelice u vidu novinskih napisa i intervjua naših osvjedočenih dušebrižnika, koji strah od velikosrpskih imperijalističkih težnji, posijan od njih samih u njihovim nedobronamjernim umovima, pokušavaju izmjestiti u svakodnevicu ovdašnjih Bošnjaka i Hrvata, kojima, uvjeren sam, predsjednik Vučić želi isto što i nama Srbima – mir, napredak i dobre odnose, bez straha jednih od drugih.
Napada se onaj koji je bjesmučno napadnut u Srebrenici, pokušava se diskreditovati onaj koji je pomogao toj istoj Srebrenici, kao niko do tad, a sve sa ljudskom željom da se ratne rane izliječe međusobnim povjerenjem, da se ovdašnji narodi povežu modernim saobraćajnicima, da nam, svima zajedno, ovdje bude bolje, da svi imaju posla, da niko ne odlazi u bijeli svijet samo da bi našao posao a izgubio sve ono što ima samo u zemlji u kojoj je rođen – rođake, prijatelje, uspomene, sreću…
Kada se vidjelo da je sve teže plašiti one druge i drugačije velikosrpskim nacionalizmom, jer je ta matrica odavno istrošena, onda se došlo na ne tako novu ideju da se za sve okrive Rusi, pa da se oni drugi i drugačiji plaše njima i, naravno, Vučićem kao njihovim eksponentom.
Uzalud! Dovoljno je pogledati čije su banke, tržni centri, gdje odlazi radna snaga i svakome će sve biti jasno. Nekome je, očigledno, dosadio mir i napredak, pa bi sada, osokoljen rezultatima američkih predsjedničkih izbora, da „raspakuje Dejton“, da ponovo otvori stare rane, da ubije i ono malo nade koje imaju ovdašnji Srbi, Hrvati i Bošnjaci, željni mira i povjerenja, željni svoje djece iz Njemačke, unučadi iz Irske, prijatelja iz Amerike. Bosna i Hercegovina u kojoj živim, u kojoj služim i u kojoj ću kosti ostaviti, ima komparativne prednosti: Hrvatska pomaže Hrvate, Srbija Srbe, islamski svijet Bošnjake.
Ako nam umovi i srca nisu tijesni, u ovoj zemlji ima mjesta za sve i svakoga. Nije ovoj raspetoj zemlji problem Aleksandar Vučić, već frustracije onih koji bi da ovu zemlju kroje po svome, a u toj političko-krojačkoj zamisli ovdje bi bilo Srba tek toliko da dekorativno ukrase vjerski i nacionalni monolit zamišljen u nekom od mračnih centara moći.
Znam da to predsjednik Vučić ne bi dozvolio, baš kao ni predsjednik Dodik, kao ni svaki drugi čestiti Srbin kojem je stalo da iza nas nešto ostane u ovoj lijepoj i strašnoj zemlji, koja nije i neće biti ničiji plijen, već prostor u kojem će život nadjačati smrt, u kojem će biti brojnije nove kolijevke nego radne vize, u kojem će komšija vjerovati svome komšiji kao bratu rođenom.
Dok god raspinju Aleksandra Vučića, znam da nam je dobro krenulo, da nam ide, da smo tu gdje jesmo. Kad ućute, znaću da nije kako treba, da nestajemo i da nas neće biti.
Ustoličenje mitropolita Јoanikija sada je iza nas. Pamtićemo ga po neredima, prijetnjama, zapaljenim gumama i bačenim kamenicima, po iskaljenoj mržnji, ali i po snazi koju Srpska Crkva ima i mora imati da bi srpski narod preživio i nadživio svoje dželate, istakao je episkop bihaćko-petrovački Sergije
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ustoličenje mitropolita Јoanikija sada je iza nas. Pamtićemo ga po neredima, prijetnjama, zapaljenim gumama i bačenim kamenicima, po iskaljenoj mržnji, ali i po snazi koju Srpska Crkva ima i mora imati da bi srpski narod preživio i nadživio svoje dželate, istakao je episkop bihaćko-petrovački Sergije
Dok se "želu da bude nosilac" blokaderske liste Vladan Đokić baškario na Jadranskom moru, Milo Lompar, njegov glavni konkurent sa blokaderske liste "opipava" tokom leta alternative za sklapanje novih političkih saveza.
Ideolog blokadera i jedan od najostrašćenijih antisrba sa dna kace, Milan St. Protić, na sraman način je udario na sopstvenu zemlju izjavom o zločinačkoj akciji "Oluja" da "Hrvati imaju šta da slave" kada je u pitanju taj događaj, zbog čega je preko noći postao heroj "Lijepe njihove".
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović izneo je danas šokantne podatke Narodne Banke Srbije koji razotkrivaju razmere delovanja takozvane "NVO hidre" u našoj zemlji.
Politički analitičar Uroš Piper javno je raskrinkao i prozvao Slobodana Georgieva, blokaderskog urednika trovačnice Nove S, uputivši mu brutalnu poruku na društvenoj mreži Iks.
U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila danas oko 16.50 časova na Smederevskom putu, u Ulici Aleksandra Kostića, sudarila su se dva putnička automobila.
Crnogorska policija vrši pretese na teritoriji Podgorice i Kolašina tragajući za odbeglim bivšim policajcem Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe kavačkog klana Radoja Zvicera.
Crnogorska policija vrši pretres na teritoriji Podgorice i Kolašina u potrazi za odbeglim Nebojšom Bugarinom, navodnim saradnikom vođe "kavačkog" klana Radoja Zvicera, koji je na suđenju za šverc kokaina.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušano je troje osumnjičenih zbog postojanja osnova sumnje da su 2. avgusta 2026. godine po prethodnom dogovoru, zajednički učestvujući u radnji izvršenja, iz koristoljublja lišili života oštećenog R.G.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Tokom velikih vrućina organizmu je potrebno više tečnosti, a mnogi posežu za osvežavajućom limunadom. Ipak, stručnjaci ističu da čaj može biti još bolji izbor. Osim što rashlađuje kada se pije hladan, ledeni čaj pruža i brojne zdravstvene koristi.
Uz veliki broj rasa različitih veličina i karaktera, izbor pravog ljubimca nije uvek jednostavan. Jedna od rasa koja se često ističe kao dugovečna i nezahtevna za držanje jeste engleski toj španijel.
Tin Mlivić, nekadašnji rijaliti učesnik, zaprosio je dečka Ivicu Racića koji je inače tog dana slavio i gala rođendan, a detalji su odmah dospeli do društvenih mreža.
Tokom rasprave u kojoj se pominjala pesma "Beograd", Svetlana Ceca Ražnatović šokirala je javnost izjavom da je zapravo ona napisala taj stih, a ne Dino Merlin.
Zbog teške ekonomske situacije i manjka nastupa, pevačica Maja Odžaklijevska je prihvatila posao u vulkanizerskoj radnji kako bi obezbedila egzistenciju sebi i svojoj porodici.
Rijaliti zvezda Milica Veličković je na svom Instagram profilu podelila je fotografiju na kojoj pozira u zagrljaju rijaliti učesnika Marka Janjuševića Janjuša, čime je iznenadila mnoge pratioce.
Rijaliti zvezde Uroš Stanić i Sanja Grujić poslednjih dana privlače pažnju zajedničkim trenucima koje dele sa pratiocima, a sad su uhvaćeni golišavi na plaži.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.