U vaganju izbora između ruskih migova i francuskih rafala - na strani Rusije stoji gotovo sve - od tradicije, obučenog pilotskog i tehničkog kadra do logistike i cene
Kako su višenamenski borbeni avioni sa Zapada postali predmet razmatranja u srpskom javnom prostoru, te koja je pozadina ove priče analiziraju sagovornici Sputnjika.
Preskupi eksperiment i neizvestan sukob
Razmatrajući stavke na koje će biti opredeljen budžet za Vojsku Srbije, ministar odbrane Nebojša Stefanović, uz ogradu da će konačan sud na osnovu urađenih analiza doneti Vojska, ostavio je prostor da posle 60 godina duge tradicije letenja, srpski piloti ruske „migove" zamene borbenim avionima francuske marke „rafal".
Da li se iza dogovorene prodaje višenamenskih borbenih aviona rafal Hrvatskoj, Indiji, Grčkoj, Egiptu, UAE, a u najavi i Srbiji, kriju geopolitički motivi Pariza, koja je razlika između ruskih MIG-29 aviona i rafala F3R, te kolika je cena ovakve avanture razgovaramo sa Borišom Mandićem, predsednikom Udruženja pilota nadzvučnih aviona „Ma 2plus" i Jasminom Andrić, glavnom urednicom časopisa "Odbrana i bezbednost".
Prednost ruske u odnosu na zapadnu avijaciju su tradicija, očuvan kadar, izgrađena infrastruktura, i na kraju ekonomičnost, tvrdi Boriša Mandić, koji iza sebe ima iskustvo 22 godine letenja i obuke 33 pilota na avionima nadzvučne borbene avijacije.
- Priča o francuskim avionima čist je marketinški potez, u osnovi prevelika avantura, preskupi eksperiment i neizvestan ishod. Kao neko ko je ceo život leteo, tvrdim odgovorno da je nama - počevši od vojne neutralnosti do ekonomskog aspekta - najbolje da ostanemo na liniji ruske supersonične tehnike, ma kakve i ma koja ona bila. Mi imamo jaku, dugu tradiciju na toj i takvoj tehnici. To je prvo. Drugo, uspeli smo da očuvamo nit lovačke avijacije i nemamo prekid u kontinuitetu kao što je to u slučaju Hrvatske i drugih zemalja. I treće, sačuvali smo pilotski kadar, tehnički kadar i logistiku. Ruska tehnika je pouzdana, izdržljiva i žilava i može da parira svim trenutno najmodernijim lovačkim avionima".
Manevarske osobine ruske tehnike ispred zapadnih
Nasuprot žestokoj propagandi Zapada koja glorifikuje novu 4 plus generaciju aviona, stoje, tvrdi Mandić, drugačiji pokazatelji - od manevarskih osobina aviona do palete naoružanja.
- Reklama i propaganda su čudo. Mi nigde u svetu nismo videli direktan sukob ova dva tipa aviona - ruskog „miga" i francuskog „rafala" da bi mogli da iznesemo sud. Ono što je izvesno je da su manevarske osobine ruske tehnike mnogo bolje nego zapadne. Zapad ima elektroniku, ali elektronika je osetljiva stvar i lako se kvari - najmanji otkaz i avion je van upotrebe. Kod ruske tehnike imate trostruki sistem osiguranja-otkaže jedan, imate drugi, otkaže drugi imate treći sistem. Zdrava logika a ne poznavanje strategije i taktike govori da bi ovakav eksperiment prelaska na francuske rafale mogao biti skup i bez konačnih garancija -kaže Mandić insistirajući na tome da Srbiji lovačka avijacija treba zbog zaštite neba, eventualnih intervencija te da uzimajući u obzir činjenicu da mi nemamo veliku teritoriju niti morsku površinu nama i nisu potrebni radari za 200, 300 i više kilometara.
Migovi su donacija, šta je sa rafalima?
Analizirajući razliku između ruskih MIG-29 aviona i "rafala" F3R koje će za nekoliko godina imati i Hrvatska u svom ratnom vazduhoplovstvu, Jasmina Andrić napominje da je reč o avionima različite generacije i da s tog aspekta i nije na mestu praviti komparacije, čak ni kada je u pitanju modernizovana verzija MIG-ova.
"Rafali" spadaju po ruskim merilima u generaciju 4++, dok MIG-29 spada u generaciju 4. Dakle bilo bi primerenije da se porede „rafali" i MIG-35. Takođe od početka proizvodnje „rafal" je konstruisan kao borbeni avion dok je MIG-29 lovac. Takođe migovi su imali ograničene mogućnosti razvoja i modernizacije dok su „rafali" danas jedan od najboljih borbenih aviona".
Iako opremanje „migovima" nije dugoročno već privremeno rešenje s obzirom na to da bi „migovi" koje Srbija ima mogli da se koriste do 2030. godine, Andrićeva opominje da ne smemo zaboraviti da smo mi ove letelice dobili kao donaciju iz Rusije i Belorusije i da će se i u slučaju nabavke drugih aviona, „migovi" i dalje koristiti sve dok nove letelice ne dostignu optimalan nivo operativne sposobnosti.
„Jedan avion se ne može posmatrati odvojeno od celokupnog sistema. Takođe preobuka naših pilota koja se vršila u zemlji i inostranstvu je dosta jednostavnija za „migove" s obzirom na njihovo pređašnje iskustvo".
Obuka pilota od pet do 12 godina
Prelazak sa jedne tehnike na drugu žestok je, komplikovan, dug i neizvestan proces, upozorava Mandić.
- Imamo tradiciju, obučeni kadar, logistiku i očuvan sistem obuke ne samo pilota nego celokupnog osoblja. Po satu letenja i obuci pilota, ceni aviona, rezervnih delova i bojnih sredstava mnogo jednostavnije i isplativije je da ostanemo na liniji ruske lovačke avijacije.
Na pitanje koliko bi trebalo da prođe vremena od kupovine francuskog "rafala" do ulaska prvog srpskog pilota u njega, Mandić kaže minimum pet, maksimum 12 godina, koliko traje obuka.
- Kada bi danas krenuli sa procesom, u najboljem slučaju bi za osam do deset godina imali sposobnog pilota da izvrši zadatak noću-danju, po svakom vremenu. A mi to sada imamo na ovoj tehnici. Samo laici mogu da pričaju da se lako vrši preobuka, što nije tačno. To je druga filozofija, tehnički pristup i drugi principi koji mnogo koštaju".
Ko na kraju profitira?
Iza ofanzive "rafalima", stoji i geopolitika. Diplomatsko-oružana" ofanziva francuskog predsednika ukazuje, mišljenja je Andrićeva, na staro pravilo - da je trgovina oružjem ozbiljan geopolitički element.
- Veliki proizvode, a manji ratuju i kupuju. Jasno je ko na kraju profitira. U prilog tome govori i primer Indonezije koja je naprasno odlučila da odustane od nabavke Suhojevog Su-35E i počela da razmatra francuske „rafale" i Boingov F-15EH za nabavku. Iza ove odluke stoji strah od američkog embarga na kupovinu oružja. Ovakvu vrstu embarga legitimisao je američki Zakon o suzbijanju američkih protivnika kroz sankcije iz 2017. godine. Prodaju Emiratima kao i Hrvatskoj dogovorio je lično francuski predsednik Emanuel Makron koji se pri tom nije obazirao ni na međunarodne kritike s obzirom na to da Emirati učestvju u sukobima u Jemenu i Libiji.
Ukoliko bi se Srbija odlučila za nabavku "rafala", morala bi, zaključuje Andrićeva, da vodi računa o mnogim faktorima, od geopolitičkih implikacija i odnosa sa Ruskom Federacijom, preko finansijskih sredstava izdvojenih za takvu nabavku, opremanje i naoružavanje, prateću oprem u do preobuke pilota.
Ruski lovci su ispratili iznad Crnog mora vojne avione SAD i Francuske koji su pokušali da se približe granici Rusije, saopštili su u Nacionalnom centru za upravljanje odbranom Ministarstva odbrane Rusije
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski lovci su ispratili iznad Crnog mora vojne avione SAD i Francuske koji su pokušali da se približe granici Rusije, saopštili su u Nacionalnom centru za upravljanje odbranom Ministarstva odbrane Rusije
Rusija je tokom noći sa 27. na 28. jun odbila jedan od većih talasa ukrajinskih dronova, a prema podacima Ministarstva odbrane Rusije, sistemi PVO oborili su 213 bespilotnih letelica avionskog tipa iznad 13 regiona.
Ugovor za obezbeđivanje finansijskih sredstava za završne radove na Hramu Svetog Save u Beogradu potpisan je danas, a tom događaju prisustvovao je i predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić otkrio je da je na skupu "Srbija - jedna porodica", koji je održan u subotu u srcu Beograda, u glasačke kutije ubačeno čak 60.000 listića.
Sinoć je u mestu Bresnica, kod Čačka, grupa građana blokirala prolaz autobusu koji je saobraćao iz Beograda i prevozio građane koji su prisustvovali skupu "Srbija - jedna porodica".
Glavnom uredniku Informera Draganu J. Vučićeviću vlast Crne Gore zabranila je ulazak u tu zemlju - vest je koja je odjeknula regionom u petak, a koju su pojedinci iz naše zemlje jedva dočekali da počnu da seire i da se raduju.
Vrlo teška noć je iza stanovnika Guče, posebno onih meštana koji žive u Ulici Prvomajskoj. Meštani opisuju kako je sve izgledalo nakon što je došlo do curenja amonijaka u jednoj hladnjači, a Milenko Paunović svedoči o tome kako je spasavao sina i njegovu porodicu.
Stariji muškarac iz Prokuplja stradao je rano jutros od strujog udara. On je radio nešto oko dečijeg bazena dok je bila uključena pumpa za prečišćavanje vode.
Poslanik Evropskog parlamenta iz Luksemburga Fernan Kartajzer izjavio je da stanje ruske ekonomije ne potvrđuje negativne prognoze koje su na Zapadu izricane posle uvođenja sankcija Moskvi.
Britanska Ratna mornarica ponovo se našla u ozbiljnom problemu: prema pisanju UK Difens žurnala, Ujedinjeno Kraljevstvo trenutno nema nijednu višenamensku nuklearnu podmornicu na borbenom patroliranju.
Pukovnik Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Rustem Fahriev, koga ruske bezbednosne strukture dovode u vezu sa organizacijom pokušaja terorističkog napada na Krimu, likvidiran je 18. maja u Ukrajini
Ruska vojska nastavlja juriš na Krasni Liman i, prema saopštenju Ministarstva odbrane Rusije, potiskuje Oružane snage Ukrajine sa juga i severozapada grada, uz napredovanje ka centralnim delovima.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Zaboravite na klasičnu "misionarsku" rutinu od dva minuta, donosimo vam 3 brutalne poze koje garantuju eksploziju u spavaćoj sobi i teraju žene na vrištanje.
Visoke temperature mogu da pokvare i najbolje našminkano lice. Ipak, uz nekoliko jednostavnih trikova moguće je da šminka ostane sveža i postojana tokom celog dana.
Nemačka influenserka Eda Elisa našla se u neprijatnoj situaciji na aerodromu kada joj je, neposredno pred let, rečeno da ne može da uđe u avion zbog odeće koju je nosila.
Tokom jula, Bikove, Vodolije i Jarčeve očekuju povoljne okolnosti koje bi mogle da im donesu dodatne prihode, reše dugove i otvore vrata novim poslovnim prilikama.
Poznata voditeljka Sanja Marinković rešila je da do kraja raskrinka sramnu prošlost kontroverzne rijaliti zvezde, pa je pred milionima izvukla spisak njenih intimnih odnosa!
Na Ušću u Beogradu sinoć se održalo treće veče Music Week-a na kom je nastupala zanosna Teodora Popovska, koja je izazvala pažnju javnosti snimanjem sa Draganom Kojićem Kebom!
Ponosni roditelji Maja i Alen Hadrović su na mrežama podelili prelepe kadrove sa svog imanja i pokazali kako njihovi naslednici provode vreli letnji dan.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.