BADNJAK JE DREVNI OBIČAJ SRBA, A JELKU SMO "UVEZLI" U 19. VEKU! Njegovim paljenjem pomažemo da se oporavi BOG SUNCA, a evo kakvo psoebno značenje ima PANJ TORTA!
Podeli vest
Badnjak i okićena jelka simbol su božićnih i novogodišnjih praznika, od kojih je prvi stari običaj našeg naroda, dok su kićenje jelke Srbi “uvezli iz inostranstva” u 19. veku, a u potpunosti ga prihvatili posle Drugog svetskog rata
Direktor RHMZ Jugoslav Nikolić rekao je gostujući na TV Prva da se natprosečne temperature sa stabilnim i sunčanim vremenom očekuju do srede 5. januara, ali je od 12. januara moguć i sneg
02.01.2022
23:30
Ovo za Tanjug kaže direktor Etnografskog muzeja u Beogradu etnolog Tijana Čolak-Antić Popović.
Istorija božićne jelke seže sve do simbolične upotrebe zimzelenog drveća u drevnom Egiptu i Rimu, ali je kod Srba tradicija da se unosi badnjak u kuću na Badnje veče.
- Reč je o verovanju da, kada je najkraći dan u godini, treba da se zapali vatra i da ta vatra osvetljava početak Nove godine, odnosno da se njome pomaže Suncu, koje je tada najslabije - kaže Čolak-Antić Popović.
Foto: Lj.S.
Novi običaji usvajaju se, kako dodaje, nakon što je Srbija razvila kontakte sa Evropom polovinom 19. veka.
- Naši ljudi išli su na školovanje u inostranstvo. Svaka imućnija porodica slala je po jedno dete, i to ono najbistrije. Muškarci su se školovali i često se ženili, pa su strankinje dolazile u Srbiju. Devojke su išle u zavode, koji su bili internati za žensku decu. I onda su, vraćajući se u zemlju, donosili sve te novotarije, kao što je i kićenje božićne jelke - kaže Čolak-Antić Popović.
Do najintenzivnijeg prelaska na novogodišnju jelku i napuštanja tradicije badnjaka došlo je nakon Drugog svetskog rata, odnosno nakon “raskida sa religijom”.
- Jelka nije delovala kao religijsko praznovanje Božića i Nove godine, u odnosu na badnjak koji je bio pravoslavni. Uskrs, takođe, tad prestaje da se slavi, a obeležavanje početka bujanja vegetacije preuzima 1. maj. Komunizam je značio raskid sa religijom, a ti običaji su se smatrali za religiozne, za hrišćanske - podseća Čolak-Antić Popović.
Ali, kako napominje, ovi običaji su jako stari i potiču iz perioda pre primanja hrišćanstva.
- Ojačati snagu Sunca svakako nije nešto što je hrišćanski. Možemo da kažemo da je Božić rođenje Isusa Hrista, ali i rođenje malog boga, koji je iz predhrišćanskog perioda - navodi Čolak-Antić Popović.
Slična istorija, sudeći prema pisanju američkog Historija, vezuje se za jelke.
U vreme zimske kratkodnevice, kada je dan najkraći u godini, a noć najduža, mnogi drevni narodi verovali su da se bog Sunca razboleo i oslabio. Kratkodnevicu, koja na severnoj hemisferi pada 21. ili 22. decembra, slavili su, jer je to značilo da će bog Sunca konačno početi da se oporavlja. Zimzelene grane podsećale su ih na sve zelene biljke koje će ponovo izrasti kada bog Sunca ojača i vrati se leto.
Međutim, kako navodi Histori, zasluge za tradiciju kićenja jelke, kakvu danas poznajemo, pripisuju se Nemačkoj, u kojoj su pobožni hrišćani unosili ukrašeno drveće u domove u 16. veku, a ovaj običaj popularizovali su britanska kraljica Viktorija i njen suprug, princ Albert.
U Nemačkoj su pojedinci pravili božićne piramide od drveta, koje su ponekad ukrašavali zimzelenim biljkama i svećama.
Veruje se da se prvi dosetio da upaljene svećice stavi na drvo osnivač protestantske crkve i jedan od vođa reformacije Martin Luter (1483-1546).
- Hodajući jedne zimske večeri ka svojoj kući, dok je smišljao propoved, bio je zadivljen sjajem zvezda koje su svetlucale među zimzelenim biljkama. Kako bi taj prizor predstavio porodici podigao je drvo u glavnoj prostoriji i ukrasio njegove grane upaljenim svećama - navodi Histori.
Foto: Informer
Čolak-Antić Popović kaže da su svećice koje i danas stavljamo na jelku da gore 31. decembra isto kao i kada se stavi badnjak na ognjište da gori.
- Drvo treba da bude rodno i plodno tako da sjajne kugle kojima ukrašavamo jelku predstavljaju plodove, kao što se badnjak posipa žitom - navodi Čolak-Antić Popović.
Za badnjak se seče grana hrasta, koji je kod Slovena oduvek bio sveto drvo. Hrast je, napominje sagovornica Tanjuga, drvo slovenskog boga Peruna, ali i drvo Zevsa i Jupitera.
Drvo svih glavnih božanstva u mnogobožačkim religijama indoevropskih naroda uvek je hrast, navodi ona.
Običaj odlaska u šumu po badnjak nije svojstven samo našem narodu.
Foto: FOTO TANJUG/ZORAN ŽESTIĆ
Kod Francuza je, kako navodi Čolak-Antić Popović, bio običaj da deda i unuk, na Badnji dan, odu po granu nekog plodonosnog drveta (šljiva, trešnja, maslina) i unesu ga kuću.
Tamo bi ih, kako dalje objašnjava, dočekala domaćica i posula žitom kako bi naredna godina bila plodna i uspešna, a potom bi se grana stavljala na ognjište da gori.
S prelaskom spremanja hrane sa otvorenog na zatvoreno ognjište - na šporet, Francuzi su prestali da unose cepanicu u kuću, pa se polovinom 19. veka jedan francuski poslastičar dosetio da napravi kolač u obliku panja.
- Mi tu poslasticu zovemo panj-torta, a u Francuskoj se nalazi na trpezi na Badnje veče - ističe etnolog.
Taj običaj se posle preneo u Kanadu i u Veliku Britaniju.
- U više zemalja se za Badnje veče posle večere služi panj-torta. Može da bude kao rolat od čokolade, sa glazurom koja se viljuškom izbrazda tako da deluje kao da je kora drveta. Panj torta može da bude i od kesten pirea, samo je važno da ima oblik odsečene grane - isrpičala je direktorka Etnografskog muzeja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Direktor RHMZ Jugoslav Nikolić rekao je gostujući na TV Prva da se natprosečne temperature sa stabilnim i sunčanim vremenom očekuju do srede 5. januara, ali je od 12. januara moguć i sneg
Oružane snage Ukrajine raspoređuju avione na aerodrome trećih zemalja, posebno Poljske, u nadi da ih Rusija tamo neće bombardovati, plašeći se otvorenog sukoba sa NATO-om, dok se ukrajinski aerodromi koriste za dopunu goriva i municiju, saopštile su ruske snage bezbednosti za RIA Novosti.
Ukrajina je izgubila istorijsku priliku za oslobađanje od dužničke omče, izjavio je kijevski ekonomista Aleksej Kuš na svom Facebook nalogu, uporedivši sprovedenu restrukturizaciju duga sa "izgubljenom pobedom".
U novom Vikend Info jutru Jedinstvena Srbija traži najoštrije kazne za one koji pozivaju na ubistvo predsednika Srbije. O tome u novom Vikend Info jutru, govorio je gost Dragan Marković Palma, lider JS.
Sinoć su otvorene Olimpijske igre u Parizu. Spektakl prilikom otvaranja izazvao je burne reakcije. Da li je ono bila promocija jednakosti kako tvrde organizatori, ili nešto drugo? Na ovu, ali i sve druge važne svetske teme govorili su gosti emisije "Rat uživo", Dragoslav Rabrenović ispred Instituta ta nacionalnu strategiju i stručnjak za strategijski menadžment.
Amerika je rešila da nam za svog novog izaslanika pošalje čoveka koji ukupno ima tri slike na internetu. To je čovek koji je organizovao Majdan. Ne pište nam se dobro. Na ovu temu u emisiji "Otvoreni studio" govorili su politički filozof Dragoljub Kojčić i stručnjak za bezbednost Ivan Miletić. Novinar i ratni reporter Igor Damjanović uključio se uživo u program i komenarisao je ovu temu.
Kurtijev režim počeo je da koristi isti sistem kao i Hrvati. Počeli su da hapse Srbe zbog objava na društvenim mrežama. O konstantnom Kurtijevom teroru u emsiji "Info dan" govorili su podpredsednica Skupštine Srbije Snežana Paunović i novinar Predrag Jeremić.
Istraga ubistva poznatog advokata Dragoslava Miše Ognjanovića (57), koji je izrešetan 28. jula 2018. godine u Novom Beogradu, i dalje nije okončana i zvanično je još nepoznanica ko je njegov ubica i ko je naručilac!
Rafael Nadal opet kuka, navikli smo to od njega, pa je udario po organizatorima Olimpijskih igara jer singl meč s Martonom Fučovičem igra od 14 časova.
Komandant generalštaba izraelskih oružanih snaga (IDF), general Herci Halevi izjavio je danas da vojska povećava svoju spremnost za “narednu fazu borbi na severu”, nakon jučerašnjeg raketnog napada Hezbolaha na stadion u jednom selu na Golanskoj visoravni, u kojem je poginulo najmanje 12 osoba.
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u subotu da je Evropska unija nesvesna onoga šta se dešava i upozorio je na novi, azijski orijentisan "svetski poredak". On je takođe podržao kandidaturu Donalda Trampa za predsednika SAD.
Libanska militantna grupa Hezbolah platiće visoku cenu za raketni napad u kojem je poginulo najmanje 11 osoba, uključujući decu, na fudbalskom terenu u selu Druze na Golanskoj visoravni, izjavio je danas izraelski premijer Benjamin Netanjiahu.
Ruske snage pokrenule su napad u istočnom ukrajinskom regionu Donbasa, probijajući se kroz intenzivne letnje vrućine u nastojanju da nastave stalne teritorijalne dobitke Moskve i zauzmu grad Pokrovsk, ključno komunikaciono čvorište, piše "Vašington post".
Davor Dujmović bio je jedan od naših najsjanijih glumaca. Prvu ulogu ostvario je kao dečak u kultnom filmu "Otac na službenom putu" Emira Kusturice, koji je nagrađen Zlatnom palmom u Kanu.
Slavni egipatski arheolog Zahi Havas, izazavao je pravu buru u svetskoj javnosti kada je tokom ceremonije otvaranja Olimpijskih igara u Parizu zatražio od Francuske da Italiji vrati čuvenu Mona Lizu.
Svečanom ceremonijom dodele festivalskih priznanja najboljim evropskim ostvarenjima, kao i projekcijom filma "Drugi čin" Kventina Dipijoa, u petak 26. jula na Letnjoj pozornici na Paliću zatvoren je 31. Festival evropskog filma Palić.
Na nebu su retrogradni Saturn, Neptun, a uskoro će im se pridružiti i Merkur (5. avgust), tako da je pred nama konfuzan mesec u kojem lako možemo da se prevarimo u proceni. Mars je u Blizancima do 5. septembra, tako da ćemo biti svedoci brzih reakcija, ishitrenih poteza i učestalih rasprava. Retrogradni Merkur krenuće u Lavu i vratiće se u Devicu, tako da će imati negativno dejstvo na sve znakove, a naročito za Device, Ribe, Blizance i Strelčeve.
Bivši učesnik "Elite", Ivan Marinković, ušao je u rijaliti zajedno sa svojom suprugom Jelenom Ilić Marinković, verujući u njihovu ljubav, ne sluteći šta ga čeka.
U Ćupriji i celom Pomoravlju svi znaju Živojina Žiku Antića. Voli da kaže da je čuvar semena, jer stare sorte povrća, čuva od zaborava, a nove stvara za budućnost.
Jedna porodica roda nedavno je ostala bez doma u niškom naselju Nikola Tesla, ali su se volonteri iz ZooPlaneta potrudili da ova priča ima srećan ishod.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.