Bezmalo 200.000 građana Srbije starijih od 65 goodina ne ostvaruje pravo na penziju, a već godinama spekuliše se da bi mogla da se uvede garantovana odnosno socijalna penzija, koja bi rešila ovaj problem
Mnogi građani Srbije radili su neprijavljeni godinama. Problem što su "radili na crno", ili nisu bili u mogućnosti da pronađu zaposlenje postaje najveći onda kada dođe vreme za penziju.
Šta kaže zakon?
Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (koji je stupio na snagu 1. januara 2015. godine) promenjeni su uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju.
Pravo na starosnu penziju osiguranik stiče kad navrši:
65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja;
45 godina staža osiguranja, bez obzira na godine život
U Srbiji se već neko vreme priča o "zagarantovanoj" odnosno "socijalnoj" penziji, koja bi građanima bez radnog staža bila spas. Ova ideja potekla je iz potrebe da se omogući egzistencija i dostojanstven život najstarijim građanima, koji, zbog brojnih razloga, ne ispunjavaju zakonski uslov neophodan za minimalu penziju.
Gordana Čomić, ministarka za ljudska i manjinska prava u Vladi Srbije, podseća da je sličan projekat bio u Finskoj. Ona smatra da bismo analizom iskustava drugih zemalja koje su pokušale da sprovedu ovu ideju u delo mogli da dođemo do rešenja.
Foto: Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog
- Slična ideja je postojala i za "osnovnu zaradu" koja se isplaćuje bez ikakvih uslova, Finska je imala pilot projekat te vrste, pa bi možda valjalo analizirati njihova iskustva, bez obzira što se radi o drugačijoj uzrasnoj grupi stanovništva. Valjalo bi uraditi i analize i razgovorati o pilot projektu za određen broj garantovanih penzija, s tim da je pravo na njih neprenosivo i da projektu prethodi istraživanje ko bi mogao da učestvuje u tom projektu. Ako bi se rezultati pokazali dobrim, a ekonomija Srbije dovoljno jakom i zdravom i za ljude izvan pilot programa, moguća su zakonska rešenja - ocenjuje ministarka Čomić.
Spas za socijalno ugrožene
Mogućnost da se ova ideja realizuje pozdravila je Dajana Paunović, članica Saveta za rodnu ravnopravnost Grada Beograda i direktorka Fondacije Dajana Paunović. Zagarantovana penzija, po njenom mišljenju, omogućila bi sredstva za osnovnu egzistenciju našim najstarijim sugrađanima.
Foto: reuters/tanjug
- Ako želimo da u punom smislu budemo društvo solidarnisti u ovoj zemlji svako mora da ima osiguran minimum koji je potreban za egzistenciju, to se naročito odnosi na naše najstarije sugrađane koji, zbog svojih godina, nisu u mogućnosti da se zapošljavaju i rade dodatne poslove. Zbog toga bezrezervno podržavam ideju da svima koji ispunjavaju starosni uslov država garantuje penziju u iznosu koji obezbeđuje osnovnu egzistenciju - naglašava Paunovićeva.
Profesor Ivan Pajović: Neophodno, ali teško ostvarivo
Profesor ekonomije Ivan Pajović objasnio nam je da će ovaj vid državne pomoći veoma brzo biti neophodan, međutim, on smatra i da nam je trenutno nedostižan.
- Stvar je veoma kompleksna, jer izlazi iz okvira ekonomije, kao socijalno i etičko pitanje. I minimalne penzije, koje primaju penzioneri koji su radni vek od 40 godina proveli sa minimalnim platama, su izuzetno niske, sa njima je nemoguće preživeti mesec. Nisu dovoljne za elementarne potrebe na mesečnom nivou. Ogroman broj ljudi koji su radili u poslednjih 30 i više godina - radili su "na crno" i neće steći pravo ni na tu minimalnu penziju. Dakle, jedini spas za tu kategoriju bila bi upravo ta "zagarantovana" penzija, jer ukoliko država ne pomogne - oni će biti prepušteni sami sebi, dakle postaće socijalni slučajevi - počinje profesor Pajović.
Međutim, naša država, trenutno, kaže on, nije u mogućnosti da pravi dodatne rashode, pa je ova ideja teško ostvariva.
- Šta je tu konkretno problem? Država može doneti odluku da isplaćuje neku minimalnu "socijalnu penziju" i za one bez radnog staža, ali to su dodatni troškovi za sve poreske obveznike, pa i za samu državu. To bi bilo ogromno opterećenje za naš budžet. Jedina mogućnost da ove ideje ne ostanu na nivou ideje je da naša država doživi enormni ekspanzivni rast, što bi omogućilo dodatna davanja iz budžeta za ugrožene kategorije stanovništva - objašnjava Pajović.
"Davos 2030" kao ideja
Profesor Pajović objašnjava za Informer da je taj pilot projekat o kojem nam je govorila ministarka Čomić zapravo deo agende ekonomskog foruma u Davosu. Međutim, takvi projekti nisu uspeli ni u mnogo razvijenijim i bogatijim državama, kao što su Finska i Nemačka, kaže on.
- To je bila ideja ekonomskog foruma iz Davosa. To je, zapravo, deo njihove agende iz 2030. godine. Oni su pokušali da vide da li sa pilot projektom to može da funkcioniše i očigledno da mnogo razvijenije države nisu mogle da izdrže. U Nemačkoj se, npr. za taj pilot projekat za 1.000 mesta prijavilo oko 2.000.000 ljudi, porbali su i videli da je neodrživo - kaže Pajović.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Levica je osvojila 25,7 odsto glasova na izborima za parlament Berlina, dok je AfD sa 38,2 odsto bila najjača stranka u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji. CDU nemačkog kancelara Fridriha Merca u toj pokrajini nije prešao cenzus od pet odsto, što je on ocenio kao "propast".
Florijan Biber, profesor političkih nauka i "stručnjak" za Balkan na univerzitetu u austrijskom Gracu, poručio je za blokaderski Danas da se "tzv. studentski pokret neće rešiti bez završetka Vučićevog režima".
Nakon što je uplašen od naroda i televizijskog duela sa predsednikom Aleksandrom Vučićem sam ugasio svoj Instagram nalog, Ilija Srdanović je potrčao pred kamere da slaže građane Srbije kako mu je nalog "ugašen od strane vlasti", da bi ga svega nekoliko sati kasnije - sam ponovo aktivirao.
Studentkinja medicine i kandidatkinja za poslanika na listi Srpske napredne stranke Marija Stanković brutalno je začepila usta blokaderima nakon jezivih snimaka i pretnji funkcionerima te stranke, ali i svim ženama u Srbiji koje slobodno misle.
Poznati analitićar Saša Borojević uputio je javni apel roditeljima studenata, ali i samim studentima, poručivši da smatra da su mladi kidnapovani i uzurpirani.
Na blokaderskoj listi se nalaze profesori interesdžije koji katedru koriste isključivo za lični, materijalni ili karijerni interes, a kako bi do toga došli na brži i lakši način, često posežu za članstvom u političkim partijama.
Prvi dan u Dominikani takmičari Exatlona započeli su raznoliko, a dok su se Strahinja i Nemanja odmah bacili na trening Boris je meditirao od rane zore.
Voditeljka emisije "Druga strana Exatlona" Tijana Jović doživela je nesvakidašnju, ali i prilično neprijatnu situaciju tokom snimanja na jednom od najzahtevnijih poligona.
Voditeljka "Druge strane Exatlona" Tijana Jović i mentorka Plavih Anabela Zonai priznale su pred kamerama Informera koje muške učesnike Exatlona su sanjale.
Tijana Jović, voditeljka emisije "Druga strana Exatlona", pokazala je kako izgleda čuveni Rajski poligon, jedna od najatraktivnijih lokacija na kojoj se odvijaju igre u ovom spektakularnom takmičenju.
Pripadnici Saobraćajne policijske iz Pančeva, u kratkom roku identifikovali su vozača D. S. (63) iz Beograda, koji se sumnjiči da je 19. septembra, oko 19.20 časovau naselju Skrobara u Pančevu, u Ulici maršala Tita, upravljajući vozilom udario ženu pešaka S. M. (71) iz Pančeva, koja je tom prilikom smrtno stradala, saopšteno je iz Osnovnog javnog tužilaštva u Pančevu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu su, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Novom Sadu, uhapsili A. R. (30) iz ovog grada jer su u njegovom stanu pronašli više od kilogram kokaina.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su V.P. (33) zbog sumnje da je izvršio krivično delo silovanje na štetu 25-godišnjeg muškarca.
Dve osobe, M. N. i A. M., uhapšene su po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu zbog sumnje da su izvršile krivična dela poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost, poreska utaja i pranje novca u saizvršilaštvu.
Kineski predsednik Si Đinping doputovaće u Sjedinjene Američke Države gde predsednik Donald Tramp planira da ga lično dočeka po dolasku u vazduhoplovnu bazu Endrjuz.
Ramzan Kadirov ponovo je izabran za šefa Čečenske Republike sa 99,85 odsto glasova, prema podacima Centralne izborne komisije Rusije nakon obrade svih zapisnika, što predstavlja njegov najviši rezultat na izborima.
Alan Dejvid Kadena (43) i Lejsi Šajan Spraus (34) iz Riversajda u američkoj saveznoj državi Kaliforniji terete se za zloupotrebu potpisa sudije na dokumentu kojim se nalaže vraćanje dece roditeljima.
Dmitrij Medvedev, predsednik vladajuće Jedinstvene Rusije, oglasio se nakon završetka trodnevnog glasanja za rusku Državnu dumu i ocenio da je tokom izbora bilo pokušaja da se poremeti izborni proces.
Glumac Teo Džejms kaže da je druga sezona serije "The Gentlemen" mnogo surovija od prve i da je njegov lik Edi sada postao mnogo pohlepniji i da želi sve.
Prvi zvanični trejler je konačno ugledao svetlsot dana za dugoočekivano filmsko ostvarenje reditelja Lordana Zafranovića, "Zlatni rez '42: Djeca Kozare".
Bokser Veljko Ražnatović još jednom je pokazao kako izgleda njegovo imanje u Titelu, gde je pored farme svinja izgradio i privatnu ergelu koja privlači veliku pažnju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.