HRVATSKA OTELA SRPSKIM PENZIONERIMA MILIJARDU EVRA, ZAGREB TIM NOVCEM PLATIO OLUJU I BLJESAK! I HAG I EU PODRŽALI PLJAČKU KRAJIŠNIKA! Linta otkrio šokantne detalje!
Penzija je stečeno pravo i kao takva ne može biti anulirana jednom odlukom bilo koje organizacije rada, međutim Hrvati su srpskim penzionerima dužni preko milijadu evra za penzije i ne planiraju da ih isplate nikada!
Među mnogim nerešenim pitanjima iz ratova devedesetih, jedno se opet aktuelizuje – problem neisplaćenih penzija Srbima iz Hrvatske od 1991. do 1996. godine. Njih 50.000 potražuje, prema nekim računicama, preko milijardu evra.
Otkako se Međunarodna organizacija rada oglasila stavom da Hrvatska ne krši konvencije te organizacije, šanse za isplatu su dodatno smanjene.
Oteli Srbima novac, pa njime kupovali oružje da ih ubijaju i proteruju
Miodrag Linta, predsednik Saveza Srba u regionu otkriva za Informer da je, prema informacijama koje je dobijao, Hrvatska novcem otetim od Srba naoružavala paravojne formacije!
Foto: AP PHOTO
Ustaše
- Istraživanje Udruženja penzionera iz Hrvatske dokazuje da Hrvatska duguje u prosečno 81 penziju po penzioneru. Ukupno nešto više od milijardu evra! Te pare je Hrvatska koristila, prema nekim informacijama, za naoružavanje svojih paravojnih formacija i neke druge stvari što je apsolutno kršenje ne samo Ustava i zakona Hrvaske, nego i međunarodnih konvencija, jer je dobro poznato da je penzija jedno od osnovnih stečenih prava - počinje Linta i nastavlja sa objašnjenjem kako su to perfidno odigrali Hrvati.
- Hrvatska je donela jedan set propisa, u suštini samo kako bi sprečila srpske penzionere da u sudskim procesima traže isplatu zaostalih neisplaćenih penzija. Manji deo penzionera je ipak pokušao sudskim putem da ostvari to svoje pravo, izgubili su, naravno, sve sudske postpuke. Od opštinskih suodva, preko županijskih, vrhovnog i Ustavnog - izgubili su. Nisu uspeli ništa u Hrvatskoj, pa su otišli čak do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i ponadali su se da će moći da ostvare svoja prava. Nažalost, Evropski sud za ljudska prava, pod raznim uticajima ponašao se i ponaša se tako da odbija te tužbe od strane prognanih Srba. U prethodnih skoro 27 godina od završetka rata u Hrvatskoj veliki broj tih penzionera je već preminuo, to su ljudi koji su imali 60, 65 godina '91. godine kada je počeo rat. Njihovi naslednici, deca, unučad, imaju legitimno pravo da to potražuju. Prethodna iskustva onih koji su tužili Hrvatsku pokazuju da je sud zauzeo takvo stanovište da ne prihvata legitimne i opravdane argumente tih oštećenih građana, srpskih penzionera - ocenjuje Linta, ali kaže da rešenje ipak postoji.
Kako su Hrvati obrlatili Evropski sud za ljudska prava
Miodrag Linta dao nam je i konkretan primer kako je Hrvatska uspela da prevari Srbe i uskrati im prava i pred Sudom u Strazburu.
- Jedan od argumenata kojim je Hrvatska išla prema Strazburu je da su organi Republike Srpske Krajine isplaćivali za vreme trajanja RSK tim penzionerima određenu novčanu pomoć. Činjenica je da su oni tu pomoć uplaćivali, ali ta pomoć nije bila veća od 5-10 nemačkih maraka, a da su penzije tih ljudi bile 200-400 maraka. Ti ljudi se slažu da se odbioje deo koji im je uplaćivala RSK kao humanitarnu pomoć, i da im isplate svu razliku. To Hrvatska ne želi i to je navela kao argument, ali ovde nije problem Hrvatska, već stav Evropskog suda da prognani Srbi još uvek ne mogu da ostvare svoja prava. Temelj takvog pristupa jeste, nažalost, još uvek dominantna matrica da su Srbi krivi za sve ratove, da su Srbi agresori, a da je Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije - priča on.
Država Srbija i "Aneks G" - jedino rešenje
Srbija, kao i sve ostale zemlje naslednice bivše Jugoslavije potpisale su sporazum u Beču 2001. godine, kako Linta kaže BIBLIJU PROGNANIH SRBA!
- Zalažem se za to da Srbija afirmiše jedan veoma važan međudržavni sporazum, to je Sporazum o pitanjima sukcesije, koji je potpisan 2001. godine u Beču od strane predstavnika zemalja naslednica bivše SFRJ i stupio je zvanično na snagu juna 2004. godine. Taj bečki sporazum o sukcesiji ima sedam aneksa, među njima je klučan taj 7. aneks, "Aneks G" koji se zove privatna svojina i stečeno pravo i u njemu se kaže da svim građanim i svim pravnim subjektima moraju biti zaštićena i vraćena prava koja su imali na dan 31. 12. 1990. godine, a svi ugovori sklopljeni pod pritiscima i pretnjama moraju biti proglašeni ništavnim. Vlada Republike Srbije trebalo bi da reafirmiše taj sporazum, posebno "Aneks G". Taj sporazum ja nazivam biblijom prognanih Srba i biblijom svih oštećenih građana. Mora se insistirati na tom sporazumu i u razgovorima sa Zagrebom, ali i pred međunarodnim institucijama, jer Hrvatska, kao članica EU, krši jedan međunarodno priznati sporazum - naglašava Linta.
Bivši sportski komentator, a danas, Đilasov agitator Milojko Pantić žestoko je ispljuvao Srbiju i njenog predsednika Aleksandra Vučića ne bi li se dodvorio Hrvatima
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši sportski komentator, a danas, Đilasov agitator Milojko Pantić žestoko je ispljuvao Srbiju i njenog predsednika Aleksandra Vučića ne bi li se dodvorio Hrvatima
„Koalicija voljnih“ prelazi iz političkih saopštenja u konkretnu vojnu fazu: države okupljene oko Francuske i Velike Britanije održaće prve zajedničke vežbe u zemljama koje se graniče sa Ukrajinom, dok su Multinacionalne snage za Ukrajinu (MNF-U) proglašene spremnim za delovanje posle eventualnog prekida vatre.
Otkriće Informera o imenima na blokaderskoj listi zatreslo je srpsko političko nebo ali i otvorilo pitanje biografija najviđenijih blokadera koji su ušli u političku arenu i biće kandidati za poslanike na vanrednim parlamentarnim izborima.
Lider propale opozicije Dragan Đilas potpuno je izgubio kontrolu. Izrešetan pitanjima o svom političkom tumaranju i šizofrenim odlukama, nervozni tajkun je priznao da je pristao na uvođenje sankcija Rusiji.
Naša vredna ekipa spazila je Srđana Milivojevića, poslanika blokadera koji u poslednje vreme čini sve ne bi li se zadobio naklonost studenata blokadera.
Dok predsednik Aleksandar Vučić jača poziciju Srbije opozicija i njihovi novinari javno priznaju da je Srbija danas poštovana od najvećih svetskih sila. A da je ludilo u opoziciji prešlo sve granice, potvrdio je i Duško Lopandić, koji je javno ponizio svog stranačkog šefa Zdravka Ponoša zbog sramne i izmišljene afere o zvučnom topu!
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Meštani Starčeva gde se preksinoć dogodila jeziva eksplozija kažu da je tragedija posebno pogodila porodicu nastradalog Dragana P. (30), koja je i ranije preživela veliki gubitak. Međutim, kako kažu, velika tuga je i što je dom Aleksandra F. koji je podlegao povredama, ostao prazan.
Policija Crne Gore podneće krivičnu prijavu protiv državljanina Srbije O.G. (23) koji se sumnjiči za krijumčarenje cigareta, nakon što je juče, na putu Rožaje – Berane, u automobilu koji je vozio otkriveno 310 šteka cigareta vrednih oko 9.300 evra.
Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da je pogibija dvojice američkih vojnika u iranskom napadu na bazu u Jordanu tragedija, ali da Vašington neće odustati od operacije čiji je cilj, kako tvrdi, da spreči Teheran da dođe do nuklearnog oružja.
Kupače na plaži Kacadija, na grčkom ostrvu Lipsi, iznenadila je ajkula koja je doplivala gotovo do samog peska i nekoliko trenutaka se kretala kroz plićak, na veoma maloj udaljenosti od ljudi.
Ruske snage izvele su kombinovani udar na položaj ukrajinskog obalskog raketnog sistema „Neptun“ u Nikolajevskoj oblasti, uništivši lanser i vozilo za transport i dopunu raketama, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa načelno je pristala da Saudijskoj Arabiji omogući obogaćivanje uranijuma na njenoj teritoriji, bez jednog od najstrožih međunarodnih mehanizama kontrole koji se koriste za sprečavanje tajnog razvoja nuklearnog oružja, objavio je Si-En-En.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
Poslednjih nedelja društvene mreže preplavio je jednostavan trik koji omogućava da trepavice izgledaju znatno punije i izraženije. Ne zahteva precizno iscrtavanje ajlajnera niti korišćenje veštačkih trepavica, već se efekat postiže lakim postupkom.
Krpelji su jedan od najvećih rizika za pse tokom leta. Mnogi vlasnici naprave grešku tako što psa samo površno pregledaju, misleći da je to dovoljno, a evo na šta treba obratiti pažnju.
Orhideje su izuzetno osetljive biljke, zbog čega im je tokom leta potrebna posebna nega. Da bi ostale zdrave i lepo cvetale, važno je izbegavati tri najčešće greške u njihovom održavanju.
Pohovane pileće šnicle spadaju među omiljena jela koja se često pripremaju, a Iako mnogi misle da redosled uvaljivanja mesa nije važan, iskusni kuvari ističu da je upravo taj detalj presudan.
Detaljno anatomsko istraživanje, koje je vodio Alfonso Cepeda-Emiliani sa Univerziteta u Santjagu de Komposteli, otkrilo je da titulu glavne erogene zone zapravo odnosi frenularna delta.
Učesnica rijalitija Maja Marinković otvoreno je priznala da je tokom života imala veliki broj prekida trudnoće, kao i da je često koristila pilule za "dan posle".
Starleta Tamara Đurić ponovo je uspela da zapali društvene mreže nakon što je objavila provokativne kadrove iz luksuznog spa centra, gde je uživala u opuštajućoj masaži.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.