HRVATSKA OTELA SRPSKIM PENZIONERIMA MILIJARDU EVRA, ZAGREB TIM NOVCEM PLATIO OLUJU I BLJESAK! I HAG I EU PODRŽALI PLJAČKU KRAJIŠNIKA! Linta otkrio šokantne detalje!
Penzija je stečeno pravo i kao takva ne može biti anulirana jednom odlukom bilo koje organizacije rada, međutim Hrvati su srpskim penzionerima dužni preko milijadu evra za penzije i ne planiraju da ih isplate nikada!
Među mnogim nerešenim pitanjima iz ratova devedesetih, jedno se opet aktuelizuje – problem neisplaćenih penzija Srbima iz Hrvatske od 1991. do 1996. godine. Njih 50.000 potražuje, prema nekim računicama, preko milijardu evra.
Otkako se Međunarodna organizacija rada oglasila stavom da Hrvatska ne krši konvencije te organizacije, šanse za isplatu su dodatno smanjene.
Oteli Srbima novac, pa njime kupovali oružje da ih ubijaju i proteruju
Miodrag Linta, predsednik Saveza Srba u regionu otkriva za Informer da je, prema informacijama koje je dobijao, Hrvatska novcem otetim od Srba naoružavala paravojne formacije!
Foto: AP PHOTO
Ustaše
- Istraživanje Udruženja penzionera iz Hrvatske dokazuje da Hrvatska duguje u prosečno 81 penziju po penzioneru. Ukupno nešto više od milijardu evra! Te pare je Hrvatska koristila, prema nekim informacijama, za naoružavanje svojih paravojnih formacija i neke druge stvari što je apsolutno kršenje ne samo Ustava i zakona Hrvaske, nego i međunarodnih konvencija, jer je dobro poznato da je penzija jedno od osnovnih stečenih prava - počinje Linta i nastavlja sa objašnjenjem kako su to perfidno odigrali Hrvati.
- Hrvatska je donela jedan set propisa, u suštini samo kako bi sprečila srpske penzionere da u sudskim procesima traže isplatu zaostalih neisplaćenih penzija. Manji deo penzionera je ipak pokušao sudskim putem da ostvari to svoje pravo, izgubili su, naravno, sve sudske postpuke. Od opštinskih suodva, preko županijskih, vrhovnog i Ustavnog - izgubili su. Nisu uspeli ništa u Hrvatskoj, pa su otišli čak do Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu i ponadali su se da će moći da ostvare svoja prava. Nažalost, Evropski sud za ljudska prava, pod raznim uticajima ponašao se i ponaša se tako da odbija te tužbe od strane prognanih Srba. U prethodnih skoro 27 godina od završetka rata u Hrvatskoj veliki broj tih penzionera je već preminuo, to su ljudi koji su imali 60, 65 godina '91. godine kada je počeo rat. Njihovi naslednici, deca, unučad, imaju legitimno pravo da to potražuju. Prethodna iskustva onih koji su tužili Hrvatsku pokazuju da je sud zauzeo takvo stanovište da ne prihvata legitimne i opravdane argumente tih oštećenih građana, srpskih penzionera - ocenjuje Linta, ali kaže da rešenje ipak postoji.
Kako su Hrvati obrlatili Evropski sud za ljudska prava
Miodrag Linta dao nam je i konkretan primer kako je Hrvatska uspela da prevari Srbe i uskrati im prava i pred Sudom u Strazburu.
- Jedan od argumenata kojim je Hrvatska išla prema Strazburu je da su organi Republike Srpske Krajine isplaćivali za vreme trajanja RSK tim penzionerima određenu novčanu pomoć. Činjenica je da su oni tu pomoć uplaćivali, ali ta pomoć nije bila veća od 5-10 nemačkih maraka, a da su penzije tih ljudi bile 200-400 maraka. Ti ljudi se slažu da se odbioje deo koji im je uplaćivala RSK kao humanitarnu pomoć, i da im isplate svu razliku. To Hrvatska ne želi i to je navela kao argument, ali ovde nije problem Hrvatska, već stav Evropskog suda da prognani Srbi još uvek ne mogu da ostvare svoja prava. Temelj takvog pristupa jeste, nažalost, još uvek dominantna matrica da su Srbi krivi za sve ratove, da su Srbi agresori, a da je Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije - priča on.
Država Srbija i "Aneks G" - jedino rešenje
Srbija, kao i sve ostale zemlje naslednice bivše Jugoslavije potpisale su sporazum u Beču 2001. godine, kako Linta kaže BIBLIJU PROGNANIH SRBA!
- Zalažem se za to da Srbija afirmiše jedan veoma važan međudržavni sporazum, to je Sporazum o pitanjima sukcesije, koji je potpisan 2001. godine u Beču od strane predstavnika zemalja naslednica bivše SFRJ i stupio je zvanično na snagu juna 2004. godine. Taj bečki sporazum o sukcesiji ima sedam aneksa, među njima je klučan taj 7. aneks, "Aneks G" koji se zove privatna svojina i stečeno pravo i u njemu se kaže da svim građanim i svim pravnim subjektima moraju biti zaštićena i vraćena prava koja su imali na dan 31. 12. 1990. godine, a svi ugovori sklopljeni pod pritiscima i pretnjama moraju biti proglašeni ništavnim. Vlada Republike Srbije trebalo bi da reafirmiše taj sporazum, posebno "Aneks G". Taj sporazum ja nazivam biblijom prognanih Srba i biblijom svih oštećenih građana. Mora se insistirati na tom sporazumu i u razgovorima sa Zagrebom, ali i pred međunarodnim institucijama, jer Hrvatska, kao članica EU, krši jedan međunarodno priznati sporazum - naglašava Linta.
Bivši sportski komentator, a danas, Đilasov agitator Milojko Pantić žestoko je ispljuvao Srbiju i njenog predsednika Aleksandra Vučića ne bi li se dodvorio Hrvatima
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivši sportski komentator, a danas, Đilasov agitator Milojko Pantić žestoko je ispljuvao Srbiju i njenog predsednika Aleksandra Vučića ne bi li se dodvorio Hrvatima
„Koalicija voljnih“ prelazi iz političkih saopštenja u konkretnu vojnu fazu: države okupljene oko Francuske i Velike Britanije održaće prve zajedničke vežbe u zemljama koje se graniče sa Ukrajinom, dok su Multinacionalne snage za Ukrajinu (MNF-U) proglašene spremnim za delovanje posle eventualnog prekida vatre.
Na propalom blokaderskom skupu koji je danas održan u Raški, pojavio se i rekto Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, koji se nalazi na blokaderskoj listi.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ videćete šta je to rastužilo perjanicu Đilasove stranke Borka Stefanovića, gde voli da boravi propali političar Srđan Milivojević, kuda se to zaputio samozvani revolucionar Aleksandar Jovanović Ćuta, kako vreme provodi bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić...
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" videli ste gde najviše voli da “dokoniše” blokaderski profesor Jovo Bakić, kako penzionerske dane provode blokaderi Dušan Petričić i Žarko Korać, o čemu “pripoveda” blokaderski analitičar Cvijetin Milivojević, zašto je samozvani revolucionar Predrag Voštinić teški licemer, sa kime je to u društvu bila glumica blokaderka Anđelka Prpić...
Snežana Paunović, ministarka državne uprave i lokalne samouprave gostujući u Info jutru objasnila je zašto se našla na udaru različitih struktura na Kosovu i Metohiji, ali i u centralnom delu Srbije.
Milioni evra, tone kokaina, lažni identiteti i nemilosrdna borba za prevlast – iza imena balkanskih kartela krije se mračni svet u kojem se sve vrti oko novca, korupcije, nasilja i straha.
Državljanin Bosne i Hercegovine Tomislav Petrović (38) oglašen je krivim i osuđen na jedinstvenu kaznu od osam godina i četiri meseca zatvora zbog teške saobraćajne nesreće na mostu kod Bačkog Petrovca, u kojoj je poginula majka troje dece S. J. (38), dok su njen suprug i ćerkice povređeni.
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa načelno je pristala da Saudijskoj Arabiji omogući obogaćivanje uranijuma na njenoj teritoriji, bez jednog od najstrožih međunarodnih mehanizama kontrole koji se koriste za sprečavanje tajnog razvoja nuklearnog oružja, objavio je Si-En-En.
Iran je izveo novi talas raketnih i bespilotnih udara na Kuvajt, pogodivši važan objekat naftne industrije i Akademiju bezbednosti, dok je posle napada izbio veliki požar, a gust dim bio vidljiv i na satelitskim snimcima.
Dvojica američkih vojnika su poginula, jedan se vodi kao nestao, dok su još četvorica ranjena u iranskom raketnom i bespilotnom napadu na vazduhoplovnu bazu Muvafak Salti u Jordanu, potvrdila je Američka centralna komanda (CENTCOM).
Većina građana Poljske prvi put se izjasnila protiv daljeg prihvatanja izbeglica iz Ukrajine, čime je zabeležen potpuni preokret raspoloženja u zemlji koja je od početka rata bila jedan od najglasnijih političkih saveznika Kijeva i glavno utočište za Ukrajince.
Katarina Vićentijević koja je stekla slavu ulogom Zagorke Zaze Patrnožić u seriji "Srećni ljudi" prisetila se saradnje sa kolegom Danilom Lazovićem koji je u pomenutoj komediji igrao Šćepana Šćekića.
Slavni holivudski vizionar Kristofer Nolan skoro ceo život sanja da snimi film uz pomoć revolucionarne IMAX tehnologije i da na velikom platnu oživi mitsku priču o kralju Itake, jedinom smrtniku koji je uspeo da nadmudri i porazi moćne bogove sa Olimpa.
Detaljno anatomsko istraživanje, koje je vodio Alfonso Cepeda-Emiliani sa Univerziteta u Santjagu de Komposteli, otkrilo je da titulu glavne erogene zone zapravo odnosi frenularna delta.
Američka tehnološka kompanija Gugl predstavila je novo ažuriranje svoje AI video platforme Vids, koje korisnicima omogućava da kreiraju personalizovane digitalne avatare.
Učesnica rijalitija Maja Marinković otvoreno je priznala da je tokom života imala veliki broj prekida trudnoće, kao i da je često koristila pilule za "dan posle".
Erotski model i nekadašnja striptizeta Vesna Počuča Šana ponovo je uspela da zapali internet - i to čim se pojavila u noćnom provodu sa atraktivnom drugaricom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.