U Srbiji svaki drugi stanovnik pije alkohol, a svaki 10 se bar jednom mesečno poprilično napije, odnosno popije više od šest alkoholnih pića tokom jedne prilike
Nova studija naučnika iz Velike Britanije utvrdila je da učestalo konzumiranje alkohola dovodi do vidljivim promenama na mozgu.
Istraživanje koje su sproveli prateći putem magnetne rezonance funkcije mozga 36.678 zdravih odraslih osoba, starosti od 40 do 69 godina, potvrdilo je da je umanjen volumen sive i bele moždane mase osobama koje su pile više alkohola. U slučaju da je osoba svakodnevno konzumirala više pića rezultat je bio još lošiji.
Siva masa
Siva masa mozga zadužena je za važne psihičke tokovi i pamćenje. Siva masa čini gornji sloj mozga, sastoji se od gusto raspoređenih nervnih ćelija neurona i odgovorna je za kontrolisanje najvećeg broja voljnih pokreta jezika, čula, uma.
Istraživači naglašavaju da nisu zapazili nikakvu razliku između snimaka mozga osoba koje nisu koriste alkoholna pića i onih koji popiju od jedno do dva alkoholna pića u toku dana.
Ovo zapaženje je tako otvorilo pitanje koliko je alkoholnih pića dnevno prihvatljivo, odnosno posle koliko čašica žestine se srlja u alkoholizam.
U svetu, međutim, ne postoji jedinstveno stanovište po tom pitanju već nacionalne zdravstvene vlasti imaju neke svoje računice.
Recimo američki Nacionalni institut za zloupotrebu alkohola i alkoholizam određuje da se muškarac koji konzumira više od četiri alkoholna pića dnevno i žena koja popije više od tri pića u toku dana mogu smatrati kao osobe koje imaju poremećaj kada je u pitanju upotreba alkohola, prenosi Kurir.
Foto: pexels.com
Prema srpskom Nacionalnom vodiču za alkoholizam, standard za prekomerno pijenje koje nosi rizik po zdravlje malo je strožiji za žene.
Naime, kod nas se smatra da previše pije muškarac koji konzumira više od četiri standardnih pića tokom jedne određene situacije ili više od 14 pića nedeljno, dok su žene u problemu ako piju više od dva pića tokom jedne prilike ili više od sedam pića nedeljno.
Šta je standardno piće?
Zanimljivo je da svaka zemlja ima svoju definiciju standardnog pića, shodno socio-kulturološkim karakteristikama. Tako npr. standardno piće u Кanadi ima 3,6 grama alkohola, a u Japanu 19,75 grama alkohola.
U Srbiji se, međutim, kao standardno piće računa alkoholno piće sa 13 grama etanola. Tako je, na primer, standarno piće jedna flaša malog piva (330 ml sa 5% alkohola), čaša vina (140 ml sa 12% alkohola) i čaša žestokog pića (40 ml sa 40% alkohola).
U skladu sa ovim merkama, srpske zdravstvene vlasti definišu da umereno (niskorizično) pijenje za muškarce iznosi do dva standardna pića dnevno, a za žene do jednog standardnog pića dnevno. Za starije osobe oba pola manje od jednog standardnog pića dnevno, navedeno je u Nacionalnom vodiču za dijagnostifikovanje i lečenje alkoholizma.
Prema poslednjem Istraživanju zdravlja stanovništva Srbije za 2019., u našoj zemlji 49,3% stanovnika konzumira alkohol. Svakodnevno je pilo 3,1% stanovništva što predstavlja smanjenje u odnosu na 2013. (4,7%) i 2006. godinu (3,4%).
Stanovnici Južne i Istočne Srbije (4,0%), kao i Vojvodine (3,9%), značajno više svakodnevno konzumiraju alkohol, za razliku od stanovnika Šumadije i Zapadne Srbije kod kojih je taj procenat najmanji (2,1%).
Foto: Pixabay
Ne iznenađuje podatak da muškarci u Srbiji u većem procentu svakodnevno piju, čak osam puta više u odnosu na žene. Takođe, navika svakodnevnog konzumiranja alkohola je najviše zastupljena među najniže obrazovanim (3,4%) i vangradskim stanovništvnom (3,8%).
Prema rezultatima Istraživanja, alkohol prekomerno pije 1,1% stanovništva Srbije uzrasta 15 godina i više, značajno češće muškaraci (2,0%), nego žene (0,3%). Makar jednom u toku nedelje, u poslednjih 12 meseci, ekscesivno je pilo (više od šest alkoholnih pića u jednoj prilici) 1,7% stanovništva Srbije (3,2% muškaraca i 0,3% žena).
Barem jednom mesečno ekscesivno je pilo 18,3% muškaraca i 4,5% žena, odnosno ukupno 10,9% stanovništva. Zabrinjava podatak da je svaki šesti (15,1%) adolescent uzrasta od 15 do 19 godina najmanje jednom mesečno konzumirao više od šest alkoholnih pića tokom jedne prilike, bez razlike u odnosu na pol.
F 10 dijagnoze
Odavno je utvrđeno da preterana konzumacija alkoholnih pića izaziva mnoge zdravstvene probleme od oštećenja jetre do karcinoma, a li i pored toga se veruje da jedna čašica alkohola nije pretnja za zdravlje.
Ipak, brojanje ispijenih pića nije dovoljan kriterijum da bi se neko klasifikovao kao alkoholičar sa F 10 dijagnozom.
Zdravstveni pravilnici tako definišu da štetna upotreba alkohola - F 10.1 dijagnoza zahteva da je nastupilo aktuelno oštećenje mentalnog ili fizičkog zdravlja korisnika.
- Dijagnozu štetnog pijenja alkohola treba postaviti ako su ispunjeni sledeći kriterijumi: 1) Način upotrebe alkohola koji dovodi do oštećenja zdravlja. To oštećenje može biti organsko (npr. ciroza jetre) ili mentalno (npr. povremeni depresivni poremećaj zbog prekomernog pijenja alkohola). Dijagnoza zahteva da aktelno oštećenje utiče na kvalitet fizičkog ili mentalnog zdravlja osobe koja pije. 2) Model upotrebe alkohola ne zadovoljava kriterijume za dijagnozu zavisnosti od alkohola - navedeno je u vodiču za alkoholizam.
Foto: Pixabay
Takođe, dijagnoza zavisnost od alkohola (alkoholizam) - F 10.2 se postavlja samo ako su tri ili više od sledećih fenomena doživljeni ili manifestovani u nekom periodu tokom prethodne godine:
1) jaka žudnja ili osećaj prinude za uzimanjem alkohola
2) otežana kontrola nad uzimanjem alkohola u smislu početka, završetka ili nivoa upotrebe
3) fiziološki apstinencijalni sindrom kada je upotreba supstance prestala ili je smanjena, ili se alkohol upotrebljava sa namerom da se ublaže ili izbegnu apstinencijalni simptomi
4) dokaz o toleranciji - neophodne su povećane doze alkohola da bi se postigli efekti koji su ranije proizvođeni nižim dozama
5) progresivno zanemarivanje alternativnih zadovoljstava ili interesovanja, zbog korišćenja, nabavke ili oporavka od efekata pijenja alkohola
6) nastavljanje sa upotrebom alkohola i pored jasnih činjenica o nespornim štetnim posledicama.
Brzina dejstva alkohola - Najači udar za 40 minuta
Tokom prvih sat vremena, u krvotok prelazi oko 70% alkohola. Maksimalna koncentracija alkohola u krvi postiže se za 40-60 minuta posle unošenja. Metabolizam alkohola odvija se predominantno u jetri (90 - 98%), a preostali alkohol eliminiše se u nepromenjenom obliku preko kože, bubrega i pluća. Odrasla osoba, prosečne telesne težine od 70 kg, oksidiše oko 10 ml (8 g) etanola za jedan sat, navedeo je u Nacionalnom vodiču za dijagnostifikovanje i lečenje alkoholizma.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Propali političar, blokader sa dna kace i vojvođanski separatista Nenad Čanak na najsramniji način je udario na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) i to u Sarajevu, gde je otišao da kuka i da se žali na situaciju u Srbiji.
Mađarska je posle izbora ušla u novi politički poredak, a desnica više nema luksuz da živi od stare snage i prethodnih pobeda, poručio je bivši mađarski premijer Viktor Orban.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se danas iz Azerbejdžana medijima iz Srbije. Prethodno se šef naše države sastao sa liderom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim, kao i sa ministrom finansija ove zemlje, Sahilom Babajevim.
Blokaderi su konačno otkrili ko im je uzor - okoreli kriminalac Miloš Medenica, koji je proglašen krivim za više krivičnih dela, između ostalog i za stvaranje organizovane kriminalne organizacije i šverc, a koji je više puta otvoreno napadao predsednika Srbije Aleksandra Vučića i članove njegove porodice.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Policija je u popodnevnim časovima obaveštena o neobičnom i alarmantnom prizoru na jezeru Bečmenska bara, gde je oko 17.20 časova primećen automobil koji pluta prevrnut na krovu.
Nikola Miljanić (37), sin Milete Miljanića Majka, koji je bio označen kao jedna od vođa kriminalne grupe"Amerika", sahranjen je juče u jednom selu kod Beograda, gde su ga porodica, prijatelji i rodbina ispratili na večni počinak.
Predsednik Predstavničkog doma Kongresa SAD Majk Džonson izjavio je danas u Vašingtonu da su vojne operacije u Iranu završene i da se fokus prebacuje na diplomatiju i otvaranje Ormuskog moreuza.
Sjedinjene Države više ne produžavaju izuzeće koje je ruskoj nafti privremeno otvorilo prostor za prodaju, i to baš u trenutku kada rat sa Iranom već udara po cenama goriva i nervira američke vozače.
Sjedinjene Američke Države postavile su pet ključnih uslova za postizanje sporazuma sa Teheranom, a jedan od glavnih je da samo jedno iransko nuklearno postrojenje može ostati u funkciji, objavila je danas iranska poluzvanična novinska agencija Fars.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar