Klinika za decu i omladinu Instituta za mentalno zdravlje objavila je uputstva za ponašanje prema deci a nakon pucnjave u OŠ "Vladislav Ribnikar" u Beogradu, u kojem je 8 dece stradalo i jedan radnik, a šest đaka ranjeno i nastavnica istorije. Saveti su namenjeni svima u zajednici u celini - od učenika, preko roditelja, nastavnika.
- U ovom teškom i traumatičnom trenutku za porodice nastradale dece, njihove školske prijatelje, nastavnike, ali i celu Srbiju, potrebno je da svi shvatimo svoju odgovornost u prebrođivanju i pomoći onima koji su najpogođeniji. Od roditelja, do stručnjaka, nastavnika i medija, svi moramo da budemo podrška jedni drugima i da shvatimo da smo zajedno u ovome i da samo tako možemo iole da umanjimo efekte ove strašne tragedije.
Institut za mentalno zdravlje otvara telefonske linije za sve kojima je potrebna psihološka podrška u ovom trenutku, a vrata institucije su otvorena i za razgovor uživo - napominju iz Instituta za mentalno zdravlje.
BRIGA O DECI
Prvo i osnovno je zbrinuti dete koje je bilo izloženo traumi, bez pritisaka i objašnjenja ukoliko ono to ne zahteva u datom momentu. Zbrinuti tegobe akutne reakcije na stres (uznemirenost, plač, napetost, poteškoće sa spavanjem i slično).
Što se tiče komunikacije s decom u narednim danima, preporuke su:
- Pokušajte da zadržite rutine što je moguće normalnije. Deca dobijaju sigurnost od predvidljivosti rutine, uključujući pohađanje škole.
- Ograničite izlaganje televiziji i vestima.
- Budite iskreni sa decom i podelite sa njima onoliko informacija koliko su u razvoju u stanju da podnesu. Razgovarajte na nivou deteta. Kada razgovarate sa decom, prilagodite razgovor njihovom uzrastu i nivou razumevanja. Mlađa deca možda neće razumeti kompleksnost školskih pucnjava i trebaće jednostavnije objašnjenje.
- Slušajte strahove i brige dece.
- Potvrdite osećanja: Važno je da deci potvrdite da su njihova osećanja važna i da je u redu da se osećaju kako se osećaju. Dajte im do znanja da su njihovi strahovi i brige opravdani i da će odrasli učiniti sve što je u njihovoj moći da zaštite njihovu bezbednost.
Foto: Zoran Sinko
Odavanje počasti žrtvama stradalim u masakru
- Budite dostupni. Deci treba da bude dostupan odrasli koji ih može slušati, pružiti podršku i odgovarati na pitanja koja imaju. Odrasli bi trebalo da budu dostupni deci pre, tokom i posle školske pucnjave.
- Uverite decu da je svet dobro mesto za život, ali da postoje ljudi koji rade loše stvari.
- Fokusirajte se na pozitivne akcije. Nakon školske pucnjave, fokusirajte se na pozitivne akcije koje se preduzimaju kako bi se smanjio rizik od sličnih događaja u budućnosti. Deci treba reći da se odrasli trude da zaštite decu i da rade na pronalaženju rešenja za ovaj problem.
Šta roditelji mogu dugoročno očekivati kod dece?
Problemi sa mentalnim zdravljem većine dece obično se rešavaju oko godinu dana nakon nasilja iz vatrenog oružja. Dete u tom periodu može da:
- Oseća strah ili zabrinutost za druge
- Boji se drugog pucanja
- Izbegava prijatelje ili društvene situacije
- Jede ili spava drugačije
- Bude manje sposobno da se fokusira
- Ima glavobolje ili bolove u stomaku
- Razgovara o događaju ili puno ili nikako
- Ima jake emocionalne ili fizičke reakcije na medije ili zvukove
Šta možete učiniti u tom periodu da im pomognete?
- Ponudite se za razgovor.
- Obavestite ih da ste tu da razgovarate i da odgovorite na pitanja o bilo čemu u vezi sa incidentom, uključujući njihovu sopstvenu bezbednost. U redu je ne znati sve odgovore. Neka vaše dete zna da nije samo u svojim osećanjima, i kako god se oseća da je u redu.
- Ako su bili umešani, uverite dete da ništa nije njihova krivica. Ako dete ne želi da priča, recite mu da ste tu ako ili kada bude spremno za razgovor. Promovišite brigu o sebi. Ohrabrite svoje dete da normalno jede i pije, odmara se i vežba. Ako dete ne želi da razgovara sa drugima ili da prisustvuje događajima, obavestite ga da je to u redu. Držite strukturu na mestu. Neka vreme spavanja, raspored obroka i druga porodična pravila budu dosledni.
- Možda ćete želeti da pažljivije posmatrate šta vaša starija deca rade i sa kim se druže, bar na kratko.
Foto: Predrag Milosavljević
Škola "Vladislav Ribnikar" nakon masakra
- Razgovarajte o ponašanju. Ohrabrite svoje dete da izrazi svoja osećanja na bezbedan način.
- Pomozite im da shvate da su ponašanja poput samopovređivanja i upotrebe supstanci opasni načini za suočavanje sa traumatskim događajem.
- Ukoliko je potrebno uvedite nove načine suočavanja sa osećanjima, poput vođenja dnevnika ili isprobavanja novog hobija.
- Ograničite izlaganje medijima. Zaštitite svoje dete od previše medijskog izveštavanja. Proverite odakle dobijaju informacije da biste pokušali i bili sigurni da je to tačan izvor.
BRIGA O ODRASLIMA
Pobrinite se za svoje mentalno zdravlje.
- Važno je da roditelji, staratelji i učitelji takođe brinu o svom mentalnom zdravlju nakon školske pucnjave.
- Svi koji su pogođeni školskom pucnjavom moraju biti svesni da je normalno da se osećaju anksiozno, depresivno i traumatizovano.
- Važno je potražiti pomoć i podršku kako bi se prevazišla ta trauma i izgradilo zdravije emocionalno stanje.
- Pomoć može biti od strane prijatelja i porodice, ali ako osećate da to nije dovoljno ne ustručavajte se da potražite i stručnu pomoć. Razgovarajte sa drugima. Povezivanje sa ljudima koji se osećaju isto, ili su bili pogođeni poput vas, može vam pružiti utehu.
Foto: Predrag Milosavljević
Tekst Još jedna tužna scena nakon masakra u školi...
- Preskočite važne odluke. Odložite donošenje velikih odluka dok obrađujete stvari i vodite računa o sebi.
- Vodite računa o svojoj ulozi. Ako imate zanimanje koje je posebno vezano za masovnu pucnjavu (kao što je policajac ili nastavnik), možda ćete biti stalno izloženi detaljima događaja dugo nakon što se završi. Ovo može da produži traumatizaciju.
- Ograničite ono što vidite. Ako gledate mnogo priloga - posebno sa grafičkim slikama - to može povećati nivo stresa. Ovo može dovesti do više problema sa mentalnim zdravljem.
- Ograničite ono što vidite i ne gledajte video zapise ako mislite da bi vas mogli uznemiriti. Ako imate decu, odlučite da li ćete i kako razgovarati o događaju. Ograničite njihovu izloženost.
Pripadnici Minstarstva unutrašnjih poslova Srbije šokirani su i potreseni događajem koji je Srbiju zavio u crno. U osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu dogodio se nezapamćen zločin kada je učenik sedmog razreda pucao na svoje vršnjake i tom prilikom usmrtio devet osoba, dok je sedmoro ranjenih u bolnici.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pripadnici Minstarstva unutrašnjih poslova Srbije šokirani su i potreseni događajem koji je Srbiju zavio u crno. U osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" u Beogradu dogodio se nezapamćen zločin kada je učenik sedmog razreda pucao na svoje vršnjake i tom prilikom usmrtio devet osoba, dok je sedmoro ranjenih u bolnici.
Dok se blokaderska lista već mesecima predstavlja kao neka nova nada, istina je isplivala na videlo - na njihovoj listi nema studenata, u takozvanim plenumima vlada totalna pustoš, a propali blokaderi sada mole građane da se prijave za kontrolore jer nemaju dovoljno ljudi ni za biračke odbore!
Najnoviji susret na gradskom trgu na Ubu između advokatice Jane Aćimović i Miloša Petkovića, lidera studentske liste u ovoj opštini, privukao je veliku pažnju javnosti i izazvao oštre reakcije.
Dejan Šoškić, bivši guverner NBS, čija je era obeležana uništavanjem dinara i gušenjem Srbije i njenih građana inflacijom koja u istoriji zemlje nije viđena, kandidat je blokadera za premijera.
Politička scena u Srbiji potresena je novim skandalom koji još jednom dokazuje pravo lice opozicije i blokadera. Povodom najnovijih napada, oglasila se Sara Pavkov snažnom porukom koja je otkrila sav očaj blokaderskog pokreta.
Tokom predizborne kampanje i obilaska Srbije, Aleksandar Vučić je otkrio strategiju opozicije. Dok se u javnosti plasiraju lažne priče o blokaderskoj listi i "novim licima", Vučić je otkrio građanima istinu koju opozicija očajnički pokušava da sakrije.
Potresna ispovest majke Jasmine Jović čijem sinu je bio potreban lek koji nije postojao u Srbiji - otkrila je kako je predsednik Aleksandar Vučić ličnom intervencijom spasao život njenom detetu i obezbedio jedini spas koji u Srbiji ranije nije postojao!
Težak incident vršnjačkog nasilja odigrao se u petak u školi u Ivanjici kada je učenik trećeg razreda, nakon kraće verbalne rasprave u hodniku zgrade, fizički napao i povredio učenika prvog razreda, koji je zbog zadobijenih povreda hitno transportovan u Opštu bolnicu u Čačku.
Nišlijka M.G. (80), čije je telo pronađeno pored mrtvog sina I.G. (52) 31. avgusta u njihovom stanu u Ulici Branka Miljkovića, preminula je prirodnom smrću.
Ozbiljna drama odigrala se sinoć posle 22 časa u jednom tržnom centru u Beogradu, kada je policija intervenisala zbog muškarca koji se zaključao u kabini prodavnice i nije hteo da izađe.
Zlatko G. (70) doveden je na Županijski sud u Zagrebu zbog optužbi da je u januaru ove godine u ulici Kuniščak pokušao da ubije Borisa Š. (51), a iza ovog stravičnog napada krije se potresna porodična tragedija i fatalna zamena identiteta.
Rusija je razvila novu mlaznu verziju udarnog drona „Garpija“, a prvi javno dostupni snimci pokazuju da je uz letelicu razvijena i mobilna lansirna platforma koja omogućava dejstvo bez oslanjanja na stalne aerodrome ili specijalizovane baze.
Tridesetogodišnja Karli Mišel Heler sa Floride uhapšena je nakon što je u razgovoru sa AI četbotom Klod napisala da planira napad na kancelariju lokalnog šerifa, a poruke je prvo označio bezbednosni sistem kompanije Antropik, zatim ih je pregledao čovek i slučaj prijavio policiji.
Snage međunarodno priznate vlade Jemena tvrde da su u velikoj protivofanzivi preuzele ključne položaje kod moreuza Bab el-Mandeb i veliki deo oblasti Dhubab od Huta (Ansarulah), čime pokušavaju da povrate kontrolu nad jednom od najvažnijih pomorskih ruta na svetu.
Kijev je jutros upao u ozbiljan saobraćajni kolaps posle višednevnih ruskih udara na mostove preko Dnjepra, a najteže je preći sa leve na desnu obalu grada.
Film "Diger", u kojem Tom Kruz igra moćnog naftnog tajkuna suočenog sa ekološkom katastrofom gigantskih razmera, doživelo je strahovit debakl na bioskopskim blagajnama, preteći da postane jedan od najvećih promašaja u istoriji sedme umetnosti.
Dubravka Mijtović kaže da je najviše filozofiranja i mlataranja rukama doživela od prosečnih i nekvalitetnih ljudi, ali ne i kod ostvarenih ličnosti poput Milene Dravić.
Glumac Predrag Miki Manojlović govorio je o filmu "Zlatni rez 42: Djeca Kozare", ali i o podelama i kontroverzama koje je to ostvarenje Lordana Zafranovića izazvalo u regionu.
Nakon što je film Lordana Zafranovića "Zlatni rez '42: Djeca Kozare" premijerno prikazan u Beogradu, počele su da pristižu i prve zvanične reakcije iz Hrvatske.
Sve veće interesovanje za različite oblike seksualnog zadovoljstva dovelo je i do popularizacije e-stima, odnosno elektrostimulacije. Ovaj trend nazvan je još i masturbacija bez ruku.
Nobelova nagrada za medicinu dodeljena je Karlu Dajserotu, Peteru Hegemanu i Georgu Nagelu za istraživanje o moždanoj aktivnosti, koje podrazumeva proučavanje jonskih kanala kontrolisanih svetlošću i optogenetiku.
Prema astrološkim tumačenjima, svaki horoskopski znak ima određene situacije koje mu posebno teško padaju. Svako od njih ima svoje slabosti i strahove, čak i kada ih ne pokazuje drugima.
Instagram priprema novu AI funkciju koja bi korisnicima trebalo da pomogne da bolje razumeju zbog čega neki njihovi video-snimci privlače veću pažnju publike od drugih. Alat je deo aplikacije Edits, ali nije namenjen automatskoj montaži sadržaja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.