Borko Petrović iz Paraćina proglašen je za najboljeg nastavnika na svetskom izboru prošle godine u Indiji. Ne pita decu kada ne znaju, nego ih proziva kada su sigurni i kada mogu da zasijaju pred svima. Profesor engleskog Borko Petrović je od žrtve vršnjačkog nasilja postao najbolji nastavnik na svetu.
Borko Petrović je rekao, gostujući u Beogradskoj hronici, da je odlučio da bude bolji posle jezivih događaja u maju prošle godine jer, kako kaže, nije svakog dana baš najbolji.
- To je zbirni rezultat, kad se povuče crta. Nekog dana biste čestitali sebi, potapšali se po ramenu – sjajan si bio danas! A nekada biste opalili sebi šamar – danas si sve pogrešno uradio! Dakle, niste vi najbolji na dnevnom nivou. To je neki zbirni rezultat koji su prepoznali drugi. Ali, ono što je jako teško jeste upravo to: biti najbolji na dnevnom nivou. Svakog dana se truditi, raditi na tome - objasnio je profesor Petrović.
Posle tragedijâ u maju, odlučio je da svetu dâ malo boje, kao što je govorio Đorđe Balašević, tako što je okrečio učionicu.
"Reset" na početku školske godine
- Odlučio sam da nova školska godina treba da počne na neki novi način, nekim resetom, da se bilo šta desi. Tako da je poenta bila da dočekam decu u nekom novom okruženju. Hajde da počnemo iznova. Hajde da kažemo da stvari nisu tako ružičaste, nisu ni moje učionice ružičaste, pošto sam ih okrečio u plavo. Stavili smo nove podove, novi nameštaj, neke nove stvari uradili, hteli smo da pokažemo da zajednica može da se ujedini, da možemo da budemo zajedno u ovom bolu, da možemo da pokažemo da nismo toliko otuđeni jedni od drugih, jer to je nekako bilo ono što je preovladavalo u vazduhu – otuđenost. I taj dečak koji se toliko otuđio - naveo je Petrović.
Podseća na staru englesku izreku: potrebno je celo selo da bi se jedno dete podiglo, cela zajednica.
"Mi nismo bili očigledno na tom zadatku, a zajednicu čine i kasirka u Maksiju, komšije u zgradi, i bake i deke, i ujaci i strine, đaci“, dodaje Petrović.
Inspiracija za kolege
Profesor Petrović je svojim primerom inspirisao i kolege. Na Svetog Savu je njegov kabinet zasijao u novom svetlu – održan je kraći program Svetosavske akademije.
"Onda smo otišli na sprat u Gimnaziji gde je koleginica koja predaje biologiju napisala projekat za svoju zelenu učionicu. Videla je šta sam ja uradio, osmislila lep projekat za koji je dobila sredstva i opremila svoju učionicu, tako da smo bili na svečanom otvaranju pre dva dana", istakao je Petrović.
Petrović kaže da su ljudi prestali da čekaju Godoa koji nikada neće doći, i da su rekli: hajde da vidimo šta mi to možemo sada da uradimo.
Iskustvo deli sa drugima
Na pitanje da li su ga posle nagrade zvali iz resornog ministarstva da dođe kod njih i da ga uključe u neke programe, Petrović je odgovorio odrečno.
"Prijatno su me iznenadili pojedini ministri koji su me zvali direktno u školu – čak sam morao da proverim za neke ministre da su to stvarno oni, da nije neka šala. Rekli su da su mi vrata otvorena za sve. Rekao sam da je u svemu tome čudno to što jedino moje ministarstvo ne zove, oni koji stvarno treba da zovu, gde ja stvarno mogu najviše da pomognem je Ministarstvo prosvete“, naglašava Petrović.
Navodi da ima korektnu saradnju sa Školskom upravom u Jagodini i da željno očekuje poziv iz Ministarstva prosvete jer ima snage, želja, ideja.
"Nekako sam sam preduzeo inicijativu i poslednjih godinu dana iz svog džepa i svojim automobilom obilazim Srbiju", kaže Petrović, "gde god me ljudi pozovu – to su kolektivi raznih škola koji žele da me vide, upoznaju, da me nešto pitaju."
Povišica i motivacija
Na pitanje da li je dobio povišicu zbog toga što je proglašen najboljim nastavnikom na svetu, Petrović odgovara da nije:
"U sistemu gde nemate kaznu za neradnike i nemate nagradu za radnike, nema ni motivacije. Koja je motivacija kada smo svi isti u tom sistemu?"
Prema njegovim rečima, motivacija je unutrašnja: "Kada su me studenti pedagogije pitali da li se dobar edukator rađa ili se to uči, ipak sam morao da odgovorim da se rađa."
"Pogrešno je misliti da bi ne znam kakva spoljašnja motivacija mogla da utiče na neke ljude u prosveti koji jednostavno nisu za taj posao. Moramo i to da kažem", napominje Petrović.
Najlepši poklon
Vreme je izuzetno oštar sudija, ali lepo otkriva neke stvari. I opet se osvrnuo na Balaševića: sećanje je smešna lupa koja sitne stvari uveličava.
"Tako da, kad se sretnete posle nekoliko godina, decenija, sretnete bivše đake na ulici i kada popričate o običnim temama – pitaju za savet, za grčeve u stomaku bebe, za bilo šta, a vi ste im predavali engleski. Shvatite da su to ljudi, da oni imaju svoj život", kaže Petrović. "Da sve ono što smo radili, vodili bitke, ratove oko glagola ili ocena – sve to prođe."
Podsetio se sada pokojne profesorke anglistike na studijama u Nišu koja im je govorila: zatrujte svoje buduće đake i učenike dozom humanizma da se, kad postanu neko i nešto u životu, voditelji, predsednici države – sete ko su nekad bili, šta ste im vi značili i da ta klica radoznalosti, nevinosti, ostane u njima, da ostanu deca.
Vršnjačko nasilje – kako ga prepoznati
I profesor Petrović je kao školarac bio žrtva vršnjačkog nasilja.
"Voljno ili nevoljno, mi prepoznamo tu decu i prepoznamo različite oblike nasilja svakodnevno. Sad je pitanje da li ćete nešto uraditi povodom toga. Pre par dana u zbornici smo vodili diskusiju o tome kako pojedine kolege smatraju da je bolje zažmuriti na neke stvari, od sitnih ka nekim većim, ne mešati se zbog nečega, jednostavno ‘nisam dovoljno plaćen ili nisam trenirao za to, nisam obučen da pričam, nemam te veštine’", navodi najbolji nastavnik na svetu, i dodaje da je veoma mali broj nastavnika u svakom kolektivu spreman da talasa, da se sukobi i uđe u problem, da pozovu na odgovornost i kolege u školi, roditelje i centre za socijalni rad – da se problem zaista i reši.
"Generalno, mi vidimo probleme, ali se oni nekako guraju pod tepih", smatra on.
"Ali, ja za to ne dozvoljavam, nikad nisam zažmurio ni na jednu sitnu stvar. Ako je bilo ko imao neku lošu reakciju ili tugovao zbog nečega što smo mi rekli, što se dogodilo u školi, mi moramo da zaustavimo svet i da kažemo, hajde da vidimo da se to više ne ponovi", izričit je Petrović.
S kim je najteže – sa decom, roditeljima, kolegama, sistemom
Sistem za najboljeg nastavnika na svetu nije neka nevidljiva ili tamna sila.
"Mnogi se kriju iza tih reči, 'strašnih reči'. To jednostavno nije tačno. Zato što ja ne mogu da zamislim da neko dođe u moju učionicu i da mi veže ruke i kaže – ne smeš ovako da radiš sa đacima, moraš ovako. Znači, toga jednostavno nema. Mi imamo sasvim odrešene ruke i veliku slobodu da radimo i sprovodimo našu obrazovnu filozofiju. I to se meni dopada, i zbog toga radim ovaj posao", zaključio je Petrović.
Prva srpska škola u Rejkjaviku na Islandu danas je svečano otvorena, saopštio je direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Arno Gujon.
Ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović izjavila je danas da će u Srbiji biti izgrađena 23 nova vrtića i da je za ovu investiciju izdvojeno 47 miliona evra, dok će za investicije u srednje i osnovne škole biti izdvojeno 55 miliona evra.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Prva srpska škola u Rejkjaviku na Islandu danas je svečano otvorena, saopštio je direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Arno Gujon.
Britanski premijer Kir Starmer je, prema navodima Dejli mejla, ljudima iz najbližeg kruga rekao da namerava da napusti svoju funkciju, ali da želi da sam odredi trenutak i način odlaska.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Predsednik SRS prof. dr Vojislav Šešelj oštro je kritikovao odnos pojedinih institucija prema blokaderima, poručivši da građani više ne mogu nemo da posmatraju haos i nasilje na ulicama.
Vredna ekipa Informerove emisije “Na merama” spazila je voditelja blokadera Zorana Kesića koji po svemu sudeći uživa, dok vodi, kako kaže, "težak život" u Srbiji.
Profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu Čedomir Antić govorio je o takozvanoj blokaderskoj "studentskoj listi" isitčući da su blokaderi sličan fenomen kao Beli Preletačević.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Jake policijske snage, uključujući i pripadnike Specijalne policije, intenzivno tragaju za 50-godišnjim Kristijanom Aleksićem iz Drniša, osumnjičenim za ubistvo 19-godišnjeg dostavljača pice.
U Zagrebu se, u četvrtak oko 19 sati, desila saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovala jedna policajka koja je svojim službenim vozilom jurila drugi automobil.
Donald Tramp ponovo je podigao temperaturu oko Irana objavom na društvenoj mreži Trut soušal, gde je podelio montirani video u kojem se vidi američki ratni brod kako obara letelicu sa iranskom zastavom.
Ruska vojna jedinica objavila je snimak napada FPV dronom na jasno obeleženo vozilo Ujedinjenih nacija u Hersonu, gradu na prvoj liniji fronta, dok je misija UN pružala pomoć civilima.
Ruski gas se u Nemačku još nije vratio, ali se priča o njemu vratila na velika vrata — i to baš u zemlji kroz koju „Severni tok“ ulazi u nemačku politiku, ekonomiju i sve stare podele koje Berlin godinama pokušava da gurne pod tepih.
Amerika i Kina napravile su prvi ozbiljan korak ka smirivanju trgovinskog rata koji je mesecima tresao tržišta, pogađao izvoznike i držao poljoprivrednike u neizvesnosti.
Glumac Milan Lane Gutović se jednom nije pojavio na snimanju serije "Bela lađa", a razlog nedolaska na set i danas se prepričava kao jedna od najvećih anegdota ove hit serije.
Vlastimir Đuza Stojiljković važi za jednog od najvećih glumaca srpske kinematografije, a za života je često pričao o svom teškom detinjstvu. Tokom jednog intervjua ispričao je da je išao bos, pešaka čak od Niša do Beograda.
Muzeje u Srbiji je tokom 2024. godine posetilo 2.125.437 ljudi, objavio je Republički zavod za statistiku povodom Međunarodnog dana muzeja koji se obeležava 18. maja.
Na prvi pogled, bežični miš izgleda kao savršenstvo moderne tehnologije, nema kablova koji se zapetljaju, a pokreti su slobodni. Kada se sagledaju njegovi nedostaci, slika je manje idilična.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar